1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?
Zahtjev za razvod braka može podnijeti jedan ili oba bračna druga. U određenim okolnostima razvodu mora prethoditi šestomjesečno razdoblje posredovanja. To je posebno slučaj kada:
- to zatraže oba bračna druga
- ako jedan od bračnih drugova stalno živi s djetetom mlađim od 16 godina i ima skrbništvo nad tim djetetom ili
- ako samo jedan od bračnih drugova želi razvod.
U određenim iznimnim slučajevima, međutim, bračni drugovi na koje se primjenjuju prethodno navedene točke, također imaju pravo na razvod bez razdoblja posredovanja. To je slučaj ako je par živio odvojeno dvije godine. Jedan bračni drug također ima pravo na razvod bez prethodnog razdoblja posredovanja ako je utvrđeno da je taj bračni drug bio prisiljen na brak ili ako je stupio u bračni odnos prije 18. godine. Ako je brak sklopljen unatoč tome što su partneri u bliskom rodu ili unatoč tome što je jedan od bračnih drugova već bio u braku ili registriranom partnerstvu i prethodni brak ili partnerstvo nisu prekinuti, svaki od bračnih drugova ima pravo na razvod bez prethodnog posredovanja. U slučaju bigamije svaki od bračnih drugova u prethodnom braku također ima pravo na razvod braka bez prethodnog posredovanja. Isto vrijedi i ako je partnerstvo registrirano iako je jedan od partnera u to vrijeme bio u braku.
2 Koji su razlozi razvoda?
Bračni dug uvijek ima pravo zatražiti odluku o razvodu braka i ne moraju postojati posebne osnove za donošenje takve odluke.
3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:
3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)
Zbog razvoda ne dolazi do promjene prezimena, bračni drugovi zadržavaju prezime koje su imali pri sklapanju braka. Međutim, bračni drug može vratiti prezime koje je imao prije toga.
3.2 podjelu imovine supružnika
Nakon razvoda imovina bračnih drugova službeno se dijeli između njih. Opće je načelo da se imovina dijeli na jednake dijelove. Razlog prestanka braka nije važan za podjelu imovine bračnih drugova.
3.3 maloljetnu djecu supružnika
Nakon razvoda bračni drugovi nastavljaju dijeliti skrbništvo nad djecom.
Ako jedan od bračnih drugova to zatraži, sud koji vodi postupak razvoda braka može odlučiti o skrbništvu nad djecom, mjestu gdje će djeca živjeti i pristupu djeci.
U postupku razvoda braka sud može, bez podnošenja zahtjeva, odlučiti da jedan od roditelja ima isključivo skrbništvo ako je jasno da zajedničko skrbništvo nije u najboljem interesu djeteta.
Oba su roditelja odgovorna za uzdržavanje djeteta. Roditelj koji ne živi trajno s djetetom ispunjava obvezu uzdržavanja plaćanjem doprinosa za uzdržavanje djeteta drugom roditelju.
3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?
Nakon razvoda, svaki bračni drug mora sam sebe uzdržavati. Iznimke se primjenjuju samo u određenim iznimnim situacijama, npr. kad se jedan bračni drug ne može sam uzdržavati nakon prekida dugogodišnjeg braka ili ako postoje neke druge posebne osnove.
4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje zakonska rastava.
5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje zakonska rastava.
6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje zakonska rastava.
7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje poništavanje braka. Brak je moguće poništiti ako jedan od bračnih drugova umre ili ako sud donese odluku o razvodu braka.
8 Koji su uvjeti za poništenje braka?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje poništavanje braka.
9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje poništavanje braka.
10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?
Samo sud može odlučiti poništiti brak razvodom. Međutim, postoje druge mogućnosti za rješavanje raznih pitanja koja mogu nastati u vezi s razvodom.
Bračnim drugovima može se osigurati „obiteljsko mirenje” u cilju rješavanja sukoba nastalog u zajedničkom životu parova i obitelji. Lokalna tijela vlasti odgovorna su osigurati da je obiteljsko mirenje dostupno svima koji to zatraže, bilo preko lokalnog tijela ili preko odgovarajućeg stručnog savjetnika.
Bračni drugovi imaju pravo i na „suradnju putem rasprava”. U suradnji putem rasprava nastoji se postići dogovor o pitanjima koja se odnose na skrbništvo nad djecom, gdje će djeca živjeti i o pristupu djeci. Suradnju putem rasprava nadziru stručnjaci. Lokalna tijela vlasti odgovorna su osigurati da je suradnja putem rasprava dostupna svima koji to zatraže.
Ako roditelji žele izvršiti promjene u vezi sa skrbništvom nad djecom, mjestom gdje će djeca živjeti ili pristupom djeci, mogu to učiniti sklapanjem sporazuma o tom pitanju. Takve sporazume mora odobriti odbor za socijalnu skrb lokalnog tijela vlasti.
11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje zakonska rastava ili poništaj braka.
Postupak za razvod braka vodi okružni sud (tingsrätt) mjesta u kojem jedan od bračnih drugova ima uobičajeno boravište. Ako nijedan od bračnih drugova nema prebivalište u Švedskoj, sudski se postupak vodi pred Okružnim sudom u Stockholmu (Stockholms tingsrätt).
Ako se oba bračna druga žele razvesti, mogu podnijeti zajednički zahtjev. Zahtjevu za razvod moraju biti priložene identifikacijske isprave obaju bračnih drugova. Ako se samo jedan bračni drug želi razvesti, ta osoba mora podnijeti zahtjev za razvod. Zahtjevu za razvod mora biti priložena identifikacijska isprava tog bračnog druga. Identifikacijska isprava može se zatražiti od švedske porezne uprave (Skatteverket).
12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?
U predmetima koji se odnose na razvod braka i povezana pitanja pravna pomoć može se dodijeliti samo ako postoji posebna osnova.
13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje zakonska rastava ili poništaj braka.
Moguće je podnijeti žalbu protiv odluke o razvodu žalbenom sudu (hovrätt).
14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?
U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (Uredba Bruxelles II.) sudska odluka donesena u državi članici mora se priznati u drugim državama članicama bez potrebe za bilo kakvim posebnim postupkom.
Uredba omogućuje podnošenje zahtjeva za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja razloga za odbijanje priznavanja ili izvršenja odluke.
15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?
Zahtjevi za nepriznavanje ili neizvršenje odluke stranog suda podnose se okružnom sudu. Zahtjevi za utvrđivanje da ne postoje razlozi za odbijanje priznavanja odluke stranog suda podnose se okružnom sudu.
Ako u Uredbi Bruxelles II. nije drukčije propisano, sudske postupke uređuje Zakon 1996:242 o sudskim stvarima (lagen om domstolsärenden).
16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?
Kad je riječ o zahtjevima za razvod braka o kojima odlučuje švedski sud, predmet se u pravilu razmatra u skladu sa švedskim pravom.
U određenim je slučajevima, međutim, potrebno uzeti u obzir i odredbe stranog prava. To se primjenjuje u sljedećim slučajevima:
- Ako su oba bračna druga strani državljani i nijedan nije živio u Švedskoj barem godinu dana, rješenje o razvodu braka ne smije se donijeti protivno željama jednog od bračnih drugova ako ne postoji osnova za to u skladu sa zakonom države čiji je državljanin jedan ili oba bračna druga.
- Ako su oba bračna druga strani državljani i jedan od njih tvrdi da nema osnove za razvod braka u skladu sa zakonom države čiji je državljanin, rješenje o razvodu ne smije se donijeti ako za to postoji posebna osnova, uzimajući u obzir interese bračnog druga ili djece obaju bračnih drugova.
Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.
Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.