Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Žrtva sam kaznenog djela. Kome se mogu obratiti za potporu i pomoć?

U skladu s člankom 66. stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku (Strafprozessordnung) Savezno ministarstvo za ustavna pitanja, reforme, deregulaciju i pravosuđe (Bundesministerium für Verfassung, Reformen, Deregulierung und Justiz) sklopilo je ugovore s odgovarajućim i priznatim organizacijama, koje će pružati pomoć žrtvama nakon što provjere jesu li ispunjeni zakonom propisani uvjeti. Pojedinosti o tim organizacijama mogu se pronaći klikom na sljedeću poveznicu, a poredane su po saveznim pokrajinama (Land): Organizacije za potporu žrtvama

Pozivni centar za potporu žrtvama

Savezni ured za socijalnu pomoć (Sozialministeriumservice): 0043 158831 i opća dežurna telefonska linija za žrtve: 0800 112 112 (ili isto tako europska telefonska linija za pomoć žrtvama: 116 006)

Je li potpora žrtvama besplatna?

Da.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Žrtve kaznenih djela dobivaju financijsku odštetu u skladu s odredbama Zakona o odšteti za žrtve (Verbrechensopfergesetz (VOG)), Savezni službeni list (BGBl.) 288/1972.

Na temelju VOG-a postupak je isti za sve podnositelje zahtjeva (državljani Austrije i strani državljani). Riječ je o upravnom postupku u kojem nadležno tijelo mora utvrditi relevantne činjenice i donijeti odluku o pomoći za koju je podnesen zahtjev. Podnositelj zahtjeva mora surađivati tijekom postupka i pružiti potrebne informacije (uključujući za potrebe utvrđivanja štete).

Zahtjevi na temelju VOG-a moraju se podnijeti Saveznom uredu za socijalnu pomoć, koji odlučuje o njima.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Na psihosocijalnu i pravnu pomoć imaju pravo sljedeće osobe:

• žrtve kaznenog djela nasilja, kaznenog djela protiv spolne slobode ili opasne prijetnje, ili žrtve čija je osobna podređenost možda iskorištena u počinjenju takvog namjernog kaznenog djela
• bračni drug, životni partner, rodbina u prvom koljenu, brat, sestra i druge osobe koje je uzdržavala osoba koja je preminula zbog kaznenog djela te druga rodbina koja je svjedočila smrti osobe s kojom je u srodstvu
• žrtve kaznenih djela terorizma.

Tim se žrtvama na njihov zahtjev mora odobriti psihosocijalna i pravna pomoć, pod uvjetom da je to nužno za zaštitu njihovih postupovnih prava, uzimajući u obzir njihovo osobno sudjelovanje što je više moguće. Same organizacije za potporu žrtvama odgovorne su za procjenjivanje činjenice je li takva pomoć „nužna”. Žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode mlađe od 14 godina uvijek imaju pravo na psihosocijalnu pomoć.

Psihosocijalna pomoć

U kontekstu psihosocijalne pomoći žrtve se pripremaju za psihološke napore tijekom postupka, dobivaju potporu kako bi se suočile sa svojim iskustvima (tjeskoba, očaj, ožalošćenost ili ljutnja) te dobivaju pratnju tijekom rasprava u okviru istražnog ili sudskog postupka.

Pravna pomoć

Svrha je pravne potpore pomoći žrtvama da ostvare svoja prava u okviru kaznenog postupka. To je posebno korisno i nužno ako zbog konkretnih okolnosti postoji zabrinutost da se prava žrtve neće u dovoljnoj mjeri poštovati tijekom postupka. Ako je žrtvi nanesena povreda ili šteta kao posljedica kaznenog djela, odvjetnik može zatražiti odštetu (npr. za bol i patnju) u ime žrtve (ako žrtva ima status građanskopravne stranke).