Prilagodba stvarnih prava

1 Koja stvarna prava prema pravu ove države članice mogu proizići iz nasljeđivanja?

Prvo treba napomenuti da stvarna prava mogu biti prava upotrebe (direitos reais de gozo) ili prava koja se odnose na jamstva (direitos reais de garantia).

Drugo, osim postojanja stvarnih prava na materijalnim stvarima, dio pravne doktrine brani postojanje stvarnih prava na nematerijalnim stvarima.

Konačno, u portugalskom se pravu primjenjuje načelo zatvorenog broja stvarnih prava numerus clausus, odnosno taksativnih popisa stvarnih prava (članak 1306. Građanskog zakonika (Código Civil)).

PRAVA KOJA MOGU BITI PREDMET NASLJEĐIVANJA

Skupina prava koja ne prestaju smrću njihova nositelja, već se nastavljaju nakon smrti, mogu biti predmet nasljeđivanja.

U članku 2025. portugalskog Građanskog zakonika navedeno je što može biti predmet nasljeđivanja. Pravni odnosi koji prestaju smrću njihova vlasnika zbog svoje prirode ili na temelju zakona ne mogu biti predmet nasljeđivanja. Prava na odricanje isto tako mogu prestati smrću njihova nositelja, ako je nositelj tako predvidio.

Na primjer, plodouživanje i stvarno pravo upotrebe i stanovanja stvarna su prava koja prestaju smrću njihova nositelja po sili zakona (članak 1476. stavak 1. točka (a) i članak 1485. Građanskog zakonika).

Postojeća verzija Građanskog zakonika dostupna je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

Osim plodouživanja (članak 1443. Građanskog zakonika), stvarnog prava upotrebe i stanovanja (članak 1485. Građanskog zakonika), stvarnih prava koja su obuhvaćena jednom od situacija navedenih u članku 2025. Građanskog zakonika ili ostalim slučajevima koji su predviđeni drugim zakonskim odredbama, preostala stvarna prava u pravilu se mogu nasljeđivati.

Određena prava, kao što su stvarna prava koja se odnose na prijavljeno oružje, podliježu ograničenjima, odnosno mogu biti predmet nasljeđivanja samo pod određenim uvjetima iz članka 37. Pravnog okvira za oružje i streljivo (Regime Jurídico das Armas e Munições), to jest uz odobrenje glavnog ravnatelja Policije za javnu sigurnost (Polícia de Segurança Pública – PSP). 

Pravni okvir za oružje i streljivo odobren Zakonom br. 5/2006 od 23. veljače 2006. dostupan je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

STVARNA PRAVA UPOTREBE

Zakonom su predviđena stvarna prava upotrebe (članci od 1302. do 1575. Građanskog zakonika i pravni okvir za vremenski ograničenu upotrebu nekretnine (Regime Jurídico da Habitação Periódica) kako slijedi):

• pravo vlasništva (direito de propriedade) (članak 1302. Građanskog zakonika)
• suvlasništvo (compropriedade) (članak 1403. Građanskog zakonika)
• vlasništvo nad stanom (propriedade horizontal) (članak 1414. Građanskog zakonika)
• plodouživanje (usufruto) (članak 1439. Građanskog zakonika)
• stvarno pravo upotrebe i stanovanja (direito real de uso e habitação) (članak 1484. Građanskog zakonika)
• stvarna prava koja se odnose na vremenski ograničenu upotrebu nekretnine (direito real de habitação periódica)
• pravo građenja (direito de superfície) (članak 1524. Građanskog zakonika)
• služnosti (servidões prediais) (članak 1543. Građanskog zakonika).

Pravni okvir za vremenski ograničenu upotrebu odobren Uredbom sa zakonskom snagom br. 275/93 od 5. kolovoza 1993. dostupan je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

STVARNA PRAVA KOJA SE ODNOSE NA JAMSTVA

Građanskim zakonikom predviđena su sljedeća stvarna prava koja se odnose na jamstva:

• prikupljanje najamnine (consignação de rendimentos) (članak 656.)
• zalog (penhor) (članak 666.)
• hipoteka (hipoteca) (članak 686.)
• povlaštena nekretnina (privilégios imobiliários) (članci 743. i 744.)
• založno pravo (direito de retenção) (članci 754. i 755.).

STVARNA PRAVA NA MATERIJALNIM STVARIMA

Člankom 1302. Građanskog zakonika propisano je da samo pokretne ili nepokretne materijalne stvari (uključujući vodu) mogu biti predmet prava vlasništva koje je uređeno tim zakonikom.

STVARNA PRAVA NA NEMATERIJALNIM STVARIMA

Članak 1303. Građanskog zakonika odnosi se na intelektualno vlasništvo koje je uređeno Zakonom o industrijskom vlasništvu (Código da Propriedade Industrial). U dijelu pravne doktrine utvrđuje se da je intelektualno vlasništvo pojam kojim su obuhvaćena autorska i povezana prava te industrijsko vlasništvo. U portugalskom pravu upotrebljavaju se dva naziva: intelektualno vlasništvo (u Građanskom zakoniku) i industrijsko vlasništvo (u Zakonu o industrijskom vlasništvu, objavljenom u Prilogu Uredbi sa zakonskom snagom br. 110/2018 od 10. prosinca 2018.).

U skladu s člankom 2. Zakona o industrijskom vlasništvu, industrijsko vlasništvo obuhvaća ribarstvo, poljoprivredu, šumarstvo, stočarstvo i industriju vađenja minerala, industriju i trgovinu u užem smislu te svu prirodnu ili proizvedenu robu i usluge.

Pravna doktrina nije jednoglasna u pogledu toga prihvaćaju li se u nacionalnom pravu pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nematerijalnim stvarima, npr. vlasništvo trgovačkog društva ili intelektualno vlasništvo. To pitanje podliježe tumačenju sudova.

Zakonom o industrijskom vlasništvu uređena su prava na patente, korisne modele, poluvodičke proizvode, dizajne, žigove, nagrade, logotipe, oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla te njihove izmjene i prijenos.

Prava koja proizlaze iz patenata i korisnih modela, kao i evidencija topografija poluvodičkih proizvoda, dizajna i žigova te ostalih razlikovnih trgovačkih znakova mogu se dati u zalog – članak 6. Zakona o industrijskom vlasništvu.

Postojeća verzija Zakona o industrijskom vlasništvu dostupna je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

Kad je riječ o trgovačkim društvima, nasljeđivanje prava nad sudjelujućim interesima ili vlasničkim udjelima zbog smrti jednog od partnera i zahtjevi u vezi s time uređeni su Zakonom o trgovačkim društvima (Código das Sociedades Comerciais), i to:

• člankom 184. kad je riječ o nasljeđivanju zbog smrti člana običnog partnerstva
• člancima 198., 225. i 252. kad je riječ o nasljeđivanju zbog smrti člana društva s ograničenom odgovornošću
• člancima 469. i 475. kad je riječ o nasljeđivanju zbog smrti partnera u komanditnom društvu.

Postojeća verzija Zakona o trgovačkim društvima dostupna je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

2 Jesu li ta stvarna prava upisana u upisnik prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini i, ako jesu, je li takav upis obvezan? U koje se upisnike ta prava upisuju i koji su zahtjevi za upis te koji je postupak upisa?

Da, ta su prava u pravilu upisana u registar kako je objašnjeno u nastavku.

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI UREDI

Zemljišnoknjižni uredi (Conservatórias do Registo Predial) upisuju akte koji se odnose na pravni status građevina, uključujući sljedeća stvarna prava (članci 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Código de Registo Predial)):

• pravni akti kojima se utvrđuje uspostava, priznavanje, stjecanje ili izmjena prava vlasništva, plodouživanja, upotrebe i stanovanja, građenja ili služnosti
• pravni akti kojima se utvrđuje uspostava ili promjena prava vlasništva nad stanom i prava na vremenski ograničenu upotrebu nekretnine
• promjene vlasništva nad zemljištem koje proizlaze iz podjele zemljišta, pretvorbe i podjele zajedničke vlasničke strukture te odgovarajuće izmjene
• ponuda prijenosa ili tereta, ugovorne obveze s pravom prvenstva i oporuka s pravom prvenstva, ako im je dodijeljen stvarni učinak, te ustup ugovornog položaja koji proizlazi iz tih akata
• ustup imovine vjerovnicima
• hipoteka, njezin ustup ili izmjena, dodjela stupnja prioriteta odgovarajućeg upisa u registar i prava na prikupljanje najamnine
• prijenos potraživanja osiguranih hipotekom ili pravom prikupljanja najamnine kad je uključen prijenos jamstva
• najam koji traje dulje od šest godina i njegov prijenos ili podnajam, osim poljoprivredne proizvodnje na zakupljenoj površini
• zalog zajma osiguranog hipotekom ili pravom prikupljanja najamnine te svi drugi akti ili aranžmani koji utječu na ista potraživanja
• sva druga ograničenja prava vlasništva koja na temelju zakona podliježu upisu u registar
• pravni akti na temelju kojih prestaju prava, tereti ili upisana ograničenja.

Zabilježba prethodno navedenih akata obvezna je, osim akata navedenih u članku 8.-A Zakona o zemljišnim knjigama.

U skladu s člankom 687. Građanskog zakonika, hipoteka mora biti upisana u registar jer u suprotnom neće biti priznata u odnosu na stranke.

Uvjeti za upis zemljišta u registar navedeni su u sljedećim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama:

• za zemljišta koja podliježu obvezi upisa u registar, rokovi i prihvatljivost prava na nekretnini navedeni su u člancima 8.-B, 8.-C, 8.-D i 9.
• prethodni upis u registar, produljenje upisa u registar – posebno načelo pravnih sljednika te izuzeće od prethodnog upisa u knjigu prometa na temelju podjele/nasljeđivanja – navedeni su u člancima 34. i 35.
• uvjeti za podnošenje zahtjeva za upis u registar i mogućnost zastupanja predviđeni su člancima od 36. do 39.
• obrazac i načini podnošenja zahtjeva za upis u registar – posebno pravo na elektronički upis u registar – utvrđeni su člancima od 41. do 42.-A
• dokumenti koje treba podnijeti navedeni su u člancima od 43. do 46.

Zakon o zemljišnim knjigama dostupan je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

Podrobnije informacije o podnošenju zahtjeva za upis u zemljišne knjige, trgovački registar i registar motornih vozila, kao što su kako poslati zahtjev, uvjeti i ponuđene usluge, dostupni su na https://justica.gov.pt/.

UREDI TRGOVAČKOG REGISTRA

Akti kojima se objavljuje pravni status trgovaca pojedinaca, trgovačkih društava, građanskopravnih udruga u trgovačkom obliku te pojedinačnih društava s ograničenom odgovornošću evidentiraju se u Uredima trgovačkog registra (Conservatórias do Registo Comercial). Uredi trgovačkog registra isto tako u registar upisuju određene akte koji se odnose na pravni status zadruga, javnih poduzeća, komplementarnih skupina poduzeća i europskih gospodarskih interesnih udruženja (članak 1. Zakona o trgovačkom registru – Código do Registo Comercial).

Akti navedeni u članku 15. Zakona o trgovačkom registru moraju biti upisani u registar pri Uredima trgovačkog registra.

Uvjeti za upis u trgovački registar utvrđeni su člancima od 28. do 53. Zakona o trgovačkom registru.

U skladu s člankom 32. stavcima 1. i 2. Zakona o trgovačkom registru:

• u registar se mogu upisati samo akti koji su utvrđeni ispravama koje ih zakonski podupiru
• isprave sastavljene na stranom jeziku prihvaćaju se samo ako su prevedene, osim ako se odnose na akte koji podliježu upisu prepisivanjem i sastavljeni su na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, a nadležni službenik tečno se služi tim jezikom. 

Kad je riječ o fiskalnim obvezama, na temelju članka 51. stavka 1. Zakona o trgovačkom registru, nijedan akt koji podliježe davanjima fiskalne prirode ne može biti konačno upisan u registar bez plaćanja ili osiguranja plaćanja poreznih obveza.

Zakon o trgovačkom registru dostupan je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

UPIS VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Kao vrijednosni papiri, među ostalima koji su zakonom određeni kao takvi, prihvaćaju se:

• dionice i udjeli
• obveznice
• kapital
• udjeli u subjektima za zajednička ulaganja
• prava u pogledu odgovornosti za vrijednosne papire iz prethodnih stavaka, pod uvjetom da ta odgovornost obuhvaća cijelo izdanje ili seriju, ili je osigurana u vrijeme izdavanja
• interni nalozi
• ostali dokumenti koji predstavljaju homogene pravne situacije pod uvjetom da mogu biti preneseni na tržište.

(članak 1. portugalskog Zakona o vrijednosnim papirima – Código dos Valores Mobiliários)

Vrijednosni papiri postoje u obliku upisa (članak 52. portugalskog Zakona o vrijednosnim papirima).

Stjecanje vrijednosnih papira, kao i uspostava, izmjena ili prestanak plodouživanja, zaloga ili drugih pravnih situacija koje obuhvaćaju vrijednosne papire podliježu upisu u registar (u pravilu to čini tijelo izdavanja ili upravljačko tijelo) te mogu biti predmet nasljeđivanja.

Upis vrijednosnih papira, tijela koja obavljaju upis, zahtjevi u pogledu upisa, učinci upisa na uspostavu, prijenos i ostvarivanje prava te nasljeđivanje takvih prava razlikuju se ovisno o kategoriji prethodno navedenih vrijednosnih papira.

To je pitanje uređeno portugalskim Zakonom o vrijednosnim papirima, koji je odobren Uredbom sa zakonskom snagom br. 486/99 od 13. studenoga 1999., čija je postojeća verzija dostupna na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

REGISTRI MOTORNIH VOZILA

Akti koji se odnose na pravni status motornih vozila i njihovih prikolica upisuju se u registre motornih vozila (Conservatórias do Registo Automóvel).

Za potrebe upisa u registar vozilima se smatraju motorna vozila i njihove prikolice koja podliježu obvezi upisa u registar u skladu sa Zakonom o cestovnom prometu (Código da Estrada).

U članku 117. Zakona o autocestama navodi se koja vozila i prikolice podliježu obvezi upisa u registar. Postojeća verzija Zakona o cestovnom prometu odobrenog Uredbom sa zakonskom snagom br. 114/94 od 3. svibnja 1994. dostupna je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

U članku 5. Zakona o registraciji motornih vozila (Código de Registo Automóvel) navedene su okolnosti pod kojima je upis u registar obvezan.

Motorna vozila ne mogu se založiti – članak 8. Zakona o registraciji motornih vozila.

Zahtjevi za registraciju motornih vozila dostupni su na sljedećoj poveznici.

Upis u registar motornih vozila uređen je Uredbom sa zakonskom snagom br. 54/75 od 12. veljače 1975. koja je dostupna na sljedećoj poveznici.

Važna je i Uredba o registraciji motornih vozila (Regulamento do Registo de Automóveis), uređena Uredbom sa zakonskom snagom br. 55/75 od 12. veljače 1975., koja je dostupna na sljedećoj poveznici.

NACIONALNI REGISTAR ZRAKOPLOVA

Zrakoplovi ili zasebni dijelovi opreme (motor, rotor, propeler itd.) moraju se upisati u Nacionalni registar zrakoplova (Registo Aeronáutico Nacional).

Zahtjev za upis u registar podnosi se na obrascu kojem se prilaže sljedeća dokumentacija:

1. ugovor o kupoprodaji ili drugi dokument kojim se dokazuje prodaja
2. potvrda o brisanju upisa u registar zrakoplova države prethodne registracije ili potvrda da zrakoplov nije registriran
3. potvrda o carinjenju ako je zrakoplov uvezen iz zemlje koja nije članica EU-a
4. dvije fotografije zrakoplova, jedna sprijeda i jedna bočna, s oznakom države i registracijskim oznakama, u formatu 9x12, bez okvira i otisnute u neutralnim bojama.

Isprave izdane u stranim zemljama moraju sadržavati potpise osoba koji su propisno ovjereni kod javnog bilježnika i legalizirani s pričvršćenim apostilom u skladu s odredbama članaka 3. i 4. Haške konvencije od 5. listopada 1961. o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, koja je ratificirana Uredbom sa zakonskom snagom br. 48450 od 24. lipnja 1968., ili propisno ovjereni i legalizirani od strane portugalskog diplomatskog ili konzularnog predstavnika u toj državi.

Isprave koje je izdala pravna osoba u Portugalu moraju nositi potpise pravnih zastupnika priznatih zakonom uz riječi „propisno ovlašteni za izvršavanje svojih ovlasti.”

Dodatne informacije dostupne su na internetskim stranicama Agencije za civilno zrakoplovstvo (Autoridade Nacional de Aviação Civil).

REGISTAR PLOVILA

Upis u registar plovila uređen je Uredbom sa zakonskom snagom br. 265/72 od 31. srpnja 1972. (Opća uredba o lučkim kapetanijama – Regulamento Geral das Capitanias), koja je dostupna na sljedećoj poveznici.

Primjenjuje se i Uredba sa zakonskom snagom br. 96/89 od 28. ožujka 1989. o uspostavi međunarodnog registra brodova na Madeiri (Registo Internacional de Navios da Madeira) te Ministarski provedbeni nalog br. 715/89 od 23. kolovoza 1989. (Portaria n.° 715/89, de 23 agosto), kojim su uređeni njegovi određeni aspekti.

Napomena: Uredba sa zakonskom snagom br. 96/89 od 28. ožujka 1989. ponovno je objavljena kao prilog Zakonu br. 56/2020 od 27. kolovoza 2020. Njezin trenutačni tekst dostupan je ovdje.

U skladu s tim pravnim okvirom:

• nacionalna plovila, osim onih koja pripadaju mornarici, moraju imati registrirano vlasništvo kako bi mogla obavljati djelatnost za koju su klasificirana (članak 72. stavak 1. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• trgovačka plovila isto tako podliježu upisu u trgovački registar u skladu s odgovarajućim zakonom (članak 72. stavak 3. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• nacionalna plovila u registar upisuju pomorski uredi, osim rekreacijskih plovila koja registriraju organizacije navedene u relevantnim propisima (članak 73. stavak 1. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• u slučaju novih plovila koja su kupljena ili izrađena, za registraciju je nadležan pomorski ured naveden u predmetnoj dozvoli (članak 73. stavak 2. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• u slučaju kupnje ili izrade zamjenskog plovila za upis u registar nadležan je pomorski ured u kojem su bile upisane zamijenjene jedinice (članak 73. stavak 3. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• plovilo izrađeno ili kupljeno u luci na bilo kojem dijelu nacionalnog državnog područja može se prodati ili registrirati u drugoj luci na istom ili drugom dijelu državnog područja pod uvjetom da ima odgovarajuću dozvolu (članak 73. stavak 4. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• lagana plovila na palubi većeg plovila, čak i ako su čamci za spašavanje, mala pomoćna ribarska plovila i mala plovila za plažu bez motora ili jedara, kao što su gumeni čamci, laki čamci, čamci na napuhavanje i pedaline, predviđeni za korištenje do 300 m od obale u razdoblju oseke, izuzeti su od upisa u registar, ali podliježu nadležnosti tijela za pomorski promet koje je odgovorno za izdavanje dozvola za njihovu uporabu (članak 77. Opće uredbe o lučkim kapetanijama).

Zahtjevi za upis plovila u registar navedeni su u članku 78. Opće uredbe o lučkim kapetanijama.

Posebno su navedeni zahtjevi za upis plovila u registar u slučaju nasljeđivanja zbog smrti:

• u slučaju nasljeđivanja izmjene upisa u registar temelje se na ovjeri isprave o raspodjeli ostavine ili tablici ostavine i odgovarajućoj odluci o njezinu potvrđivanju, koja je popraćena ispravom koju izdaje nadležni financijski ured, a kojom se potvrđuje plaćanje, osiguranje plaćanja ili oslobođenje od plaćanja odgovarajućeg poreza na nasljedstvo (članak 82. stavak 2. Opće uredbe o lučkim kapetanijama)
• strana plovila stečena nasljeđivanjem ili u postupku pred portugalskim sudovima u registar upisuje pomorski ured koji određuje više tijelo vlasti (članak 75. stavak 3. Opće uredbe o lučkim kapetanijama).

REGISTAR ORUŽJA

Pravni okvir za oružje i streljivo odobren Zakonom br. 5/2006 od 23. veljače 2006. dostupan je na portugalskom jeziku na sljedećoj poveznici.

Oružje i streljivo podliježu obveznoj prijavi i registraciji koju provodi PSP (policija za javnu sigurnost).

Nasljeđivanje zbog smrti podliježe zahtjevima iz članka 37. prethodno navedenog pravnog okvira za oružje i streljivo.

UPIS INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA provodi se u Nacionalnom institutu za industrijsko vlasništvo (Instituto Nacional da Propriedade Industrial).

Postupak odobrenja patenata, korisnih modela, poluvodičkih proizvoda te upisa u registar dizajna ili modela, žigova, nagrada ili logotipa, oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla provodi Nacionalni institut za industrijsko vlasništvo, kojem se podnose odgovarajući zahtjevi.

Zahtjevi i učinci zahtjeva za odobrenje ili upisa u registar navedeni su u Zakonu o industrijskom vlasništvu za svaku od prethodno navedenih kategorija, ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo Europske unije i primjenjive međunarodne konvencije.

Praktične informacije o tome kako podnijeti i pripremiti zahtjev za odobrenje ili za upis u registar dostupne su na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za industrijsko vlasništvo na poveznici https://inpi.justica.gov.pt/.

3 Koji su učinci povezani s upisom stvarnih prava?

U pravilu upis stvarnih prava na nekretninama ne čini pravo u smislu zakona. Međutim, u drugim kategorijama imovine mogu postojati iznimke od tog pravila predviđene posebnim zakonskim odredbama.

UČINCI UPISA U ZEMLJIŠNE KNJIGE

Učinci povezani s upisom stvarnih prava na nekretninama utvrđeni su u člancima od 4. do 7. Zakona o zemljišnim knjigama, i to:

• učinak među strankama
• izvršivost u odnosu na treće osobe
• pravo prvenstva upisa
• pretpostavke koje proizlaze iz upisa. 

Zakon o zemljišnim knjigama dostupan je na sljedećoj poveznici.

UČINCI UPISA U TRGOVAČKI REGISTAR

Učinci upisa u trgovački registar u osnovi proizlaze iz odredaba članaka od 11. do 14. Zakona o trgovačkom registru, i to:

• pretpostavke koje proizlaze iz upisa
• pravo prvenstva upisa
• učinak među strankama
• izvršivost u odnosu na treće osobe.

Zakon o trgovačkom registru dostupan je ovdje.

UČINCI UPISA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Učinci upisa vrijednosnih papira dostupni su u Zakonu o vrijednosnim papirima (Código dos Valores Imobiliários) na poveznici te se razlikuju ovisno o predmetnoj kategoriji vrijednosnih papira. Upisom u registar može se osnovati pravo u odnosu na određene kategorije vrijednosnih papira (članak 73. Zakona o vrijednosnim papirima).

UČINCI UPISA U REGISTAR PREOSTALIH KATEGORIJA PRETHODNO NAVEDENIH DOBARA

Učinci upisa oružja, zrakoplova, plovila, motornih vozila, intelektualnog ili industrijskog vlasništva u registar dostupni su u već navedenim posebnim propisima za svaku od tih kategorija dobara.

4 Postoje li posebna pravila ili posebni postupci za prilagodbu stvarnog prava koje pripada određenoj osobi prema pravu mjerodavnom za nasljeđivanje ako takvo stvarno pravo ne postoji u pravu države članice u kojoj se ta osoba na njega poziva?

Zakonske odredbe koje se mogu primijeniti na prilagodbu stvarnih prava u slučajevima nasljeđivanja u načelu su članak 15. Građanskog zakonika (npr. kad prilagodbu provodi sud u sudskom postupku) i članak 43.-A Zakona o zemljišnim knjigama (npr. kad prilagodbu provodi upisničar u ispravi o upisu u registar).

Prva je prilagodba u užem smislu, do koje može doći ako postoji tehnički problem koji proizlazi iz primjene dvaju različitih prava mjerodavnih za nasljeđivanje. Na primjer, u slučaju posvojenog djeteta čiji su posvojitelji i biološki roditelji preminuli, ako se pravo države X primijeni na nasljeđivanje zbog smrti posvojitelja, a pravo države Y na nasljeđivanje zbog smrti bioloških roditelja, to može dovesti do ishoda koji nisu predviđeni ni u jednom od predmetnih pravnih sustava (npr. posvojeno dijete u konačnici nije nasljednik ni posvojitelja ni bioloških roditelja). Sud mora riješiti taj problem prilagodbom.

Druga situacija, koja nije prilagodba u užem smislu riječi, već zamjena/prijenos, nastaje kad se pravna doktrina utvrđena u drugom zakonu zamijeni pravnom doktrinom poznatom u domaćem zakonodavstvu.

Koncept zamjene/prijenosa osigurava prikladniji okvir za slučajeve prilagodbe stvarnih prava iz članka 31. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju. Na primjer, takav slučaj bila bi zamjena pravne doktrine „zakupa” (sadržan u pravu druge države, ali ne postoji u portugalskom zakonodavstvu) stvarnim pravom građenja (sadržan u portugalskom zakonodavstvu).

Zamjenu/prijenos mogu izvršiti i sud u sudskom postupku i upisničar u vrijeme upisa u registar. Žalba protiv odluke upisničara može se podnijeti sudu (članci od 140. do 146. Zakona o zemljišnim knjigama).

 

NAPOMENA

Informacije sadržane u ovom informativnom članku nisu konačne ni obvezujuće za kontaktnu točku, sudove ili druge subjekte i tijela. Iako se redovito ažuriraju, informativni članci možda ne sadržavaju sve izmjene zakonodavstva, te stoga nisu zamjena za uvid u pravne tekstove koji su na snazi u bilo kojem trenutku.