1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima
U Luksemburgu postoji samo jedan režim registriranog partnerstva (régime de partenariat enregistré), uveden Zakonom od 9. srpnja 2004. o pravnim učincima određenih partnerstava (loi du 9 juillet 2004 relative aux effets légaux de certains partenariats) (dalje u tekstu „Zakon”). Zakon je potom dopunjen.
U tom zakonu partnerstvo je definirano kao suživot dvije osobe različitog spola ili istog spola koje žive zajedno kao par i koje su dale izjavu matičaru (officier de l’état civil) općine u kojoj imaju zajedničko boravište (domicile) ili dom.
2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?
Na temelju članka 10. Zakona, ako ne postoji poseban sporazum, odvajanje imovine uobičajen je režim. Svaki partner stoga zadržava (pokretnu i nepokretnu) imovinu za koju ima dokaz o posjedovanju, koristi i prihode od svoje imovine i prihode od svojeg rada. Pretpostavka zajedničkog vlasništva odnosi se na imovinu nad kojom nijedan partner ne može dokazati vlasništvo.
Partneri mogu odstupiti od pravnog režima tako da imovinske posljedice partnerstva utvrde u ugovoru koji se mora registrirati.
Nadalje, Zakonom je predviđen primarni pravni režim koji se primjenjuje na sva partnerstva. Pružanje uzajamne materijalne pomoći (apport mutuel d’une aide matérielle) razmjerno mogućnostima partnerâ stoga je nužno. Nadalje, svaki partner i dalje je isključivo odgovoran za osobne dugove nastale prije ili za vrijeme partnerstva. Naposljetku, partneri ne mogu pojedinačno raspolagati pravima koja se primjenjuju na zajednički dom ni pokućstvo.
Partneri uživaju jednaku socijalnu zaštitu kao i osobe u braku prema Zakonu, npr. imaju pravo na obiteljsku mirovinu i iste porezne olakšice kao osobe u braku, među ostalim u pogledu pristojbi za registraciju, poreza na nasljedstvo i izravnih poreza.
Pravni režim primjenjuje se na jedini oblik registriranog partnerstva dostupan u Luksemburgu.
3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?
Partneri mogu odlučiti ne sklopiti ugovor o imovinskopravnom režimu. U tom će se slučaju na njihovo partnerstvo primjenjivati pravni režim. Alternativno, mogu sklopiti ugovor u kojem navode imovinske posljedice svojeg partnerstva.
Postojanje tog ugovora mora se prijaviti matičaru pri prijavi partnerstva. Ugovor se zatim na zahtjev matičara u roku od tri radna dana prosljeđuje Uredu državnog odvjetnika (Parquet Général), gdje će se registrirati i čuvati u matičnim knjigama (Répertoire Civil). Upisom u matične knjige izjava partnerstva postaje izvršnom u odnosu na treće osobe.
Partneri imaju pravo izmijeniti ili promijeniti svoj imovinski režim sporazumom o izmjeni (convention modificative), koji se podnosi matičaru koji je primio originalnu ispravu. Ured državnog odvjetnika mora se obavijestiti o svakoj daljnjoj izmjeni obavljanjem istih formalnosti.
4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?
Sloboda ugovaranja registriranog partnerstva podliježe ograničenjima. Na svako partnerstvo primjenjuje se primarni pravni režim koji se odnosi na određene imovinske posljedice od kojih se ne može odstupiti ugovorom.
Partneri stoga moraju jedan drugome pružati materijalnu pomoć. Oba partnera moraju sudjelovati u troškovima partnerstva razmjerno svojim mogućnostima. Partneri solidarno odgovaraju trećim osobama za dugove nastale radi podmirivanja svakodnevnih potreba u kućanstvu ili zajedničkom domu i nakon prestanka partnerstva. Međutim, solidarna odgovornost (solidarité) ne primjenjuje se na izdatke koji su očito pretjerani s obzirom na životni stil partnera, korisnost ili beskorisnost transakcije ili dobru ili lošu vjeru ugovorne treće strane. U slučaju kupnje na kredit, solidarna odgovornost vrijedi samo ako su oba partnera suglasna s kupnjom.
Osim toga, partneri ne mogu samostalno raspolagati zajedničkim domom i pokućstvom. Partner koji nije pristao na raspolaganje može zahtijevati njegovo poništenje (annulation).
5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Registrirano partnerstvo automatski prestaje ako dođe do sklapanja braka ili smrti jednog od partnera, s učinkom od datuma događaja.
Registrirano partnerstvo može prestati i zajedničkom izjavom (déclaration conjointe) ili jednostranom izjavom (déclaration unilatéral).
Raskid (dissolution) proizvodi učinak na dan registracije kad je riječ o odnosima između partnera. On je izvršan u odnosu na treće osobe od trenutka njegova upisa u matične knjige.
Raskid registriranog partnerstva podrazumijeva prestanak (liquidation) imovinskog režima. Osim ako je drukčije ugovoreno, svaki partner uzima natrag svoju osobnu imovinu, a imovina u zajedničkom vlasništvu ravnomjerno se dijeli između njih.
Međutim, bivši partneri mogu nastaviti zajednički posjedovati imovinu (rester en indivision) ako to žele.
Prestanak partnerstva podrazumijeva i prestanak međusobne materijalne pomoći, osim ako se partneri drukčije dogovore ili ako sud drukčije odluči.
Obiteljski sud iznimno može jednom od partnera dosuditi uzdržavanje (aliments) ili odrediti hitne i privremene mjere (mesures urgentes et provisoires) zbog prestanka registriranog partnerstva.
U luksemburškom pravu nije predviđeno poništenje registriranih partnerstava.
6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Posljedica smrti jednog od partnera jest raskid i prestanak partnerstva.
Partneri nisu međusobni zakonski nasljednici, osim ako su navedeni u oporuci sastavljenoj prema uobičajenim pravilima.
7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Člankom 1007.-1. novog Zakona o parničnom postupku propisano je da obiteljski sud rješava zahtjeve koji se odnose na doprinose za troškove registriranog partnerstva te propisuje privremene mjere u slučaju raskida registriranog partnerstva.
Za sva ostala pitanja primjenjuje se redovno pravo.
8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?
Oba su partnera čak i nakon prestanka partnerstva solidarno odgovorna u odnosu na treće osobe za dugove koje su oni ili jedan od njih prouzročili za vrijeme partnerstva za podmirivanje svakodnevnih potreba kućanstva i za troškove povezane sa zajedničkim domom.
Međutim, solidarna odgovornost ne primjenjuje se na izdatke koji su očito pretjerani s obzirom na životni stil partnera, korisnost ili beskorisnost transakcije ili dobru ili lošu vjeru ugovorne treće strane. Ne odnosi se ni na obveze koje proizlaze iz kupnje na rate, osim ako su obavljene uz suglasnost oba partnera.
S obzirom na navedena pravila svaki partner i dalje je isključivo odgovoran za osobne dugove nastale prije ili za vrijeme partnerstva.
Osim toga, partneri ne mogu samostalno raspolagati zajedničkim domom i pokućstvom. Partner koji nije pristao na raspolaganje može zahtijevati da se ono ukine.
9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju
U skladu s uobičajenim imovinskim režimom svaki partner vraća vlastite imovinske i osobne dugove. Zajednička imovina podijelit će se sporazumno (à l’amiable) ili sudski ako stranke ne postignu dogovor.
Primjenjive su uobičajene odredbe koje se odnose na zajedničko vlasništvo i podjelu (članak 815. i dalje Građanskog zakonika).
Za sva pitanja koja se odnose na održavanje zajedničke imovine i povlaštenu raspodjelu, prodaju zajedničke imovine na dražbi i učinke diobe upućuje se na odredbe o „Nasljeđivanju” (članak 718. i dalje Građanskog zakonika).
10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?
U svakom slučaju, svi poslovi inter vivos (actes entre vifs), besplatni ili uz plaćanje, kojima se prenose stvarna prava na nekretninama (droits réels immobiliers), osim povlaštenih prava (privilèges) ili hipoteka (hypothèques), bit će prepisani u hipotekarnom registru (Bureau de la Conservation des Hypothèques) jurisdikcije u kojoj se imovina nalazi.
Primjenjuju se odredbe izmijenjenog Zakona od 25. rujna 1905. o prijenosu stvarnih prava na nekretninama (loi modifiée du 25 septembre 1905 sur la transcription des droits réels immobiliers).