1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima
Da.
Ne postoji građanskopravno uređenje izvanbračnih partnerstava (parejas de hecho) na državnoj razini. Zbog toga je većina autonomnih zajednica donijela vlastita (građanskopravna ili isključivo upravna) pravila kojima se uređuju sklapanje izvanbračnog partnerstva, njegov pravni okvir, učinci te načini i posljedice njegova razvrgnuća. Ta je situacija povezana s istodobnim postojanjem različitih regionalnih građanskopravnih sustava (derechos forales) i zajedničkog sustava u Španjolskoj.
Osim braka i nereguliranih partnerstava svaka autonomna zajednica na drukčiji način pravno priznaje izvanbračna partnerstva. U tom smislu, razlike na regionalnoj razini uključuju pravno priznavanje koje se isključivo temelji na određenom najkraćem trajanju zajedničkog života ili na zajedničkom životu uz zajedničko dijete, te obvezu registriranja izvanbračnog partnerstva ili registriranja tog partnerstva u upravne svrhe. Neke autonomne zajednice čak imaju registar za sklapanje ili obveznu registraciju partnerstva.
Treba napomenuti da su upravna pitanja isključena iz područja primjene propisa jer ovaj informativni članak sadržava niz upućivanja na isključivo upravna pravila o izvanbračnim partnerstvima i njihovoj registraciji u određenim autonomnim zajednicama, koje inače nemaju ustavnu nadležnost u području građanskog prava.
2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?
Različiti skupovi pravila koji postoje ne sadržavaju posebne odredbe o financijskim sredstvima ili vlasništvu kad je riječ o imovini stečenoj dok su partneri bili u izvanbračnom partnerstvu. Pravila kojima se uređuje bračnoimovinski režim ne primjenjuju se na nevjenčane parove (čak ni po analogiji), stoga će se, osim ako nije izričito dogovoreno u sporazumu između partnera, odredbe o sustavu vlasništva nad imovinom preuzeti iz Građanskog zakonika (ili regionalnih zakonika, tzv. códigos forales) kad je riječ o zajedničkom vlasništvu ili zajednicama imovine (članak 392. i dalje Građanskog zakonika o općem građanskom pravu) u kojima imovina „zajednički” pripada obama partnerima.
3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?
Partneri mogu sami dogovoriti režim koji će se primjenjivati na njihova financijska sredstva i imovinu. Zbog toga većina regionalnih pravila sadržava posebnu odredbu o sporazumima koje partneri mogu sklopiti. Iako prema većini zakona takvi sporazumi moraju biti u pisanom obliku, u nekim su regijama (Balearski otoci i Kanarski otoci) dopušteni usmeni sporazumi.
Kad je riječ o pisanim sporazumima, opće je pravilo da se prihvaćaju javne ili privatne isprave sastavljene u tu svrhu. Isto tako, različitim regionalnim pravilima ugovornim se stranama isto tako dopušta da unesu odredbe o financijskoj naknadi u slučaju da se zajednica razvrgne i nastane financijska neravnoteža između partnera.
U nekim regijama sporazum moraju ovjeriti javni bilježnici. To vrijedi za Aragon, Kantabriju, Kataloniju, Estremaduru, Galiciju i Madrid.
4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?
Da, postoje ograničenja u pogledu slobode ugovaranja. Opseg tog ograničenja razlikuje se u različitim regionalnim pravilima. Opće je pravilo da se sporazumi koji su u suprotnosti s obveznim zakonima, kojima se partnerima ne daju jednaka prava ili kojima se nanosi ozbiljna šteta jednom partneru smatraju ništavima. U nekim se zakonima posebno predviđa i ništavost sporazuma čiji je predmet isključivo osobne naravi ili sporazuma koji utječu na privatnost partnera koji žive zajedno. Isto tako, sporazumima se ne smije naštetiti trećim osobama.
5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Posljedice prestanka izvanbračnog partnerstva ovisit će prije svega o mogućim relevantnim sporazumima koje su partneri sklopili. U nekim je regijama parovima dopušteno da u sporazum unesu odredbe o financijskoj naknadi u slučaju da se partnerstvo u budućnosti razvrgne i nastane financijska neravnoteža između partnera. U svakom slučaju, kad je riječ o zajedničkoj imovini, na prestanak i likvidaciju te imovine primjenjivat će se opća građanskopravna i postupovna pravila. U regijama kao što su Katalonija i Aragon potrebno je sudsko odobrenje financijske naknade za rad jednog partnera u kućanstvu ili rad u financijskom i profesionalnom interesu drugog partnera.
6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?
U nekim autonomnim zajednicama nadživjeli partner može naslijediti imovinu preminulog partnera na isti način kao bračni drugovi. Osim toga, u nekim se autonomnim zajednicama priznaje pravo na nasljeđivanje zajedničkih kućanskih predmeta, nastavak korištenja zajedničkog stambenog prostora na godinu dana ili preuzimanje ugovora o najmu stambenog prostora.
7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Sudska tijela nadležna su za utvrđivanje posljedica rastave u pogledu imovine. U svakom slučaju ne postoji posebna nadležnost zbog postojanja partnerstva kao u slučaju bračnoimovinskih režima (usp. članci 769. i 807. Zakonika o parničnom postupku). Zato je nadležnost sudova uređena općim pravilima (članak 50. i dalje Građanskog zakonika).
8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?
Osim činjenice da je u nekim regijama propisano da izvanbračna partnerstva ne smiju ugrožavati prava trećih osoba, u načelu različite regije imaju uspostavljene posebne odredbe o učincima na treće osobe. Samo je u nekim autonomnim zajednicama propisano da su partneri solidarno odgovorni prema trećim osobama za određene troškove (kao što je slučaj u Andaluziji).
9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju
Na razini države i autonomnih zajednica ne postoje posebna postupovna pravila za razvrgnuće i likvidaciju imovine koja pripada izvanbračnim partnerima. Ne dovodeći u pitanje odredbe raznih građanskih zakona u Španjolskoj, u pravilu se primjenjuje režim zajedničke imovine (nedjeljivo vlasništvo obaju partnera) u skladu s člankom 392. i dalje Građanskog zakonika, stoga se likvidacija provodi u skladu s općim pravilima bilo koje nedjeljive zajednice imovine (članak 400. Građanskog zakonika).
10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?
Za registraciju nekretnina potreban je javnobilježnički akt.
Postupak upisa ovisi o odredbama utvrđenima u građanskom pravu i mora se provesti u skladu s tim odredbama. Ako je partnerstvo registrirano i priznato samo u području upravnog prava, odnosno bez posljedica u okviru građanskog prava, za potrebe upisa smatrat će se da je riječ o situaciji uobičajenog suvlasništva. U svakom je slučaju potrebno poštovati načela upisa koja se primjenjuju na javne ili vjerodostojne isprave.