1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima
Budući da je 1. listopada 2017. na snagu stupio zakon kojim se osobama istog spola omogućuje sklapanje braka (Gesetz zur Einführung des Rechts auf Eheschließung für Personen gleichen Geschlechts), u Njemačkoj više nije moguće sklopiti registrirano partnerstvo. Istospolni parovi sada mogu sklopiti brak na isti način kao parovi različitog spola. Postojeća registrirana partnerstva mogu se pretvoriti u brakove. Međutim, to nije obvezno i postojeća registrirana partnerstva mogu ostati u istom obliku kao dosad.
2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?
U skladu sa Zakonom o registriranom partnerstvu (Gesetz über die Eingetragene Lebenspartnerschaft) istospolni parovi mogli su sklopiti registrirano partnerstvo u Njemačkoj od kolovoza 2001. do rujna 2017. (uključujući taj mjesec). Pravne posljedice registriranog partnerstva uglavnom su bile oblikovane (odnosno i dalje jesu) po uzoru na pravne posljedice braka.
3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?
Registrirana partnerstva podliježu imovinskom režimu zajednice bračne imovine (Zugewinngemeinschaft), osim ako se partneri dogovore drukčije u okviru ugovora o registriranom partnerstvu koji je ovjeren kod javnog bilježnika. Odredbe o zakonskom imovinskom režimu koje se primjenjuju na brakove primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva (članak 6. Zakona o registriranom partnerstvu). Partneri mogu utvrditi drukčiji imovinski režim (odvajanje imovine – Gütertrennung, zajednica imovine – Gütergemeinschaft ili francusko-njemački režim neobvezne zajednice bračne imovine – deutsch-französische Wahl-Zugewinngemeinschaft) na temelju ugovora o registriranom partnerstvu (članak 7. Zakona o registriranom partnerstvu).
4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?
Navedene informacije o imovinskim režimima dostupnima za brakove primjenjuju se mutatis mutandis na registrirana partnerstva.
5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Učinci razvrgnuća ili poništenja registriranog partnerstva oblikovani su po uzoru na učinke rastave i razvoda braka, pa se u načelu mogu pogledati informacije koje se odnose na brakove. Učinci se razlikuju ovisno o odabranom imovinskom režimu. Kad je riječ o zakonskom imovinskom režimu zajednice bračne imovine, ako je imovinski režim prekinut (primjerice zbog smrti registriranog partnera, razvrgnuća registriranog partnerstva ili ugovaranja drugog imovinskog režima), bračna se imovina izjednačava. Izjednačavanje bračne imovine znači da partner koji je stekao više imovine od drugog partnera tijekom registriranog partnerstva mora drugom partneru nadoknaditi polovinu razlike između vlastite stečene imovine i imovine koju je stekao drugi partner, u obliku novčane isplate.
U slučaju imovinskog režima zajednice imovine, ako je došlo do razvrgnuća (kad je to prikladno, nakon što su ispunjene obveze), zajednička se imovina dijeli. Svaki partner u načelu ima pravo na polovinu preostalog viška. Međutim, ako su se registrirani partneri odlučili za odvajanje imovine, njihova je imovina u cijelosti odvojena i nema izjednačavanja imovine nakon prekida imovinskog režima.
6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Zakonsko nasljedno pravo registriranog partnera jednako je onome bračnog druga (članak 10. Zakona o registriranom partnerstvu).
7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?
Obiteljski sud (Familiengericht) nadležan je za odlučivanje u predmetima koji se odnose na imovinske posljedice registriranog partnerstva. Takvi predmeti bave se pitanjima registriranog partnerstva (članak 269. stavak 1. točka 10. Zakona o obiteljskim sporovima i o pitanjima izvanparnične nadležnosti (Gesetz über das Verfahren in Familiensachen und in den Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit)). U skladu s člankom 270. stavkom 1. drugom rečenicom u vezi s člankom 111. stavkom 9. i člankom 112. stavkom 2. Zakona o obiteljskim sporovima i o pitanjima izvanparnične nadležnosti, odredbe o pitanjima imovinskog režima primjenjuju se mutatis mutandis. Postupak odgovara postupku koji se primjenjuje u bračnim pitanjima (primjerice razvod i pitanja povezana s razvodom) ili pitanjima koja se odnose na obiteljske sporove.
8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?
Osoba u registriranom partnerstvu obično je odgovorna samo za svoje dugove i samo svojom imovinom, što vrijedi i za bračne drugove u skladu s pravom o bračnoj stečevini. To se ne odnosi na transakcije kojima se na odgovarajući način pokrivaju svakodnevne potrebe obitelji (članak 8. stavak 2. Zakona o registriranom partnerstvu u vezi s člankom 1357. Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch)). Napomene o bilo kakvim ograničenjima u pogledu prava raspolaganja primjenjuju se mutatis mutandis.
9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju
Obiteljski dom i kućanski predmeti mogu se privremeno podijeliti za vrijeme trajanja rastave (članci 13. i 14. Zakona o registriranom partnerstvu) ili trajno nakon razvrgnuća registriranog partnerstva (članak 17. Zakona o registriranom partnerstvu u vezi s člancima 1568.a i 1568.b Građanskog zakonika).
10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?
Opća načela o zakonskom imovinskom režimu koja se primjenjuju na brakove primjenjuju se mutatis mutandis. Ako registrirano partnerstvo primjenjuje imovinski režim zajednice bračne imovine, njihova odvojena imovina ne postaje zajednička imovina. Stoga nije potrebno unositi izmjene u zemljišne knjige (Grundbuch). To se primjenjuje i na kupnju nekretnina za vrijeme trajanja registriranog partnerstva. Registrirani partneri mogu kupiti nekretninu u željenom pravnom obliku (na primjer, zajednica na dijelove (Bruchteilsgemeinschaft) ili zajedničko vlasništvo (Gesamthandsgemeinschaft)). Ista načela primjenjuju se na imovinski režim odvajanja imovine. Samo ako partneri odaberu imovinski režim zajednice imovine, moraju ugovor o registriranom partnerstvu ovjeriti kod javnog bilježnika i dostaviti ga u zemljišnoknjižni ured (Grundbuchamt) te podnijeti zahtjev za unošenje izmjene u zemljišne knjige.