1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?
Općenito gledajući, troškove snose država, sudionici u postupku i ostale osobe uključene u postupak (ponajprije je riječ o troškovima pribavljanja dokaza). Troškovi imaju dvije svrhe – preventivnu i represivnu.
U Zakoniku o parničnom postupku (dalje u tekstu „ZPP”) naveden je indikativan popis troškova koji mogu nastati u parničnim postupcima. To su novčani troškovi sudionika u postupku i njihovih zastupnika (npr. troškovi prijevoza, obroka i smještaja), sudske pristojbe, neostvareni prihodi sudionika u postupku i njihovih pravnih zastupnika, troškovi pribavljanja dokaza (npr. troškovi svjedokâ i vještakâ), naknade i novčani troškovi javnog bilježnika kao povjerenika suda, naknade i novčani troškovi upravitelja ostavine, troškovi sudskog tumača ili naknade za zastupanje, ako stranku zastupa odvjetnik, javni bilježnik ili patentni zastupnik. Troškovi mogu uključivati i povrat poreza na dodanu vrijednost ili naknadu posrednika. Međutim, nije riječ o konačnom popisu. Stoga se i drugi troškovi koje je sudionik platio, a izravno su povezani sa sudskim postupkom, mogu smatrati troškovima postupka.
Sudionici u postupku u pravilu snose osobne troškove i troškove svojih zastupnika. Ako se sudioniku u postupku za zastupnika ili skrbnika dodijeli odvjetnik, država snosi novčane troškove odvjetnika i naknadu za zastupanje te, ovisno o slučaju, dodjeljuje povrat poreza na dodanu vrijednost.
Plaćanje sudske pristojbe detaljno je uređeno Zakonom o sudskim pristojbama. U redovnom kontradiktornom postupku sudsku pristojbu obično plaća tužitelj. U Zakonu je navedeno i koje su osobe ili sudski postupci izuzeti kad je riječ o plaćanju sudske pristojbe (npr. postupci u pitanjima skrbništva, postupci u pogledu pravne skrbi za maloljetne osobe, postupci za posvojenje djeteta, postupci u pogledu uzajamnih obveza uzdržavanja roditelja i djece, ostavinski postupci u prvom stupnju, postupci u pogledu poslovne sposobnosti).
Važno je razlikovati obvezu plaćanja troškova postupka i obvezu povrata tih troškova. Sudionik u postupku plaća troškove postupka kako oni nastaju, posebno za vrijeme postupka. Pritom se primjenjuje načelo interesa (troškove snosi osoba koja izvršava postupovnu radnju ili osoba u čijem je interesu izvršavanje radnje). Povrat troškova postupka može doći u obzir tek nakon što troškovi budu plaćeni. Povrat troškova utvrđuje se odlukom suda na temelju kriterija uspjeha u postupku ili kriterija krivnje.
Ako postoje razlozi za posebno razmatranje tog pitanja, sud može iskoristiti diskrecijsku ovlast pri donošenju odluke o troškovima postupka te odlučiti ne dodijeliti sudioniku povrat troškova, dijelom ili u cijelosti. Time se želi spriječiti mogućnost nerazmjerno izraženog učinka primjene kriterija uspjeha u postupku i kriterija krivnje.
2 Što je točno pravna pomoć?
Jedno od glavnih načela u parničnim postupcima jest načelo jednakosti, kojim je, među ostalim, zajamčeno i pravo na pravnu pomoć. Pravo na pravnu pomoć vrijedi od početka postupka te u svakoj vrsti postupka.
U skladu sa ZPP-om pravnom se pomoći u parničnim postupcima može smatrati:
- dodjeljivanje zastupnika na zahtjev sudionika u postupku (članak 30. stavak 1. ZPP-a)
- dodjeljivanje odvjetnika, ako je to potrebno da bi se zaštitili interesi sudionika u postupku ili ako je u predmetnoj vrsti postupka odvjetničko zastupanje obvezno (članak 30. stavak 2. ZPP-a)
- potpuno ili djelomično oslobođenje sudionika u postupku od plaćanja sudskih pristojbi (članak 138. ZPP-a).
Pravnom se pomoći sudionicima u postupku donekle može smatrati i dužnost suda da ih informira.
Zasebnu kategoriju čini pravna pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora. Ta je pomoć određena u Zakonu o odvjetništvu, u skladu s kojim svaka osoba koja ne ispunjava uvjete za to da joj sud dodijeli odvjetnika i koja si ne može na drugi način osigurati pravne usluge ima pravo na odvjetnika kojeg dodjeljuje Češka odvjetnička komora u svrhu pružanja pravnih savjeta ili pravnih usluga.
Podnositelj zahtjeva tako ima pravo na besplatno pravno savjetovanje pod uvjetom da njegov prosječni mjesečni dohodak za šest kalendarskih mjeseci prije podnošenja zahtjeva ne prelazi iznos tri puta veći od egzistencijalnog minimuma pojedinca ili osoba čija se primanja procjenjuju zajedno s njegovima u skladu sa zakonom o egzistencijalnom minimumu i minimalnoj plaći za osnovne životne potrebe te pod uvjetom da ga u predmetu u okviru kojeg traži pomoć ne zastupa drugi odvjetnik ili osoba ovlaštena za pružanje pravnih usluga (u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Zakona o odvjetništvu).
Ako podnositelj zahtjeva ispunjava prethodno navedene uvjete, ima pravo na besplatno pravno savjetovanje u trajanju od najmanje 30 minuta, a najviše do 120 minuta, za svaku kalendarsku godinu.
Zakonom o odvjetništvu ujedno se omogućuje pružanje jednokratnih pravnih savjeta neodređenom broju osoba u centrima za zadržavanje državljana trećih zemalja, u skladu sa Zakonom o boravku stranih državljana u Češkoj, ili u prihvatnim centrima, u skladu sa Zakonom o azilu, na inicijativu njihovih upravitelja.
Pravne usluge mogu se zatražiti i na temelju Zakona o odvjetništvu.
3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?
Sud može na temelju zahtjeva djelomično osloboditi sudionika u postupku (ili intervenijenta) od plaćanja sudske pristojbe ako to opravdavaju osobne okolnosti sudionika i ako se ne radi o neozbiljnom ili očito uzaludnom pokušaju ostvarivanja ili obrane prava. Sud u posebnim okolnostima može u potpunosti osloboditi sudionika u postupku od plaćanja sudske pristojbe ako za to postoje vrlo ozbiljni razlozi.
Od plaćanja mogu biti oslobođene i fizičke i pravne osobe.
Sudioniku u postupku ne smije se onemogućiti da ostvaruje ili brani svoja prava na sudu samo zato što se nalazi u nepovoljnoj financijskoj situaciji. Sud posebno uzima u obzir opću financijsku situaciju podnositelja zahtjeva, iznos sudske pristojbe, troškove koji će vjerojatno nastati pri iznošenju dokaza i prirodu zahtjeva. Kad je riječ o fizičkim osobama, sud uzima u obzir njihove socijalne uvjete, zdravstveno stanje i dr. Ako je riječ o pravnim osobama i fizičkim osobama koje su poduzetnici, uzima u obzir i prirodu njihova poslovanja ili drugih aktivnosti, status i strukturu njihove imovine i platnu sposobnost.
Zahtjev koji se odnosi na očito uzaludan pokušaj ostvarivanja ili obrane prava konkretno podrazumijeva situaciju u kojoj je već iz činjeničnih navoda podnositelja zahtjeva jasno da on ne može pobijediti u predmetu. Neozbiljan pokušaj ostvarivanja ili obrane prava konkretno podrazumijeva zlouporabu prava ili očigledan pokušaj da se odgodi izvršenje jasno obvezujuće obveze.
Ako sudionik u postupku ispunjava uvjete za oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe i ako je to potrebno da bi se zaštitili njegovi interesi, sud na njegov zahtjev dodjeljuje zastupnika. Međutim, pravo na dodjelu zastupnika ne dobiva se automatski ako se na postupak ili sudionika u postupku na temelju zakona primjenjuje oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe (u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama). Čak i u takvim slučajevima moraju biti ispunjeni prethodno navedeni uvjeti za oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe u skladu sa Zakonikom o parničnom postupku. Odvjetnik će se sudioniku u postupku dodijeliti za zastupnika ako je to potrebno kako bi se zaštitili njegovi interesi ili ako u predmetnom postupku sudionika mora zastupati odvjetnik (ili javni bilježnik).
Od takvog se sudionika u postupku ne može zahtijevati da plati predujam za troškove pribavljanja dokaza koje je sam podnio ili dokaza koje je sud zatražio u pogledu činjenica koje je sudionik naveo (ili onih u njegovu interesu, članak 141. stavak 1. ZPP-a) niti se od njega može tražiti povrat troškova države (članak 148. stavak 1. ZPP-a). Novčane troškove i naknadu za zastupanje dodijeljenom odvjetniku plaća država.
Sudionik u postupku može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u isto vrijeme kad i tužbu (zahtjev za pokretanje postupka) ili u bilo kojem trenutku za vrijeme postupka do konačne odluke suda. Ako sudionik u postupku namjerava podnijeti tužbu uz pomoć zastupnika, sud može dodijeliti zastupnika prije početka samog postupka.
Sud odlučuje o zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi donošenjem odluke koja se može pobijati žalbom.
Ako sud odbije zahtjev za dodjelu zastupnika, podnositelj zahtjeva može zatražiti da mu Češka odvjetnička komora dodijeli odvjetnika. U takvom slučaju podnositelj zahtjeva ima pravo na besplatno pravno savjetovanje pod uvjetom da njegov prosječni mjesečni dohodak za šest kalendarskih mjeseci prije podnošenja zahtjeva ne prelazi iznos tri puta veći od egzistencijalnog minimuma pojedinca ili osoba čija se primanja procjenjuju zajedno s njegovima u skladu sa zakonom o egzistencijalnom minimumu i minimalnoj plaći za osnovne životne potrebe te pod uvjetom da ga u predmetu u okviru kojeg traži pomoć ne zastupa drugi odvjetnik ili osoba ovlaštena za pružanje pravnih usluga (u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Zakona o odvjetništvu).
Druga je mogućnost da podnositelj zahtjeva iskoristi pravo na to da mu pravne usluge pruži dodijeljeni odvjetnik, i to besplatno ako je to opravdano njegovim dohotkom i imovinskim uvjetima ili uz naknadu ako zbog drugih razloga sam ne može pribaviti pravne usluge. I u tom se slučaju podnositelj zahtjeva mora obratiti Češkoj odvjetničkoj komori.
4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?
Pravna pomoć u skladu sa ZPP-om primjenjuje se na sve postupke uređene ZPP-om.
Pravna pomoć koju pruža Češka odvjetnička komora, osim na postupke pred javnim tijelima, primjenjuje se i na pravne savjete, kao i na kaznene i upravne postupke te postupke pred Ustavnim sudom.
5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?
U takvim slučajevima nisu predviđeni posebni postupci.
6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?
Obrasci zahtjeva uređeni su Naputkom Ministarstva pravosuđa br. 4/2017 od 23. listopada 2017., ref. br. 12/2017-OJD-ORG/36. Obrazac za fizičke osobe i obrazac za pravne osobe (Izjava o osobnoj i imovinskoj situaciji i dohotku za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i dodjelu zastupnika te Izjava pravne osobe o imovinskoj situaciji i drugim relevantnim činjenicama za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i dodjelu zastupnika) dostupni su na internetskim stranicama češkog Ministarstva pravosuđa.
Obrasci povezani s podnošenjem zahtjeva za pravnu pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora priloženi su Uredbi češkog Ministarstva pravosuđa br. 120/2018, kojom se utvrđuju obrasci zahtjeva za imenovanje odvjetnika i obrazac zahtjeva za jednokratno pravno savjetovanje. Ti su obrasci dostupni na internetskim stranicama Češke odvjetničke komore.
7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?
Svi dokumenti koje je potrebno dostaviti uz zahtjev jasno su navedeni u samom predmetnom obrascu. Neki od tih dokumenata mogu biti: potvrda poslodavca o dohotku od rada ili dohotku na temelju ugovora o radu izvan radnog odnosa, konačno i pravomoćno rješenje poreznog tijela (prihodi od poslovanja i drugih samostalnih djelatnosti), konačna odluka o isplati primitka ili potvrda isplatitelja o tom primitku (dohodak od naknada za teške okolnosti i socijalnog osiguranja) ili druga konačna rješenja porezne uprave (drugi dohodak).
8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?
Zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se podnijeti sudu na kojem se vodi postupak za koji se traži oslobođenje. O zahtjevu odlučuje prvostupanjski sud, čak i ako se oslobođenje u pogledu postupka traži nakon podnošenja žalbe.
Zahtjev Češkoj odvjetničkoj komori za dodjelu odvjetnika može se podnijeti na sljedeće načine:
- u pisanom obliku na adresu Češke odvjetničke komore, ogranak u Brnu, nám. Svobody 84/15, 602 00 Brno ili
- u elektroničkom obliku s priznatim elektroničkim potpisom na adresu epodatelna@cak.cz ili
- u elektronički pretinac za dostavu dokumenata Češke odvjetničke komore, id. oznake n69admd.
9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?
U skladu sa zakonom (članak 5. ZPP-a) sudovi imaju opću dužnost informirati sudionike u postupku, pri čemu im moraju pružiti informacije o njihovim postupovnim pravima i obvezama. Sud mora obavijestiti sudionika o njegovu pravu da podnese zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi ili za imenovanje zastupnika.
10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?
Vidjeti točku 3. odgovora na pitanje: „Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?”.
11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?
O dodjeljivanju zastupnika na temelju sudionikova zahtjeva odlučuje sud. Ako je to potrebno da bi se zaštitili interesi sudionika ili ako u predmetnom postupku sudionika mora zastupati odvjetnik ili javni bilježnik, sud će mu za zastupanje dodijeliti odvjetnika. Sud će dodijeliti određenog odvjetnika koji je dužan pružati pravne usluge osim ako ima legitimne razloge da to odbije (kao što je sukob interesa).
Za odlučivanje o zahtjevima za pravnu pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora nadležan je predsjednik Komore. Predsjednik Češke odvjetničke komore ovlastio je direktora ogranka Komore u Brnu za izvršavanje te ovlasti u njegovo ime.
U svrhu dodjeljivanja odvjetnika Češka odvjetnička komora vodi popis odvjetnika koji su pristali pružati prethodno opisanu pravnu pomoć. Kad određuje odvjetnika koji će pružati takve pravne usluge, Češka odvjetnička komora osigurava da se odvjetnici dodjeljuju pravedno, osobito s obzirom na prirodu i složenost predmeta.
12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?
Vidjeti točku 1. odgovora na pitanje: „Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?”.
Za obradu zahtjeva da mu Češka odvjetnička komora dodjeli odvjetnika u svrhu pružanja pravnih savjeta podnositelj zahtjeva Komori mora platiti pristojbu od 100 CZK. Nositelji iskaznica ZTP (teži oblik invaliditeta) ili ZTP/P (teži oblik invaliditeta koji zahtijeva posebnu skrb) ili osobe koje primaju naknade za teške okolnosti oslobođeni su od plaćanja te pristojbe.
13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?
Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi sud može odobriti i samo djelomično, samo za jedan dio postupka (npr. isključivo za postupak u prvom stupnju) ili samo kad je riječ o određenim sudskim pristojbama. Sudionik u postupku mora platiti preostali dio sudskih pristojbi.
Ako se sudioniku u postupku za zastupnika ili skrbnika dodijeli odvjetnik, država snosi novčane troškove odvjetnika i naknadu za zastupanje te, ovisno o slučaju, dodjeljuje povrat poreza na dodanu vrijednost.
14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?
Osim ako sud odluči drukčije, oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi primjenjuje se na cijeli postupak, odnosno do donošenja konačne odluke. Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi primjenjuje se i na prvostupanjski postupak i na žalbeni postupak (redovna žalba). Međutim, u postupcima povodom izvanrednih pravnih lijekova (revizija žalbe, zahtjev za ponavljanje postupka, tužba za poništenje) oslobođenje se ne primjenjuje automatski te sudionik u postupku može podnijeti novi zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?
Ako se okolnosti u kojima se nalazi sudionik u postupku toliko promijene da više nema osnove za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi ili sud zatim otkrije da stvarne okolnosti sudionika nisu opravdavale oslobođenje u trenutku kad je ono odobreno, sud će povući oslobođenje. Takva mjera ima retroaktivni učinak samo ako to sud izričito odluči. Sud može povući oslobođenje isključivo do donošenja pravno obvezujuće odluke u postupku.
Međutim, sama promjena u pravilima za procjenu okolnosti podnositelja zahtjeva ili promjena mišljenja suda o tome radi li se o neozbiljnom ili očito uzaludnom pokušaju ostvarivanja ili obrane prava nisu dovoljni razlozi za povlačenje oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi.
Kad je riječ o pravnoj pomoći koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora, ona će opozvati dodjelu odvjetnika ako se za vrijeme u kojem taj odvjetnik pruža pravne usluge u predmetnoj pravnoj stvari utvrdi da dohodak i imovinska situacija klijenta nisu opravdavali pružanje pravnih usluga.
Komora će opozvati dodjelu odvjetnika u svrhu pružanja besplatne pravne pomoći i ako, za vrijeme u kojem taj odvjetnik pruža pravne usluge, u dotičnom predmetu postane jasno da su se dohodak i financijska situacija klijenta toliko promijenili da više nema osnove za pružanje pravnih usluga. Komora će dodjelu odvjetnika opozvati u trenutku u kojem se ta situacija promijeni. Čak je i u takvom slučaju odvjetnik obvezan poduzeti sve hitne mjere u razdoblju od 15 dana od dana na koji je opozvana dodjela tog odvjetnika radi pružanja pravnih usluga, kako se time ne bi ugrozila prava ili zakoniti interesi klijenta. To se ne primjenjuje ako klijent u pisanom obliku obavijesti odvjetnika da ne ustraje na tome da on ispuni taj zahtjev.
16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?
Sud donosi odluku o zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi (ili prema potrebi o povlačenju tog oslobođenja) nalogom koji se može pobijati žalbom, osim ako se radi o prvostupanjskoj odluci koju je donio žalbeni sud (u tom je slučaju odluka konačna).
Predsjednik Češke odvjetničke komore (ili direktor ogranka Komore u Brnu ovlašten da djeluje u njegovo ime) u upravnom postupku odlučuje o tome hoće li Češka odvjetnička komora dodijeliti odvjetnika. Protiv te odluke može se podnijeti upravna žalba.
17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?
Ako sudionik u građanskom sudskom postupku zatraži pravnu pomoć kako bi ostvario pravo koje je podložno zastari i ako predmetni zahtjev podnese u isto vrijeme kad i zahtjev za pokretanje postupka (ili za vrijeme tog postupka), rok zastare privremeno se obustavlja za vrijeme postupka. Ako rok zastare ponovno počne teći nakon završetka postupka, zastara ne može nastupiti dok ne istekne najmanje šest mjeseci od datuma na koji je rok ponovno počeo teći.
Zahtjev za pravnu pomoć podnesen Češkoj odvjetničkoj komori u načelu ne utječe na istek roka zastare.