Pravna pomoć

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

U građanskim i upravnim predmetima troškove postupka čine državna pristojba i osiguranje, troškovi povezani sa svjedočenjem (npr. troškovi povezani s pozivanjem svjedoka i vještaka) i troškovi stranaka u postupku i njihovih zastupnika (troškovi pravnog zastupanja, putni troškovi itd.). Troškove postupka za vrijeme postupka snosi stranka koja zatraži formalnu radnju koja uključuje troškove. Stoga pri podnošenju žalbe ili pritužbe tužitelj ili podnositelj zahtjeva mora platiti državnu pristojbu, dok troškove svjedoka ili vještaka mora unaprijed platiti stranka koja želi pozvati svjedoka ili dovesti vještaka. Svaka stranka u postupku mora platiti naknadu svojeg zastupnika.

Na kraju postupka stranci koja je izgubila spor obično se nalaže da nadoknadi troškove suprotne stranke nastale u postupku. U građanskim postupcima odbijanje žalbe obično podrazumijeva obvezu tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove nastale u vezi sa sudskim postupkom. S druge strane, ako je žalba prihvaćena, tuženiku se nalaže da snosi troškove tužitelja. Ako je postignut kompromis, troškovi se obično dijele u skladu s tim kompromisom.

2 Što je točno pravna pomoć?

Državna pravna pomoć

Državna pravna pomoć je pružanje pravnih usluga odvjetnika za zastupanje osobe u sudskom ili drugom postupku, sastavljanje pravnog dokumenta ili pružanje drugih pravnih savjeta ili zastupanja na trošak države. Državna pravna pomoć namijenjena je prvenstveno fizičkim osobama koje zbog svoje financijske situacije ne mogu platiti profesionalne pravne usluge. Državnu pravnu pomoć pružaju samo odvjetnici. Pri odlučivanju o zahtjevu za državnu pravnu pomoć sud procjenjuje financijsku situaciju podnositelja zahtjeva, izglede za uspjeh njegova tužbenog zahtjeva (pritužbe, tužbe, zahtjeva) te važnost predmeta za podnositelja zahtjeva. Zastupnik se imenuje u okviru sustava državne pravne pomoći, neovisno o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva, u slučajevima u kojima je takvo imenovanje obvezno (npr. za osumnjičenike ili okrivljenike u kaznenom postupku), ali i u slučajevima u kojima sud smatra da je to potrebno kako bi se zaštitili interesi te osobe.

Uvjeti i postupak dobivanja državne pravne pomoći propisani su Zakonom o pravnoj pomoći koju financira država (riigi õigusabi seadus)(https://www.riigiteataja.ee/en/eli/518122023002/consolide).

Osim toga, svim osobama koje žive u Estoniji s prosječnim bruto dohotkom do 1200 EUR u tromjesečju koje prethodi njihovu podnošenju zahtjeva omogućuje se početno savjetovanje uz potporu države. Iznimka su obiteljski predmeti koji se odnose na prava djeteta, u kojima prag bruto dohotka iznosi 2000 EUR. Gornja granica dohotka ne primjenjuje se ni na usluge pravnog savjetovanja osoba s posebnim potrebama i starijih osoba, koje na ugovornoj osnovi pružaju estonska Komora osoba s invaliditetom (Puuetega Inimeste Koda) i Estonsko udruženje umirovljeničkih društava (Eesti Pensionäride Ühenduste Liit). Više informacija o pravnoj pomoći uz potporu države dostupno je na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa (Justiitsministeerium) (https://www.just.ee/kohtud-ja-oigusteenused/oigusabi/riigi-toetatud-oigusabi).

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Državna pravna pomoć 

Fizičkoj osobi odobrava se državna pravna pomoć ako zbog svoje financijske situacije u trenutku kad joj je ta pomoć potrebna ne može platiti stručne pravne usluge ili ih može platiti samo djelomično ili obročno ili ako zbog svoje financijske situacije nakon plaćanja pravnih usluga ne može podmiriti osnovne životne troškove.

Državna pravna pomoć odobrava se bez obveze nadoknade pristojbe za državnu pravnu pomoć i troškova državne pravne pomoći (tj. besplatno) ili uz djelomičnu ili potpunu nadoknadu (tj. primatelj mora naknadno djelomično ili u cijelosti nadoknaditi troškove državne pravne pomoći ako te troškove ne snosi druga osoba ili država). Pri odlučivanju o zahtjevu za državnu pravnu pomoć sud procjenjuje financijsku situaciju podnositelja zahtjeva, izglede za uspjeh njegova tužbenog zahtjeva (pritužbe, tužbe, zahtjeva) te važnost predmeta za podnositelja zahtjeva. Troškove pravne pomoći ranjivim osobama i ostalim osobama u ranjivom položaju uglavnom u cijelosti snosi država.

Zastupnik se imenuje u okviru sustava državne pravne pomoći, neovisno o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva, u slučajevima u kojima je takvo imenovanje obvezno (npr. za osumnjičenike ili okrivljenike u kaznenom postupku), ali i u slučajevima u kojima sud smatra da je to potrebno kako bi se zaštitili interesi te osobe.

Radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih njihovim statutima u području zaštite okoliša ili zaštite potrošača ili zbog drugih prevladavajućih razloga od javnog interesa pravna pomoć može se odobriti i pravnim osobama koje zbog svoje financijske situacije ne mogu platiti pravne usluge.

Državna pravna pomoć ne odobrava se:

1. ako je podnositelj zahtjeva sposoban braniti svoja prava
2. ako podnositelj zahtjeva nema pravo koje želi zaštititi uz pravnu pomoć za koju se prijavljuje
3. ako je podnositelj zahtjeva sposoban snositi troškove pravnih usluga iz svoje postojeće imovine koja se može lako prodati, osim imovine navedene u članku 14. stavku 2. Zakona o pravnoj pomoći koju financira država
4. ako se ne očekuje da će troškovi pravnih usluga biti više nego dvostruko veći od prosječnog mjesečnog dohotka podnositelja zahtjeva, izračunatog na temelju prosječnog mjesečnog dohotka za četiri mjeseca prije nego što je zahtjev podnesen, od kojeg se odbijaju porezi i naknade za obvezno osiguranje, troškovi potrebni za ispunjenje obveza zakonskog uzdržavanja i razumni troškovi koji se odnose na smještaj i prijevoz
5. ako je iz okolnosti jasno da postoji mala šansa da bi podnositelj zahtjeva mogao obraniti svoja prava
6. ako je zahtjev podnesen kako bi se podnio zahtjev za naknadu nematerijalne štete, a ne postoji uvjerljiv javni interes u tom predmetu
7. ako se spor odnosi na poslovne aktivnosti podnositelja zahtjeva i ne utječe na njegova prava koja se ne odnose na te poslovne aktivnosti
8. ako je zahtjev podnesen da bi se zaštitio zaštitni znak, patent, model korisnosti, industrijski dizajn, topografija integriranog sklopa ili neki drugi oblik intelektualnog vlasništva, uz iznimku prava koja proizlaze iz Zakona o autorskom pravu (Autoriõiguse seadus)
9. ako se zahtjev podnosi u slučaju kad podnositelj zahtjeva ima jasan zajednički interes s osobom koja nema pravo na državnu pravnu pomoć
10. ako se zahtjev podnosi da bi se obranilo pravo preneseno na podnositelja zahtjeva i postoji razlog za vjerovanje da je pravo preneseno na podnositelja zahtjeva kako bi se dobila državna pravna pomoć
11. ako je pružanje pravnih usluga podnositelju zahtjeva zajamčeno ugovorom o osiguranju troškova pravne zaštite ili obveznim osiguranjem
12. ako je potencijalna korist od predmeta za podnositelja zahtjeva nerazumno mala u usporedbi s očekivanim troškom koji država treba snositi da bi pružila pravnu pomoć.

Početno savjetovanje

Od 1. lipnja 2023. osobe koje žive u Estoniji s prosječnim bruto dohotkom manjim od 1200 EUR u tromjesečju koje prethodi njihovu podnošenju zahtjeva ispunjavaju uvjete za početno savjetovanje uz potporu države. Iznimka su obiteljski predmeti koji se odnose na prava djeteta, u kojima prag bruto dohotka iznosi 2000 EUR. Gornja granica dohotka ne primjenjuje se ni na usluge pravnog savjetovanja osoba s posebnim potrebama i starijih osoba, koje na ugovornoj osnovi pružaju estonska Komora osoba s invaliditetom (Puuetega Inimeste Koda) i Estonsko udruženje umirovljeničkih društava (Eesti Pensionäride Ühenduste Liit).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Državna pravna pomoć

Državna pravna pomoć može se dobiti u svim sudskim i izvansudskim postupcima te općenito za sva pravna pitanja uz nekoliko iznimaka. Besplatna državna pravna pomoć ne odobrava se:

• za potrebe podnošenja zahtjeva za naknadu nematerijalne štete i ako ne postoji uvjerljiv javni interes u tom predmetu
• ako se spor odnosi na poslovne aktivnosti podnositelja zahtjeva i ne utječe na njegova prava koja se ne odnose na te poslovne aktivnosti
• ako je zahtjev podnesen da bi se zaštitio zaštitni znak, patent, model korisnosti, industrijski dizajn, topografija integriranog sklopa ili neki drugi oblik intelektualnog vlasništva, uz iznimku prava koja proizlaze iz Zakona o autorskom pravu.

Početno savjetovanje

Početno savjetovanje pruža se u svim pravnim područjima uz nekoliko iznimaka.

Pravno savjetovanje ne uključuje zastupanje pred sudom, uključujući sastavljanje sudskog pismena, osim u sljedećim slučajevima:

1. ako je riječ o obiteljskopravnim predmetima koja se odnose na prava djeteta
2. ako se podnosi zahtjev za ubrzani postupak izdavanja platnog naloga.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Ne postoje takvi posebni postupci. Postojeće mogućnosti za dobivanje besplatne pravne pomoći obuhvaćaju i hitne slučajeve.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Državna pravna pomoć

Obrazac zahtjeva za državnu pravnu pomoć može se dobiti na sljedećim poveznicama:

Obrazac zahtjeva za državnu pravnu pomoć | 91,3 KB | rtf

Obrazac za prijavu financijske situacije podnositelja zahtjeva | 104,24 KB | rtf

Obrazac zahtjeva za državnu pravnu pomoć može se pronaći i u odjeljku „Državna pravna pomoć” na internetskim stranicama Estonske odvjetničke komore (Eesti Advokatuur): https://www.riigioigusabi.ee/dokumendid-2.

Početno savjetovanje

Da biste zakazali termin za početno pravno savjetovanje, potrebno je posjetiti internetske stranice HUGO.legal, prijaviti se kao korisnik i platiti naknadu od 5 EUR. Podaci za kontakt dostupni su na poveznici: http://www.juristaitab.ee/. Možete i postaviti pitanje na forumu na toj stranici. Da biste postavili pitanje, morate se registrirati tako da unesete podatke s estonske osobne iskaznice.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Fizička osoba koja podnosi zahtjev za državnu pravnu pomoć svojem zahtjevu mora priložiti potpisanu izjavu o svojoj financijskoj situaciji i, ako je to moguće, druge dokaze o toj situaciji. Osumnjičenik u kaznenom postupku koji zahtijeva imenovanje odvjetnika ne mora priložiti izjavu o svojoj financijskoj situaciji.

Ako osoba nema boravište u Estoniji, mora svojem zahtjevu priložiti izjavu o svojem dohotku i dohotku članova svoje obitelji u protekle tri godine, koju je izdalo nadležno tijelo države boravišta te osobe. Ako tu izjavu nije moguće podnijeti zbog razloga na koje podnositelj zahtjeva ne može utjecati, o pružanju državne pravne pomoći može se odlučiti i bez te izjave.

Obrazac za prijavu financijske situacije dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa te na svim sudovima i u odvjetničkim društvima.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjevi za državnu pravnu pomoć obično se podnose sudu. Posebni sud kojem treba podnijeti zahtjev određuje se na sljedeći način:

a) Stranke u sudskom postupku u građanskom, upravnom ili prekršajnom predmetu podnose zahtjev za državnu pravnu pomoć sudu koji vodi predmet ili u čijoj je nadležnosti predmet spora.

b) Ako podnositelj zahtjeva traži državnu pravnu pomoć za sastavljanje tužbenog zahtjeva, predstavke ili pritužbe u upravnom ili prekršajnom postupku, zahtjev podnosi sudu nadležnom za odlučivanje o tužbenom zahtjevu, predstavci ili pritužbi.

c) Zahtjevi za državnu pravnu pomoć za zastupanje u predraspravnom građanskom postupku ili izvansudskom prekršajnom postupku, kao i za sastavljanje pravnog dokumenta ili drugo pravno savjetovanje ili zastupanje podnose se okružnom sudu u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva ili okružnom sudu u mjestu gdje se pretpostavlja da će se pružati predmetne pravne usluge. Ako podnositelj zahtjeva nema boravište u Estoniji, svoj zahtjev može podnijeti i okružnom sudu na čijem se području nadležnosti nalazi.

d) Zahtjevi za državnu pravnu pomoć za zastupanje u upravnom postupku podnose se upravnom sudu u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva ili upravnom sudu u mjestu gdje se pretpostavlja da će se pružati predmetne pravne usluge.

e) Ako sudjelovanje odvjetnika u kaznenom postupku nije obvezno, a osumnjičenik nije odabrao odvjetnika, ali želi da ga zastupa, podnosi zahtjev za državnu pravnu pomoć istražnom tijelu ili uredu državnog odvjetništva.

f) Ako osoba podnese zahtjev za državnu pravnu pomoć kao oštećena stranka u kaznenom postupku, tuženik u građanskom postupku ili treća osoba, sud koji vodi postupak ili, u istražnom postupku u kaznenom predmetu, županijski sud nadležan za vođenje postupka u predmetnom kaznenom predmetu odlučit će treba li joj odobriti državnu pravnu pomoć.

g) Ako osoba podnese zahtjev za državnu pravnu pomoć u postupku sudskog preispitivanja, Vrhovni sud odlučuje hoće li joj odobriti državnu pravnu pomoć.

h) Zahtjevi za državnu pravnu pomoć za zastupanje u ovršnom postupku podnose se sudu nadležnom za odlučivanje o pritužbama na postupanje ovršitelja koji vodi ovršni postupak.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Informacije o državnoj pravnoj pomoći i početnom savjetovanju mogu se dobiti od sudova i odvjetničkih društava. Rukovoditelji odvjetničkih društava moraju osigurati da se osobama kojima je potrebna državna pravna pomoć za vrijeme radnog vremena društva bez naknade pruže objašnjenja o osnovama i postupcima za dobivanje državne pravne pomoći kako je predviđeno Zakonom o pravnoj pomoći koju financira država. Organizatori početnog savjetovanja dužni su savjetovati osobe kojima je potrebna pomoć i o osnovama i postupcima za dobivanje državne pravne pomoći te im prema potrebi bez naknade pomoći da pravilno ispune zahtjev za pravnu pomoć.

Informacije o mogućnostima za dobivanje pravne pomoći uz potporu države mogu se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa (Justiitsministeerium) (https://www.just.ee/kohtud-ja-oigusteenused/oigusabi/riigi-toetatud-oigusabi).

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Državna pravna pomoć

Kako bi se dobila državna pravna pomoć, zahtjevi (točka 6.) se zajedno s izjavom o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva (točka 7.) općenito moraju podnijeti sudu koji odlučuje o zahtjevu za državnu pravnu pomoć (točka 8.).

Zahtjevi za državnu pravnu pomoć trebali bi se podnijeti na estonskom ili nekom drugom jeziku koji je uobičajen u Estoniji (prijevod osigurava voditelj predmeta). Zahtjev se može podnijeti i na engleskom jeziku ako je podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć fizička osoba s boravištem u drugoj državi članici Europske unije ili osoba koja je državljanin druge države članice EU-a ili pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a.

U postupcima u kojima je zakonom propisano sudjelovanje odvjetnika, osoba ne mora poduzeti ništa kako bi dobila državnu pravnu pomoć, osim ako je sama angažirala odvjetnika. Službenik koji vodi postupak dužan je organizirati imenovanje odvjetnika za tu osobu, a osoba ne mora podnijeti zahtjev.

Početno savjetovanje

Da biste zakazali termin za početno pravno savjetovanje, potrebno je posjetiti internetske stranice HUGO.legal, prijaviti se kao korisnik i platiti naknadu od 5 EUR. Podaci za kontakt dostupni su na poveznici: http://www.juristaitab.ee/. Možete i postaviti pitanje na forumu na toj stranici. Da biste postavili pitanje, morate se registrirati tako da unesete podatke s estonske osobne iskaznice.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Državna pravna pomoć

Na zahtjev istražnog tijela, ureda državnog odvjetništva ili suda Estonska odvjetnička komora (Eesti Advokatuur) imenuje odvjetnika za pružanje državne pravne pomoći. Općenito, pojedinac nema pravo odabrati odvjetnika koji će mu pružiti državnu pravnu pomoć. Međutim, osoba ima pravo zatražiti da državnu pravnu pomoć pruži određeni odvjetnik ako je taj odvjetnik pristao pružiti državnu pravnu pomoć. U tom slučaju ime odvjetnika koji je dao suglasnost mora se odmah navesti u zahtjevu za državnu pravnu pomoć.

Sud, ured državnog odvjetništva i istražno tijelo nisu ovlašteni dogovarati se s odvjetnikom o pružanju državne pravne pomoći ni imenovati odvjetnika za pružanje državne pravne pomoći.

Početno savjetovanje

U okviru početnog savjetovanja osoba kojoj je potrebna pomoć može odabrati vlastitog odvjetnika na temelju lokacije i područja savjetovanja ili pronaći odvjetnički ured.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Ne. Državna pravna pomoć pokriva putne troškove i troškove smještaja odvjetnika ili rukovoditelja odvjetničkog društva povezane s pružanjem državne pravne pomoći, troškove prevođenja i troškove povezane s podnošenjem dokaza. Osim toga, sud može naložiti da se osobu na njezin zahtjev u cijelosti ili djelomično oslobodi troškova postupka u okviru postupovne pomoći.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Troškove državne pravne ili postupovne pomoći za koju se naplaćuje djelomična naknada snosi suprotna stranka koja je izgubila spor, druga osoba ili država.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da. Državna pravna pomoć pokriva žalbe, žalbe u kasacijskom postupku, žalbe na odluke i postupke revizije.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Sud, istražno tijelo ili ured državnog odvjetništva koji je odlučio odobriti državnu pravnu pomoć može na zahtjev odvjetnika koji pruža državnu pravnu pomoć ili na vlastitu inicijativu u bilo kojem trenutku u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o pravnoj pomoći koju financira država preispitati postoje li i dalje razlozi utvrđeni u tom zakonu za odobravanje državne pravne pomoći predmetnom podnositelju zahtjeva i, ako više ne postoje, otkazati odobrenu državnu pravnu pomoć.

Ako se državna pravna pomoć više ne odobrava, odvjetnik koji pruža državnu pravnu pomoć oslobađa se te obveze, a sud na zahtjev odvjetnika utvrđuje iznos njegove naknade za pružanje pravne pomoći i mjeru u kojoj mu se nadoknađuju troškovi državne pravne pomoći. Isto tako, sud utvrđuje obvezu primatelja državne pravne pomoći da državi u cijelosti ili djelomično nadoknadi iznos koji treba platiti odvjetniku.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Protiv naloga kojim se odbija pružanje državne pravne pomoći može se uložiti žalba u skladu s postupkom utvrđenim zakonodavstvom kojim se uređuje relevantni sudski postupak.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Ne.

Više informacija

Za više informacija o estonskom sustavu besplatne pravne pomoći obratite se Ministarstvu pravosuđa na sljedeću adresu:

Ministarstvo pravosuđa (Justiitsministeerium)

Suur-Ameerika 1, 10122 Tallinn

Telefon: +372 620 8100

E-adresa: info@just.ee