Pravna pomoć

U Francuskoj se pružanje besplatne pravne podrške naziva pravna pomoć (aide juridictionnelle).

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi koji nastaju u postupku razlikuju se ovisno o prirodi i složenosti predmeta, postupku i sudu koji je nadležan za odlučivanje o predmetu.

Troškovi se dijele u tri kategorije:

• odvjetničke naknade, koje nisu utvrđene tarifom te se stoga odvjetnik i klijent mogu dogovoriti o njima; u načelu ih plaća klijent, osim ako ispunjava uvjete za pravnu pomoć

• troškove koji se konkretno navode u članku 695. Zakona o parničnom postupku (Code de procédure civile), a obuhvaćaju ponajprije:

a. naknade za zastupanje koje se plaćaju odvjetnicima ili određenim državnim službenicima (officiers publics ili officiers ministériels) te se naknade razlikuju od navedenih odvjetničkih naknada

b. troškove postupka koji se plaćaju sudskim izvršiteljima

c. troškove izvještaja vještakâ i istrage

d. dnevnice svjedokâ na temelju tarife

e. nagradu odvjetniku za sudsku raspravu

f. isplaćene troškove: odnose se na fiksne troškove postupka čije su podmirivanje unaprijed zatražili određeni stručnjaci.

Troškove plaća stranka koja ne uspije u postupku. To je načelo utvrđeno u članku 696. Zakona o parničnom postupku. Međutim, suci mogu donijeti obrazloženu odluku kojom se nekoj drugoj stranci nalaže da plati sve troškove ili njihov dio; u tom slučaju suci određuju način podjele troškova.

• druge sudske troškove stranaka u postupku, koje u načelu snose te stranke, osim ako sudac odluči drukčije. Sudac se može koristiti tom ovlašću u kaznenim i građanskim predmetima, uzimajući u obzir pravičnost i financijsku situaciju osuđene stranke. Suci mogu i na vlastitu inicijativu odlučiti da takav nalog nije potreban.

U kaznenim predmetima sudske pristojbe plaća država. Osuđenik mora platiti fiksnu pristojbu za postupak, čiji iznos ovisi o kaznenom djelu.

2 Što je točno pravna pomoć?

Besplatna pravna pomoć dio je pravnog i regulatornog okvira za pravnu pomoć predviđenog Zakonom br. 91-647 od 10. srpnja 1991. i njegovom provedbenom uredbom, Uredbom br. 2020-1717 od 28. prosinca 2020. Tim se okvirom nastoje ispuniti zahtjevi nacionalnog i međunarodnog prava u pogledu jednakog pristupa pravosuđu i prava na pošteno suđenje.

Pravna podrška obuhvaća:

• pravnu pomoć: država u cijelosti ili djelomično plaća troškove pokretanja sudskog postupka ili pokretanja postupka pred žalbenim sudovima te troškove postupka koji se odnosi na izvršavanje odluka i nagodbe prije pokretanja postupka ili sporazumne razvode braka sklopljene izvansudskim putem
• financijsku pomoć za odvjetničke usluge u izvansudskim kaznenim postupcima; kao što su mjere policijskog zadržavanja, alternative kaznenom progonu (nagodba, mirenje itd.) ili pomoć osobi u pritvoru ili zatvorenicima pred disciplinskim povjerenstvom zatvora
• pomoć za pristup pravu (informacije, davanje smjernica, besplatno pravno savjetovanje itd.).

Na temelju pravne pomoći i financijske pomoći za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima državi se omogućuje da pokrije odvjetničke troškove, naknade koje se plaćaju državnim službenicima (sudskim izvršiteljima, javnim bilježnicima itd.) i sudske pristojbe. Cilj je osigurati da pojedinci ne budu spriječeni u obrani svojih prava zbog nedostatka financijskih sredstava.

Pravna pomoć može pokriti troškove u cijelosti ili djelomično, a neke troškove uopće ne pokriva. Njome nisu obuhvaćeni troškovi koje pokriva polica osiguranja pravnih troškova ili drugi program zaštite. Prema potrebi, udio troškova koji je na taj način pokriven oduzima se od iznosa koje država predujmljuje za pravnu pomoć.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Pravnu pomoć odobrava ured za pravnu pomoć (bureau de l’aide juridictionnelle) pridružen predmetnom redovnom sudu (Tribunal judiciaire), na temelju nekoliko kriterija koji se odnose na financijsku situaciju, državljanstvo, boravište i dopuštenost.

Može se automatski odobriti i u okviru određenih postupaka i u posebnim slučajevima, a da se pritom ne moraju ispuniti bilo kakve dodatne formalnosti osim onih koje proizlaze iz samog postupka.

• Financijski kriteriji: 

Pravnu pomoć možete dobiti ako mjerodavna tijela utvrde da nemate dovoljno sredstava za obranu svojih prava na sudu. Kako bi se utvrdilo je li to slučaj, u obzir se uzimaju različiti pragovi:

– pragovi dohotka

– pragovi pokretne i financijske imovine

– pragovi nepokretne imovine.

Treba napomenuti da pragovi ovise o sastavu poreznog kućanstva. Međutim, ako dvije suprotne stranke u postupku u kojemu je podnesen zahtjev za pravnu pomoć dolaze iz istog poreznog kućanstva, njihova se financijska situacija ispituje zasebno.

Ti se pragovi od 2021. svake godine usklađuju s obzirom na uočene promjene potrošačkih cijena, ne uključujući duhan. Usklađivanje se bilježi u godišnjoj okružnici objavljenoj u Službenom listu Francuske Republike.

Uredi za pravnu pomoć stoga razmatraju zahtjeve na sljedeći način:

• glavni pokazatelj kojim se osigurava usklađenost s pragom dohotka jest referentni oporezivi dohodak; referentni oporezivi dohodak godišnji je zbroj različitih vrsta dohotka poreznog kućanstva prema izračunu porezna tijela, a navodi se na naslovnoj stranici poreznog rješenja; prag se mijenja ovisno o sastavu poreznog kućanstva
• ako nema referentnog oporezivog dohotka, kao pokazatelj se primjenjuju oporeziva sredstva
• pragovi pokretne i financijske imovine (uglavnom štednja) utvrđeni su uredbom; treba napomenuti da se, ako podnositelj zahtjeva prijavi imovinu nulte vrijednosti (0 EUR), ne traži popratna dokumentacija
• u pragove za nepokretnu imovinu nije uključena imovina koja se nije mogla prodati ili založiti bez ozbiljnog utjecaja na dotične osobe; to se posebno odnosi na glavno boravište i imovinu koja se koristi u profesionalne svrhe.

Kako biste saznali ispunjavate li uvjete za pravnu pomoć, možete posjetiti internetske stranice service-public.fr. Tamo se nalazi internetski alat za simulaciju vašeg prava na pravnu pomoć na temelju vaših izvora dohotka: https://www.aidejuridictionnelle.justice.fr/simulateur. Treba napomenuti da je riječ o indikativnom alatu kojim se ne može predvidjeti odluka nadležnih tijela i on ni u kojem slučaju ne zamjenjuje postupak podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć.

Međutim, pravna pomoć odobrava se žrtvama najtežih kaznenih djela (žrtvama napada s namjerom ugrožavanja života ili nanošenja tjelesne ozljede) i njihovim korisnicima, ne uzimajući pritom u obzir kriterij dohotka.

Osim toga, člankom 19-1 Zakona od 10. srpnja 1991. za ograničeni popis postupaka zajamčena je naknada odvjetniku dodijeljenom ili imenovanom po službenoj dužnosti i nema prethodne provjere ispunjava li primatelj uvjete. Prihvatljivost se provjerava naknadno (ex post) te se u slučaju neispunjavanja uvjeta mora izvršiti povrat iznosa koje pokriva država.

• Kriterij državljanstva:

Pravna pomoć može se odobriti državljanima Francuske ili države članice EU-a (osim Danske) ili stranim državljanima koji imaju uobičajeno i zakonito boravište u Francuskoj. Pravna pomoć može se odobriti u predmetu koji se vodi pred francuskim sudom i stranim državljanima koji nemaju boravište u Francuskoj, ali su državljani države koja je s Francuskom sklopila međunarodni ili bilateralni sporazum na temelju kojeg njezini državljani imaju pravo na pravnu pomoć.

Konkretno, uobičajeno i zakonito boravište u Francuskoj opće je pravilo. Međutim, pravna pomoć odobrava se stranim državljanima koji ne ispunjavaju kriterij boravišta ako je riječ o maloljetnim osobama, osumnjičenicima, osobama pod istragom, optuženicima, okrivljenicima ili osuđenicima, strankama koje traže naknadu štete u kaznenom postupku, osobama na koje se primjenjuje nalog za zaštitu na temelju članka 515-9 Građanskog zakonika, osobama koje sklapaju nagodbu o krivnji ili osobama u postupku koji je povezan s uvjetima utvrđenima u Zakoniku, a odnose se na ulazak stranih državljana u Francusku i njihov boravak u Francuskoj te na pravo na azil u Francuskoj.

• Kriterij dopuštenosti:

Pravna pomoć odobrava se osobama čiji pravni zahtjevi nisu očigledno nedopušteni ili neutemeljeni. Taj se uvjet po svojoj prirodi primjenjuje samo na pravnu pomoć, a ne na pomoć odvjetnika u izvansudskim postupcima. Stoga se nepravodobno podneseni zahtjev ili zahtjev za pokretanje postupka koji podnosi oštećenik, utemeljeni na činjenicama koje ne čine kazneno djelo, smatraju očito nedopuštenima.

Taj se uvjet ne primjenjuje na tuženike u postupku, osobe koje imaju građanskopravnu odgovornost, osumnjičenike ili optuženike, okrivljenike ili osuđenike.

Podnositeljev zahtjev za pravnu pomoć u žalbenom postupku odbija se ako se ne mogu utvrditi opravdani razlozi za podnošenje žalbe.

Posebne situacije

Pravna pomoć odobrava se bez ispitivanja kriterija prihvatljivosti ako je podnositelj zahtjeva već primio pravnu pomoć u svojem predmetu, a suprotna strana podnijela je žalbu protiv odluke donesene u korist podnositelja zahtjeva (u tom se slučaju pravna pomoć smatra „zadržanom”).

Slično tomu, osobama koje ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti (u odnosu na financijsku situaciju ili državljanstvo) može se iznimno odobriti pravna pomoć ako se njihova tužba čini posebno vrijedna pažnje zbog predmeta parničnog postupka ili predvidivog troška postupka (članci 3. i 6. Zakona od 10. srpnja 1991. o pravnoj pomoći). To vrijedi i za žrtve napada s namjerom ugrožavanja života ili nanošenja tjelesne ozljede kako bi im se omogućilo pokretanje parničnog postupka, kao i za njihove uzdržavanike.

Postoji i niz postupaka za koje se pravna pomoć odobrava automatski. To se odnosi na sljedeće kategorije:

– žalbe protiv pojedinačnih odluka donesenih u skladu s knjigom I. i glavama od I. do III. knjige II. Zakonika o vojnim invalidskim mirovinama i žrtvama rata

– maloljetnike na koje se odnosi saslušanje predviđeno člankom 388-1 Građanskog zakonika

– postupak pred Nacionalnim sudom za pravo azila, osim ako je tužba očito nedopuštena

– osobe kojima je oduzeta sloboda:

• protiv kojih se vodi stegovni postupak povezan s njihovim zadržavanjem u pritvoru ili zatvoru
• kojima je izrečena mjera izolacije (automatska izolacija, produljenje ili ukidanje izolacije ako ga je zatražila zadržana osoba)
• pred povjerenstvom za izvršenje kazni u skladu s člankom 720. Zakona o kaznenom postupku

– osobe zadržane u društveno-medicinskom centru za zadržavanje (Centre socio-médico-judiciaire de sûreté) u odnosu na odluke donesene protiv njih kako bi se osigurao neometan rad centra.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć odobrava se tužiteljima i tuženicima u izvanparničnim ili parničnim postupcima na bilo kojem sudu te za saslušanja maloljetnih osoba.

Može se odobriti za cijeli postupak ili njegov dio i u svrhu postizanja nagodbe prije pokretanja postupka.

Pravna pomoć može se odobriti i kako bi se osiguralo izvršenje sudske odluke ili bilo kojeg drugog naloga za izvršenje, uključujući one donesene u drugim državama članicama EU-a osim Danske.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Privremeno pravo na pravnu pomoć može se odobriti u hitnoj situaciji, na primjer ako se postupkom ugrožavaju osnovni životni uvjeti dotične osobe ili u slučaju izvršenja koje uključuje oduzimanje imovine ili deložaciju.

O privremenom pravu na pravnu pomoć odlučuje sudac suda pred kojim se vodi postupak na temelju neslužbenog zahtjeva dotične osobe ili po službenoj dužnosti ako je ta osoba podnijela zahtjev za pravnu pomoć o kojem još nije odlučeno.

Odobrava se automatski, odnosno bez ikakvih dodatnih pravnih formalnosti osim onih koje se zahtijevaju u konkretnom postupku, ako se postupak odnosi na izdavanje naloga za zaštitu, mehanizam zaštite žrtava nasilja u obitelji.

Postoji i sustav zajamčene pravne pomoći koji se primjenjuje na 11 postupaka:

• sudske postupke za ukidanje i kontrolu mjera psihijatrijske skrbi
• pomoć osobi koja traži ili osporava izdavanje naloga za zaštitu kako je predviđeno člankom 515-9 Građanskog zakonika
• trenutno suđenje
• odgođeno suđenje
• pojavljivanje pred istražnim sucem
• kontradiktorna rasprava koja se odnosi na smještaj ili zadržavanje u istražnom zatvoru
• pomoć maloljetniku u postupcima za zaštitu djece, postupcima pred sucem za maloljetnike u kaznenim stvarima ili sudom za maloljetnike, dobrovoljnom ispitivanju bez oduzimanja slobode, prethodnom ispitivanju ili istrazi
• pomoć optuženoj osobi pred porotnim sudom (prvostupanjski kazneni sud koji se bavi najtežim kaznenim djelima), kaznenim sudom odjela, porotnim sudom za maloljetnike ili sudom za maloljetnike koji odlučuje u kaznenim stvarima
• postupke pred sucem za određivanje oduzimanja slobode i puštanje na slobodu (juge des libertés et de la détention) koji se odnose na ulazak i boravak stranih državljana
• postupke pred upravnim sudom koji se odnose na udaljavanje stranih državljana na koje se primjenjuje mjera ograničavanja slobode
• izvansudske postupke iz članka 11-2 točaka od 2. do 4. Zakona iz 1991.

Na temelju tog aranžmana vaš odvjetnik može zatražiti od države da mu plati naknadu. Država će vam predujmiti troškove. Stoga će se nakon predmetnog postupka ispitati imate li pravo na pravnu pomoć i, ako se utvrdi da nemate to pravo, morat ćete nadoknaditi troškove državi.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć dostupan je za preuzimanje i ispis na sljedećoj poveznici: https://www.justice.fr/formulaire/demande-aide-juridictionnelle

Zahtjev za pravnu pomoć može se podnijeti i na internetu izravno na internetskoj stranici https://www.aidejuridictionnelle.justice.fr/ ako se vaš zahtjev odnosi na tekući ili budući postupak pred sudom.

Pravna pomoć može se zatražiti prije podnošenja zahtjeva ili u tijeku postupka.

Zahtjev za pravnu pomoć možete podnijeti i nakon završetka postupka, na primjer u svrhu izvršenja sudske odluke.

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć možete dobiti i od redovnog suda u mjestu u kojem boravite ili redovnog suda na kojem će se voditi postupak, kao i od najbliže „pravosudne točke” (Maisons de la Justice et du Droit (domovi pravosuđa i prava), Point d’Accès au Droit (točka pristupa pravu) ili Relais d’Accès au Droit (posredna točka za pristup pravu)). Njihove podatke za kontakt pronađite na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.annuaires.justice.gouv.fr/lieux-dacces-aux-droits-10111/

Ako ste francuski državljanin, a živite u inozemstvu, obrazac možete zatražiti i od konzularnog predstavništva ili na adresi:

Département de l’entraide, du droit international privé et européen (DEDIPE – odjel za uzajamnu pomoć, privatno međunarodno i europsko pravo) Ministère de la Justice, Direction des affaires civiles et du sceau,
13 place Vendôme, 75042 Paris Cedex 01.

Ako imate državljanstvo neke druge države i nemate boravište u Francuskoj, obrazac zahtjeva za pravnu pomoć možete dobiti od središnjeg tijela koje je vaša država odredila za upućivanje međunarodnih zahtjeva za pravnu pomoć. Većina je država za to tijelo imenovala svoje ministarstvo pravosuđa. Francuska je imenovala prethodno navedeni odjel Ministarstva pravosuđa, Bureau du droit de l’Union, du droit international privé et de l’entraide civile, za obradu zahtjeva u građanskim, trgovačkim ili upravnim predmetima koje podnesu osobe s boravištem u nekoj od država članica Vijeća Europe koje su strane Europskog sporazuma o slanju zahtjeva za pružanje pravne pomoći od 27. siječnja 1977., koji je nadležan za primanje i upućivanje zahtjeva.

Ako ste državljanin države članice EU-a, osim Danske, i imate boravište u Francuskoj ili se vaš postupak vodi pred francuskim sudom, možete imati pravo na prekograničnu pravnu pomoć u građanskim i trgovačkim predmetima u skladu s Direktivom Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. U Francuskoj je ured odgovoran za obradu tih zahtjeva:

Bureau de l’aide juridictionnelle
Service de l’accès au droit et à la justice et de l’aide aux victimses (SADJAV)
Ministère de la Justice
13 place Vendôme 75042 Paris Cedex 01.

Naposljetku, ako je vaš zahtjev za pravnu pomoć u nadležnosti upravnog suda ili upravnog žalbenog suda, ne možete ga ispuniti na internetu, već morate ispuniti obrazac CERFA-e (CERFA je tijelo nadležno za registraciju i reviziju službenih obrazaca za različite svrhe u Francuskoj).

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrascu zahtjeva za pravnu pomoć moraju se priložiti potrebni popratni dokumenti (porezno rješenje, dokaz o obiteljskim okolnostima ili državljanstvu itd.).

Popis dokumenata koje je potrebno dostaviti možete pronaći na internetskoj stranici service-public.fr i u Rješenju od 30. prosinca 2020. o sadržaju obrasca zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i popisu popratnih dokumenata.

Popratnim dokumentima dokazujete da zbog svoje situacije imate pravo na pravnu pomoć, posebno s obzirom na:

• vašu financijsku situaciju i financijsku situaciju osoba koje uobičajeno žive u vašem kućanstvu;
• predmet vašeg zahtjeva.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za pravnu pomoć možete podnijeti ili poslati uredu za pravnu pomoć nadležnom prema mjestu vašeg boravišta ili području u kojem je smješten sud koji odlučuje o vašem predmetu.

Svaki redovni sud (ranije regionalni sud (Tribunal de grande instance)) ima ured za pravnu pomoć koji obrađuje zahtjeve za pravnu pomoć u predmetima o kojima odlučuje taj sud ili sudovi na području njegove nadležnosti: redovni sud (Tribunal judiciaire), upravni sud (Tribunal administratif), radni sud (Conseil de prud’hommes), žalbeni sud (Cour d’appel) i žalbeni upravni sud (Cour administrative d’appel).

Iznimka su od pravila jednog ureda po sudu sljedeći sudovi koji imaju i vlastiti ured za pravnu pomoć:

• Kasacijski sud (Cour de cassation), najviši redovni sud
• Državno vijeće (Conseil d’état), najviši upravni sud
• Nacionalni sud za pravo azila (Cour nationale du droit d'asile).

Zahtjev za pravnu pomoć možete podnijeti i na internetu na sljedećoj adresi: https://www.aidejuridictionnelle.justice.fr/

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Obavijest o odluci ureda za pravnu pomoć bit će poslana u vaše mjesto boravišta.

Za procjenu mogućih prava na pravnu pomoć dostupan je internetski simulator na: https://www.justice.fr/simulateurs/aide-juridictionnelle

Ova simulacija pruža uvid u to ispunjavate li uvjete za pravnu pomoć. Međutim, ona ne zamjenjuje propisno razmatranje vašeg zahtjeva. Stoga se na temelju nje ne može predvidjeti odluka koju će donijeti ured za pravnu pomoć.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Trebali biste se obratiti svojem odvjetniku (ili pravnom službeniku, npr. sudskom izvršitelju, vještaku, javnom bilježniku itd.) ili osobi koja vam je dodijeljena u predmetu kako biste im predstavili svoj predmet i dali im sve informacije i dokumente koji su im potrebni za rad.

Ako vam je odobrena djelomična pravna pomoć, morate se s njima dogovoriti o dodatnoj naknadi koju ćete im platiti. Taj iznos mora biti naveden u ugovoru koji morate potpisati.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Svaka osoba može sama odabrati odvjetnika.

Ako ste sami odabrali odvjetnika, njegovo ime morate navesti u zahtjevu za pravnu pomoć.

Međutim, ako ne poznajete nijednog odvjetnika, dodijelit će vam ga predsjednik odvjetničke komore na redovnom sudu (ranije regionalni sud) ili predsjednik suda pred kojim se vodi postupak.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Puna pravna pomoć obuhvaća sve sudske pristojbe, uključujući naknade sudskim službenicima (odvjetnicima, sudskim izvršiteljima, vještacima, javnim bilježnicima itd.), kojima se izravno plaćaju. Ta se plaćanja izračunavaju na temelju tarife ili cijene ovisno o vrsti postupka.

Moguće je odobriti i djelomičnu pravnu pomoć koja pokriva između 25 % i 55 % troškova predmetnog postupka.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako vam je odobrena djelomična pravna pomoć, i dalje ste obvezni platiti ostatak nefiksne naknade, utvrđene sporazumom između vas i odvjetnika, pod nadzorom predsjednika odvjetničke komore kojem možete uputiti sve sporove.

Kao i u slučaju pune pravne pomoći, ako primatelj ispunjava uvjete za djelomičnu pravnu pomoć oslobođen je obveze plaćanja predujma ili pologa za troškove postupka.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

• Ako ste stranka koja podnosi žalbu, morate podnijeti dodatni zahtjev koji će se ocijeniti na temelju pravno utvrđenih kriterija prihvatljivosti.
• Međutim, ako vaš protivnik podnosi žalbu, i dalje vrijedi svako pravo na pravnu pomoć koje vam je ranije odobreno. Bez obzira na to, morate podnijeti dodatan zahtjev izričito u tu svrhu uredu za pravnu pomoć pri redovnom sudu u mjestu vašeg boravišta ili nadležnosti žalbenog suda koji odlučuje o predmetu. Taj novi zahtjev neće dovesti do dodatnog ispitivanja popratnih dokumenata ili konkretno vaših sredstava.
• Ako vam je pravna pomoć već bila odobrena za prethodni postupak, a želite uložiti žalbu, prethodne odluke o pravu na pravnu pomoć više se ne primjenjuju. Morate podnijeti zahtjev uredu za pravnu pomoć na Kasacijskom sudu, koji će razmotriti dopuštenost predloženog zahtjeva i vrijednost vaše imovine. Kad je riječ o žalbama, pravna pomoć može se uskratiti ako nije moguće utvrditi opravdane razloge za podnošenje žalbe.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Pravo na pravnu pomoć može se povući u cijelosti ili djelomično (članak 50. Zakona iz 1991. i članci od 65. do 68. Uredbe 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o pravnoj pomoći) za vrijeme ili nakon postupka u sljedećim slučajevima:

• ako je pravna pomoć dobivena na temelju lažnih izjava ili netočnih dokumenata
• ako je riječ o zlouporabi postupka, odugovlačenju ili ako je postupak očigledno nedopušten
• ako se tijekom postupka vrijednost pokretne ili nepokretne imovine primatelja pravne pomoći znatno uveća
• ako se pravomoćnom odlukom stekne imovina kojom se premašuje prag prihvatljivosti za pravnu pomoć
• ako su vanjski elementi životnog stila primatelja pravne pomoći ili financijske pomoći za odvjetničke usluge očigledno nespojivi s godišnjim iznosom novčanih sredstava koja su uzeta u obzir za procjenu njegove prihvatljivosti.

Odluke o povlačenju pravne pomoći podrazumijevaju obvezu primatelja da državi vrati iznos doprinosa koji je platila. U tom će slučaju državna tijela protiv vas izdati nalog za naplatu u kojem će se navesti kako morate nadoknaditi pravne troškove koje je predujmila država.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako vam je odbijen zahtjev za pravnu pomoć, možete podnijeti žalbu protiv te odluke.

Žalbu možete podnijeti samostalno ili preko odvjetnika.

Žalba se može podnijeti protiv odluke kojom se u cijelosti odbija zahtjev za pravnu pomoć ili protiv odluke kojom se odobrava djelomična pravna pomoć ako ste podnijeli zahtjev za punu pravnu pomoć.

Žalba se mora podnijeti u roku od 15 dana od primitka obavijesti o odluci.

U žalbi morate navesti razloge zbog kojih osporavate donesenu odluku. Primjer: pogrešan broj članova vašeg kućanstva ili iznos vaših sredstava.

Žalba se mora poslati preporučenom poštom s povratnicom uredu za pravnu pomoć koji je donio odluku.

Uz žalbu morate priložiti presliku osporavane odluke.

Tijelo koje je donijelo odluku prosljeđuje vaš zahtjev tijelu nadležnom za ispitivanje žalbe. Tijelo koje je nadležno za ispitivanje žalbe ovisi o sudu koji je nadležan za ispitivanje predmeta za koji ste podnijeli zahtjev za pravnu pomoć.

Nakon ispitivanja žalbe, o odluci ćete bitiobaviješteni putem e-pošte.

Ta je druga odluka pravomoćna; nećete je moći osporiti.

NAPOMENA:

• Žalba koju podnosi odvjetnik predsjedniku žalbenog upravnog suda ili predsjedniku Pravnog odjela Državnog vijeća mora se poslati u okviru usluge slanja žalbe na daljinu Télérecours.
• Pravna pomoć može se odobriti retroaktivno ako je stranka uspjela u postupku koji je pokrenula, a dodjela pravne pomoći bila je odbijena na osnovi nepostojanja razumnih izgleda za njezin uspjeh u postupku.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

U skladu s člancima 43. i 44. Uredbe br. 2020-1717 od 28. prosinca 2020. zahtjevom za besplatnu pravnu pomoć prekida se rok u kojem se može pokrenuti postupak ili uložiti žalba za koje se traži pravna pomoć, pod uvjetom da se taj zahtjev podnese u istom roku. Stoga taj rok počinje ponovno teći nakon što ured za pravnu pomoć donese pravomoćnu odluku o zahtjevu. Isto vrijedi i za rok zastare.

Postoji iznimka u pogledu ureda za pravnu pomoć Nacionalnog suda za pravo azila. Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć dovodi do prekida roka od mjesec dana, koji ponovno počinje teći nakon obavijesti o odluci o odobravanju pravne pomoći (članak 9-4 Zakona od 10. srpnja 1991.).