1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?
Prije pokretanja postupka pred sudom preporučuje se upotreba sustava alternativnog rješavanja sporova.
2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?
Rokovi zastare razlikuju se od slučaja do slučaja. To bi pitanje trebao pojasniti pravni savjetnik.
3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?
Vidjeti „Sud koje države je nadležan?”.
4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?
Vidjeti odjeljak „Sud koje države je nadležan? – Austrija”.
5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?
Vidjeti odjeljak „Sud koje države je nadležan? – Austrija”.
6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?
U građanskim i trgovačkim predmetima, koji se moraju rješavati sudskim putem, tužbene zahtjeve podnesene na okružnim sudovima (Bezirksgerichte), koji su u pravilu nadležni za tužbene zahtjeve vrijednosti do 15 000 EUR, mora potpisati odvjetnik ako je vrijednost potraživanja veća od 5 000 EUR. Obveza da stranke zastupa odvjetnik ne primjenjuje se na predmete koji se pokreću pred okružnim sudom bez obzira na vrijednost potraživanja (odnosno čak i ako premašuje 15 000 EUR); takvi predmeti uključuju sporove među bračnim drugovima, registriranim partnerima i članovima obitelji, sporove oko međa, sporove zbog ometanja posjeda, sporove koji proizlaze iz ugovora o najmu i korištenju nekretnina, sporove iz ugovornih odnosa među brodarima, vozačima i hotelijerima/ugostiteljima te njihovim naručiteljima, putnicima i gostima te sporove u vezi sa stokom.
Iz te obveze zastupanja izuzeti su i zahtjevi u izvanparničnom postupku (deklaratorni postupci u okviru građanskog prava koji su fleksibilniji i neformalniji od parničnog postupka u skladu sa Zakonom o parničnom postupku – Zivilprozessordnung, ZPO), osobito izvanparnični postupci između bračnih drugova ili registriranih partnera ili u vezi s pravima djeteta, pravima odraslih osoba bez pravne sposobnosti, pitanja nasljedstva, zemljišnih knjiga i registra trgovačkih društava, nespornih prava na boravak itd.
Ako ne postoji obveza zastupanja pred okružnim sudovima, svaka osoba može sama u pisanom obliku podnijeti sudu tužbeni zahtjev ili zahtjev za pokretanje postupka.
U građanskim i trgovačkim postupcima koji se pokreću pred sudovima, tužbene zahtjeve podnesene regionalnim sudom (Landesgericht) mora potpisati odvjetnik. Regionalni sudovi rješavaju sve tužbene zahtjeve koji nisu u nadležnosti okružnog suda neovisno o vrijednosti potraživanja, posebno sporove koji se odnose na pravo industrijskog vlasništva i nepošteno tržišno natjecanje te zahtjeve za izdavanje sudskog naloga koje podnose udruge za zaštitu potrošača.
Potpis odvjetnika nije potreban za tužbene zahtjeve koji se rješavaju na regionalnom sudu u radnopravnim i socijalnopravnim postupcima prema Zakonu o radnim i socijalnim sudovima (Arbeits- und Sozialgerichtsgesetz – ASGG). To se osobito odnosi na tužbene zahtjeve koji proizlaze iz ugovora o radu koje zaposlenici podnose protiv poslodavaca.
7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?
Pisani tužbeni zahtjevi šalju se na poštansku adresu suda. Stranka koja želi podnijeti tužbeni zahtjev sudu osobno ga može predati na prijemnom pultu suda ili ubaciti u poštanski sandučić koji je postavljen u tu svrhu.
Ako ne postoji obveza zastupanja po odvjetniku i stranka nije zastupana, tužbeni zahtjev se može izjaviti u zapisnik u vrijeme rada sa strankama (Amtstag) na okružnom sudu koji je nadležan za predmet ili na okružnom sudu na čijem području nadležnosti stranka ima boravište.
O mogućnosti podnošenja elektroničkim putem vidjeti 8. pitanje.
8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?
Njemački jezik službeni je jezik na svim sudovima. Slovenski, hrvatski ili mađarski također se prihvaćaju kao službeni jezici pred određenim sudovima.
Potraživanja ili zahtjeve za pokretanje postupka potrebno je dostaviti u pisanom obliku uz vlastoručni potpis. Ako ne postoji obveza zastupanja po odvjetniku i stranka nije zastupana, tužbeni zahtjev se nadležnom okružnom sudu može podnijeti i usmeno, kako je objašnjeno u prethodnom pitanju 7. Zahtjevi se mogu podnijeti elektronički putem zatvorenog sustava austrijske platforme e-pravosuđa (ERV). Upotreba platforme uvjetovana je registracijom, što je troškovno učinkovito samo za one koji podnose velik broj zahtjeva austrijskim sudovima. Tužbeni zahtjevi ne mogu se podnositi putem elektroničke pošte i ne mogu se mijenjati nakon roka. Zahtjevi podneseni telefaksom ne ispunjavaju zahtjeve iz Zakona o parničnom postupku (ZPO). No ako se podnese telefaksom, izvornik se može predati i kasnije i pritom se smatra da je podnesen u roku.
Podnesci i prilozi također se mogu podnositi sudovima i javnom tužiteljstvu elektronički uz upotrebu iskaznice „ID Austria” i elektroničkih obrazaca koji su dostupni na stranicama https://justizonline.gv.at.
9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?
Dostupni su samo elektronički obrasci za zahtjeve za izdavanje uvjetnog platnog naloga (Mahnklage). Svi zahtjevi za plaćanja u iznosu do 75 000 EUR obvezno se podnose kao zahtjev za izdavanje platnog naloga (Mahnklage) u okviru relevantnog postupka Mahnverfahren). Odgovarajući obrasci mogu se dobiti na sudu ili se mogu ispisati s internetskih stranica Saveznog ministarstva pravosuđa https://justizonline.gv.at.
Dostupni su obrasci za sudski raskid ugovora o najmu stana ili jednog odnosno više poslovnih prostora koji se mogu slobodno upotrijebiti.
Svakoj tužbi mogu se u načelu priložiti odgovarajuće popratne isprave (prilažu se u jednakom broju primjeraka kao tužbeni zahtjev; vidjeti pitanje 12.). Sporazumi o određivanju sudske nadležnosti ili domaćeg pravosudnog tijela (sporazumi o sudskoj nadležnosti) mogu se priložiti tužbenom zahtjevu. To vrijedi i za pisane sporazume o mjestu izvršenja ugovora ako se tužitelj želi da se predmet razmatra u određenom mjestu nadležnosti, kao i za druge činjenice relevantne za sudsku nadležnosti odnosno posebne vrste postupaka (npr. postupak za naplatu mjenice).
10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?
Za podnošenje privatne tužbe na sudu plaćaju se sudske pristojbe koje su određene za pokrivanje ukupnih troškova prvostupanjskog postupka. Pristojbe se obično određuju prema vrijednosti potraživanja. Plaćaju se nakon pokretanja sudskog postupka, u najboljem slučaju odobravanjem odbitka predmetnog iznosa (npr. tako da se kao svrha plaćanja upiše „plaćanje pristojbe” uz navođenje IBAN oznake te, za međunarodna plaćanja, BIC oznake) na prvoj stranici zahtjeva.
Načini plaćanja honorara odvjetnika ovise o pojedinačnom dogovoru; to vrijedi i za njihov iznos (ako nije dogovorena naknada u skladu sa Zakonom o odvjetničkim tarifama (Rechtsanwaltstarifgesetz) ili Općim kriterijima za određivanje honorara (Allgemeine Honorar-Kriterien). Naknada od protustranke može se obično zatražiti tek nakon pravomoćnog dovršetka postupka ovisno o rezultatu postupka.
11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?
Pravna pomoć u postupku osigurava se osobama koje ne mogu pokriti troškove postupka. Zahtjev za pomoć u postupku može se dostaviti usmeno ili u pisanom obliku sudu pred kojim će se postupak voditi ili bi se trebao voditi. Ako je taj sud izvan zemljopisne nadležnosti okružnog suda nadležnog za mjesto stalnog ili privremenog boravišta, zahtjev se može podnijeti i usmeno na tom okružnom sudu.
U slučaju financijskih ili sadržajnih okolnosti pomoć u postupku može se zatražiti unaprijed u svrhu podnošenja tužbenog zahtjeva i/ili u vezi s cjelokupnim postupkom.
Dodatne informacije o pravnoj pomoći nalaze se na stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa (http://www.justiz.gv.at) u odjeljku Service (korisnička podrška). Ondje se nalaze i obrasci zahtjeva koji sadržavaju dodatne informacije i upute.
12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?
Nakon što je zaprimi sud koji je (barem teoretski) nadležan, tužba se smatra pokrenutom. Propisno je podnesena ako ne postoje razlozi da je sud odmah vrati ili zatraži ispravljanje (dakle, ako se čini da se s njom može dalje postupati u skladu s poslovnikom). Pisanu tužbu treba dostaviti u onoliko primjeraka koliko ima stranaka u postupku (jedan primjerak za sud i jedan za svaku protustranku). Ako se ustanovi nedostatak u formalnom ili sadržajnom smislu, može se očekivati da sud izda upute za ispravljanje podneska u kojima se upućuje i na posljedice izostanka pravovremenog ispravka. Potvrda primitka izdaje se samo na zahtjev, s izuzetkom podnošenja tužbe putem austrijske platforme e-pravosuđa koja automatski generira potvrdu.
13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?
U postupku za platni nalog (Mahnverfahren) obrazac već sadržava zahtjev za pravomoćno izdavanje naloga za plaćanje. Tužitelj stoga automatski dobiva pravomoćni otpravak naloga za plaćanje (ovršnu ispravu, Exekutionstitel) ili presliku odnosno obavijest o pravovremenom prigovoru druge stranke, uglavnom povezanu s pozivom na usmenu raspravu (pokretanje redovnog postupka). Za pozivanje stranaka u postupcima pred okružnim sudom ne postoji minimalni rok, a u postupcima pred regionalnim sudom on iznosi najmanje tri tjedna.
U postupku koji se odnosi na sudsku odluku o raskidu ugovora o stambenom ili poslovnom najmu potrebno je zasebno podnijeti zahtjev za ovršni primjerak rješenja o raskidu. Ako osoba koja je deložirana podnese prigovor u roku od četiri tjedna, o tome se automatski obavješćuje najmodavca (obično uz poziv na raspravu).
Osim u posebnim postupcima kao što su oni koji se odnose na platni nalog, plaćanje mjenice ili obavijest najmodavca o raskidu ugovora, primitak potraživanja (i dovršetak bilo kakvog korekcijskog postupka), u predmetima pred nadležnim okružnim sudom obično se pokreće postupak u kojem se tužba i poziv na raspravu automatski dostavljaju tuženiku. Podnositelju zahtjeva istodobno se šalje poziv na raspravu. U predmetima koji se vode pred regionalnim sudom od tuženika se automatski traži da u pisanom obliku odgovori na dostavljenu tužbu te se podsjeća da takav odgovor mora potpisati odvjetnik. Ako tuženik ne odgovori u propisanom roku, donosi se presuda zbog ogluhe ako tužitelj to zatraži – u protivnom se postupak obustavlja. U slučaju pravovremenog odgovora na tužbu tužitelj dobiva presliku tog podneska, često povezanu s pozivom na usmenu raspravu.
Na pripremnom ročištu (prvi termin usmene rasprave) strankama se pojašnjava daljnji tijek postupka koji sud na kraju utvrđuje. Stranke su načelno obvezne biti osobno nazočne, osim ako je njihov pravni zastupnik dovoljno informiran o predmetu. Zapisnik o postupku sadržava i vrijeme i redoslijed koraka u postupku. Primjerak zapisnika o postupku dostavlja se strankama (ili njihovim predstavnicima). Stranke je potrebno obavijestiti o izmjenama rokova u postupku i po potrebi s njima raspraviti te izmjene.