1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?
U nekim bi slučajevima možda trebalo primijeniti alternativno rješavanje sporova, kao što su mirenje u potrošačkim sporovima, mirenje ili arbitražu. No, arbitraža nije moguća u svim sporovima. U obiteljskom pravu zahtjevi koji se ne odnose na imovinska prava (nicht-vermögensrechtliche Ansprüche) ne mogu se, primjerice, rješavati arbitražom. Za više informacija o mirenju pogledajte informativni članak „Mirenje”.
2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?
Uglavnom ne postoji određeni rok za pokretanje sudskog postupka. No, u situacijama utvrđenima zakonom može se propisati određeni rok, na primjer za određene privremene mjere. Bez obzira na navedeno, postoje rokovi za podizanje tužbe. Ako je nastupila zastara tužbe, a tuženik se na to pozove, tužba će se odbaciti. Rokovi ovise o materijalnom pravu predmeta, a ne o postupovnom pravu. Razlikuju se od predmeta do predmeta. Za razjašnjenje rokova koji vrijede u pojedinačnom slučaju najbolje je savjetovati se s osobom s pravnim kvalifikacijama, primjerice odvjetnikom.
3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?
Vidjeti informativni članak Sud koje države je nadležan?.
4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?
Vidjeti informativni članak Sud koje države je nadležan?.
5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?
Vidjeti informativni članak Sud koje države je nadležan? - Njemačka.
6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?
Odgovor na pitanje možete li sami pokrenuti sudski postupak ili vas treba zastupati odvjetnik ovisi o tome koji je sud nadležan za postupak. U određenim je slučajevima zastupanje odvjetnika obvezno zbog predmeta postupka.
U Njemačkoj odvjetnici moraju zastupati stranke u sporovima na zemaljskim (Landgerichten) i visokim zemaljskim sudovima (Oberlandesgerichten) (članak 78. stavak 1. Zakonika o građanskom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO)). Na Saveznom vrhovnom sudu (Bundesgerichtshof) također je obvezno zastupanje odvjetnika. No, pred tim sudom zastupati mogu samo posebno ovlašteni odvjetnici. Zastupanje po odvjetniku obvezno je i u većini obiteljskih stvari (npr. razvod, sporovi povezani s uzdržavanjem, imovinskopravni sporovi) pred lokalnim sudom (Amtsgericht).
U svim ostalim predmetima pred lokalnim sudom postupak možete pokrenuti i voditi sami bez zastupanja odvjetnika.
U postupcima o platnom nalogu (Mahnverfahren) (članak 688. i dalje Zakonika o građanskom postupku), koji su namijenjeni pojednostavnjenju izvršenja novčanog potraživanja, u građanskopravnim sporovima nadležan je lokalni sud. Često u saveznim zemljama postoje središnji sudovi za predmete o platnom nalogu (Zentrale Mahngerichte) na kojima se takvi postupci mogu pokrenuti. Zahtjev za izdavanje platnog naloga na tim sudovima možete podnijeti sami, bez odvjetnika.
Postupci ishođenja platnog naloga mogu se pokrenuti i na radnom sudu (Arbeitsgericht). U tom slučaju, za razliku od građanskopravnog postupka, zahtjev se mora predati na radnom sudu s teritorijalnom nadležnošću. U načelu, u prvostupanjskom postupku na radnom sudu postupak možete pokrenuti i voditi sami bez zastupanja odvjetnika.
7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?
Tužbu je u načelu potrebno podnijeti pisanim putem nadležnom sudu. Možete je poslati poštom ili dostaviti osobno u poštanski sandučić suda. Tužbe se mogu podnijeti i elektroničkim putem. Dostupni su posebni komunikacijski kanali za elektroničku komunikaciju, koji su detaljnije opisani u informativnom članku „Uredba o digitalizaciji”.
Međutim, ako je za postupak nadležan lokalni sud, tužbu je moguće izjaviti i usmeno na zapisnik u pisarnici suda (Geschäftsstelle des Amtsgerichts). Tužbe se na taj način mogu izjaviti na lokalnom sudu s teritorijalnom nadležnošću, ali i u pisarnici drugog lokalnog suda u Njemačkoj. Pisarnica će izjavu o tužbi odmah proslijediti nadležnom sudu.
Isto se primjenjuje i na postupke pred radnim sudom. Tužba pred radnim sudom isto se tako može izjaviti na zapisnik u pisarnici bilo kojeg radnog suda.
8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?
U načelu, službeni jezik sudova je njemački jezik. Prema tome, tužbu je potrebno podnijeti na njemačkom jeziku. Iznimka se odnosi na okruge u kojima žive Lužički Srbi. U tim se okruzima tužbe mogu podnijeti i na lužičkosprskom jeziku. Još se jedna iznimka odnosi na posebna sudska vijeća koja se mogu oformiti za utvrđene trgovačke sporove na zemaljskom, visokom zemaljskom ili vrhovnom zemaljskom sudu (Oberstes Landesgericht) (trgovačko vijeće, trgovački sudovi). Pred tim se vijećima tužba može podnijeti na engleskom jeziku.
Tužba se u načelu podnosi u pisanom obliku. U postupku pred lokalnim ili radnim sudom tužbe se mogu izjaviti i usmeno na zapisnik u pisarnici suda (vidjeti pitanje br. 7). Osim toga, tužbe se mogu podnijeti i elektroničkim putem. Odvjetnici su obvezni podnijeti tužbe u elektroničkom obliku.
Obična e-poruka ne ispunjava zahtjeve za elektroničko podnošenje tužbe i stoga nije dopuštena. Umjesto e-poruke dostupni su brojni sigurni načini za elektroničku komunikaciju sa sudovima i mogu se koristiti za slanje dokumenata sudovima na pravno obvezujući način.
Ti sigurni načini za komunikaciju uključuju elektronički sandučić za građane i organizacije (elektronisches Bürger- und Organisationenpostfach – eBO) te sandučić i uslugu dostave (Postfach- und Versanddienst) korisničkog računa u skladu s člankom 2. stavkom 5. Zakona za unapređenje internetskog pristupa administrativnim uslugama (Gesetz zur Verbesserung des Onlinezugangs zu Verwaltungsleistungen – OZG), konkretno Mein Justizpostfach (Moj sudski sandučić – MJP).
Mein Justizpostfach besplatna je usluga za fizičke osobe koja je standardizirana u cijeloj Njemačkoj. Kreira se putem korisničkog računa savezne vlade (BundID), na kojem se mora aktivirati funkcija elektroničke identifikacije, a koristi se izravno na internetskom pregledniku bez potrebe za dodatnim softverom.
Elektronički sandučić (eBO) isto je jedna mogućnost komunikacije dostupna građanima, pravnim subjektima i organizacijama. Za njega je potreban poseban softver i sigurna identifikacija.
Prihvaća se i dostava dokumenata telefaksom. U tom slučaju potpis uključene stranke mora se moći prepoznati na dokumentu dostavljenom telefaksom. Mora biti jasno tko je potpisao tužbeni zahtjev.
Odvjetnici imaju pristup posebnom elektroničkom sandučiću za odvjetnike (besonderes elektronisches Anwaltspostfach) kao sigurnom načinu komunikacije.
9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?
Za postupke ishođenja platnog naloga propisani su službeni obrasci – ponajprije za zahtjev za izdavanje platnog naloga (Mahnbescheid) ili nalog za izvršenje (Vollstreckungsbescheid) (članak 703.c stavak 2. Zakonika o građanskom postupku u vezi s člankom 1. stavkom 1. Uredbe o uvođenju obrazaca za postupke ishođenja platnog naloga (Verordnung zur Einführung von Vordrucken für das Mahnverfahren) ili članak 46.f Zakona o radnim sudovima (Arbeitsgerichtsgesetz) u vezi s člankom 1. Uredbe o uvođenju obrazaca za postupke ishođenja platnog naloga na radnim sudovima (Verordnung zur Einführung von Vordrucken für das arbeitsgerichtliche Mahnverfahren)). Obvezno je upotrebljavati te obrasce. Ako se ne upotrebljavaju, zahtjev može biti odbijen kao neprihvatljiv.
Za podnošenje tužbe nisu potrebni standardizirani obrasci. No, tužbeni zahtjev mora ispunjavati određene formalne zahtjeve i uključivati određeni sadržaj:
- U tužbenom se zahtjevu moraju navesti točni podaci o strankama i njihovim pravnim zastupnicima te njihove adrese za dostavu. Mora se navesti i sud na kojem se tužba podnosi.
- U tužbi mora biti jasno i nedvosmisleno naveden predmet prigovora i što tužitelj traži od suda (traženi nalog).
- Tužba koja se podnosi i činjenice na kojima se temelji moraju biti detaljno, suvislo i jasno opisani.
- Tužbeni zahtjev mora biti osobno potpisan. Ako stranku koja pokreće postupak zastupa odvjetnik, tužbeni zahtjev mora potpisati odvjetnik ili njegov predstavnik (vidjeti pitanje br. 8).
10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?
Za pokretanje sudskih postupaka u građanskim i trgovačkim stvarima naplaćuju se sudski troškovi. Oni uključuju sudske pristojbe i troškove. Nakon podnošenja tužbenog zahtjeva na račun suda uplaćuje se predujam za sudske troškove (Gerichtskostenvorschuss) koji odgovara iznosu zakonom propisanih sudskih pristojbi. Tužba se u načelu neće dostaviti suprotnoj stranci dok stranka koja pokreće postupak ne uplati na račun predujam za sudske troškove.
Isto se primjenjuje na postupak za izdavanje platnog naloga.
Za postupke pred radnim sudom ne postoji uvjet plaćanja unaprijed.
U slučaju zastupanja po odvjetniku bit će potrebno platiti i odvjetničke troškove. Odvjetnički se troškovi u načelu ne plaćaju prije okončanja postupka ili donošenja sudske presude o troškovima, ali odvjetnik može zatražiti polog za svoj rad koji odgovara iznosu njegovih kasnijih pristojbi čak i prije podnošenja tužbe.
Troškove postupka, sudske troškove i odvjetničke troškove, uključujući već plaćene troškove, najčešće snosi stranka kojoj sud naloži plaćanje troškova na kraju postupka. To je često stranka koja nije bila uspješna u postupku. U postupcima u kojima se odluka o troškovima donosi na temelju Zakona o postupku o obiteljskim pitanjima i pitanjima izvanparnične nadležnosti (Gesetz über das Verfahren in Familiensachen und in den Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit), sud obično po vlastitu nahođenju odlučuje o tome tko će snositi koji dio troškova postupka.
Vidjeti informativni članak „Pravna pomoć – Njemačka”.
11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?
Svatko tko nije u mogućnosti sam snositi troškove postupka zbog osobnih i financijskih okolnosti može se obratiti nadležnom sudu za pravnu pomoć (Prozesskostenhilfe/Verfahrenskostenhilfe) (članak 114. Zakonika o građanskom postupku). Sud provjerava postoji li mogućnost da postupak/zahtjev bude uspješan, je li zlonamjeran te postoji li financijska potreba. Ako sud odobri pravnu pomoć, stranka koja pokreće postupak ne mora unaprijed platiti troškove dostave tužbe.
Zahtjevu se mora priložiti izjava u kojoj su opisane osobne i financijske okolnosti stranke. Za to se mora koristiti službeni obrazac („Erklärung über die persönlichen und wirtschaftlichen Verhältnisse bei Prozess- oder Verfahrenskostenhilfe” („Izjava o osobnim i financijskim okolnostima relevantnima za pravnu pomoć”)), kojem se moraju priložiti odgovarajući dokazi (npr. potvrda o plaći, bankovni izvaci).
Ako je dodijeljena pravna pomoć, sudski troškovi i, ako je potrebno, odvjetnički troškovi stranke plaćaju se javnim sredstvima. Ovisno o financijskoj situaciji, sud može isto tako dodijeliti pravnu pomoć pod uvjetom da plaćate mjesečne rate kao doprinos za troškove. No, ako izgubite parnicu, uglavnom ste dužni sami snositi troškove druge stranke (članak 123. Zakonika o građanskom postupku).
12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?
Ako je tužbeni zahtjev potpun i sudu je podnesen u odgovarajućem obliku te je uplaćen predujam koji je često potreban, sud će organizirati dostavu zahtjeva tuženiku. Postupak se smatra pokrenutim kad se zahtjev dostavi tuženiku.
Ako je tužbeni zahtjev nepotpun ili sadržava greške, sud će uglavnom omogućiti stranci koja pokreće postupak da ga ispravi. Ako se traženi ispravci ne izvrše, zahtjev može biti odbijen kao neprihvatljiv.
13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?
Kad je zahtjev dostavljen, sud će obavijestiti stranke o postupku koji slijedi i poduzeti potrebne postupovne korake. Može odrediti datum za prvu usmenu raspravu ili naložiti prvo pisani postupak.
U pisanom postupku određuje se rok u kojem tuženik mora obavijestiti sud o tome želi li osporiti tužbu. Mogu se utvrditi i drugi rokovi za dostavljanje izjava ili dodatnih dokumenata.
Kao pripremu za usmenu raspravu, sud može zatražiti da stranke detaljnije razjasne određena pitanja ili dostave dokumente. Može im i naložiti da se osobno jave sudu. Stranke će biti obaviještene o svim izdanim nalozima i svim rokovima koje je sud odredio.