Kako pokrenuti sudski postupak?

1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?

Umjesto pokretanja sudskog postupka spor možete pokušati riješiti mirenjem (članak 183. Zakona o parničnom postupku). Mirenje je izvansudski (sporazumni) način rješavanja sporova u kojem sudjeluju neovisne i kvalificirane osobe ili institucije (izmiritelji). Postupak mirenja dobrovoljan je (stranka u sporu može u svakom trenutku uskratiti svoju suglasnost za mirenje i povući se iz postupka) i povjerljiv (sudionici su obvezni čuvati povjerljivost dobivenih informacija), a izmiritelji su nepristrani i neovisni (ne daju prednost nijednoj stranci te u načelu ne predlažu rješenja spora).

2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?

Općenito, tužba se može podnijeti sudu u svakom trenutku, osim ako je posebnim propisima predviđen određeni rok. Međutim, stranka koja podnosi tužbu nakon isteka roka zastare za njezino podnošenje riskira da će izgubiti spor ako se druga stranka pozove na zastaru.

U poljskom pravu primjenjuju se rokovi zastare (terminy zawite). Rok zastare podrazumijeva da, ako ovlaštena stranka ne poduzme određenu radnju prije isteka roka zastare, gubi pravo na poduzimanje te radnje. Zakonik o parničnom postupku (ZPP, Kodeks postępowania cywilnego) ne sadržava opću odredbu kojom se uređuju rokovi zastare, ali se ti rokovi navode u propisima koji se odnose na posebne situacije.

Gubitak prava zbog isteka roka zastare obvezujući je za strane u pravnom odnosu, sud ili drugo tijelo koje vodi postupak. Sud ili drugo tijelo uzimaju to u obzir automatski, a ne na zahtjev stranke ili povodom prigovora. Rok zastare može se produljiti samo u iznimnim okolnostima, ako ga stranka nije propustila svojom krivnjom (članak 168. Zakonika o kaznenom postupku).

3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?

Za utvrđivanje je li sud na državnom području neke države članice nadležan za odlučivanje u određenom predmetu potrebno je utvrditi nadležnost tog suda.

Opća nadležnost redovnih sudova u Poljskoj za rješavanje građanskih predmeta na njezinu državnom području naziva se nacionalna nadležnost i uređena je ZPP-om (članak 1103. i sljedeći).

Razmatrani predmeti podliježu nacionalnoj nadležnosti ako tuženik ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj ili ima sjedište u Poljskoj.

Nadalje, poljski sudovi imaju nacionalnu nadležnost u predmetima koji se odnose na:

• bračne sporove (nacionalna je nadležnost isključiva ako su oba bračna druga poljski državljani i imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj)
• odnose između roditelja i djece (nacionalna je nadležnost isključiva ako su sve stranke poljski državljani i imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj)
• obveze uzdržavanja ili na utvrđivanje roditeljstva (podliježu nacionalnoj nadležnosti ako tužitelj koji je ovlaštena stranka ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj)
• radne sporove (predmeti u kojima je tužitelj zaposlenik podliježu nacionalnoj nadležnosti ako se rad uobičajeno obavlja, obavljao ili trebao obavljati u Poljskoj)
• osiguranje (predmeti koji se odnose na pravni odnos osiguranja pokrenuti protiv osiguravatelja podliježu nacionalnoj nadležnosti ako tužitelj ima prebivalište u Poljskoj ili ako postoji drugi element koji upućuje na mjesnu nadležnost poljskih sudova)
• potrošačke sporove (predmeti u kojima je tužitelj potrošač podliježu nacionalnoj nadležnosti ako potrošač ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj, a radnje potrebne za sklapanje ugovora izvršio je u Poljskoj; u takvim se predmetima za drugu stranu ugovora s potrošačem smatra da ima prebivalište ili sjedište u Poljskoj ako ima poduzeće ili podružnicu u Poljskoj, a ugovor s potrošačem zaključen je u okviru poslovanja tog poduzeća ili podružnice).

Osim toga, poljski sudovi imaju isključivu nacionalnu nadležnost:

• u predmetima koji se odnose na stvarna prava na nekretnini i posjed nekretnine koja se nalazi u Poljskoj; u predmetima koji se odnose na najam (najem ili dzierżawa) i druge odnose koji uključuju korištenje nekretninom (osim u slučaju najamnine i drugih iznosa za korištenje nekretninom ili ostvarivanje koristi iz nekretnine); u ostalim predmetima u kojima se sudska odluka odnosi na stvarna prava, posjed ili korištenje nekretninom koja se nalazi u Poljskoj
• u predmetima koji se odnose na prestanak pravne osobe ili organizacijske jedinice koja nije pravna osoba, kao i na opoziv ili ukidanje odluka njihovih upravljačkih tijela, ako pravna osoba ili organizacijska jedinica koja nije pravna osoba ima sjedište u Poljskoj.

Nadalje, ako nacionalna nadležnost obuhvaća odlučivanje o glavnoj tužbi, nadležnost uključuje i svaku protutužbu.

Strane u određenom pravnom odnosu mogu se u pisanom obliku dogovoriti da su za pitanja imovinskih prava koja proizlaze ili mogu proizaći iz tog odnosa nadležni poljski sudovi.

Sud u svakoj fazi predmeta automatski razmatra postoji li nacionalna nadležnost.

Ako zaključi da se nacionalna nadležnost ne primjenjuje, sud odbija tužbu ili zahtjev.

Nepostojanje nacionalne nadležnosti razlog je za poništenje postupka.

4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?

Za utvrđivanje koji je okružni sud (sąd rejonowy) ili regionalni sud (sąd okręgowy) nadležan za odlučivanje u predmetu potrebno je uzeti u obzir mjesnu nadležnost suda. U poljskom pravu postoji razlika između opće mjesne nadležnosti, alternativne mjesne nadležnosti i isključive mjesne nadležnosti.

(a) Opća mjesna nadležnost (članak 27. i sljedeći ZPP-a).

Općenito, tužba se mora podnijeti prvostupanjskom sudu nadležnom prema mjestu prebivališta tuženika (na temelju Građanskog zakonika prebivalište fizičke osobe jest mjesto/grad u kojem osoba trajno boravi). Ako tuženik nema prebivalište u Poljskoj, mjesna se nadležnost određuje prema njegovu mjestu boravka, a ako je to mjesto nepoznato ili se nalazi izvan Poljske, prema zadnjem prebivalištu tuženika u Poljskoj. Tužba protiv Državne riznice mora se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu sjedišta jedinice državne uprave na koju se tužba odnosi. Tužba protiv pravne osobe ili drugog subjekta koji nije fizička osoba mora se podnijeti sudu nadležnom prema sjedištu tog subjekta.

(b) Alternativna mjesna nadležnost (članak 31. i sljedeći ZPP-a).

Na temelju propisa o alternativnoj mjesnoj nadležnosti tužitelji mogu, prema vlastitu nahođenju, podnijeti tužbu sudu opće nadležnosti ili drugom sudu koji se u propisima navodi kao nadležni sud. U poljskom građanskom postupku alternativna mjesna nadležnost predviđena je u predmetima koji se odnose na: zahtjeve za naknadu za uzdržavanje i za utvrđivanje roditeljstva; imovinskopravne zahtjeve protiv poslovnog subjekta;

ugovorne sporove; odštetne zahtjeve; isplatu iznosa koji se potražuje za usluge pravnog zastupanja (odvjetnička naknada); potraživanja na temelju najma (najem ili dzierżawa) nekretnine; zadužnice ili čekove.

Zahtjev za naknadu za uzdržavanje ili utvrđivanje roditeljstva i povezani zahtjevi mogu se podnijeti sudu u mjestu prebivališta ovlaštene stranke. Imovinskopravni zahtjev protiv poslovnog subjekta može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu sjedišta ili podružnice poslovnog subjekta ako je zahtjev povezan s aktivnostima sjedišta te podružnice. Spor koji se odnosi na sklapanje ugovora, utvrđivanje njegova sadržaja, izmjenu i utvrđivanje postojanja ugovora, izvršavanje, raskid ili poništenje ugovora te naknadu štete za neizvršavanje ili nepravilno izvršavanje ugovora može se pokrenuti pred sudom nadležnim prema mjestu izvršavanja ugovora. U slučaju nedoumica mjesto izvršavanja ugovora trebalo bi potvrditi uvidom u dokumentaciju. Odštetni zahtjev može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu u kojem je nastupio štetni događaj. Tužba radi isplate iznosa koji se potražuje za usluge pravnog zastupanja može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu u kojem je pravni opunomoćenik pružio usluge pravnog zastupanja. Spor koji se odnosi na najam nekretnine (najem ili dzierżawa) može se pokrenuti pred sudom nadležnim prema mjestu u kojem se nalazi nekretnina. Tužba protiv stranke koja je obvezana zadužnicom ili čekom može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu plaćanja. Protiv više stranaka koje su obvezane zadužnicom ili čekom može se podnijeti tužba sudu nadležnom prema mjestu plaćanja ili sudu opće nadležnosti kad je riječ o imatelju ili izdavatelju zadužnice ili čeka.

(c) Isključiva mjesna nadležnost (članak 38. i sljedeći ZPP-a).

Odredbe kojima se uređuje isključiva mjesna nadležnost obvezujuće su. Njima se, za određene vrste predmeta, isključuje mogućnost pokretanja postupka pred sudom opće nadležnosti ili sudom alternativne nadležnosti, kao i mogućnost upućivanja predmeta drugom sudu na temelju sporazuma o nadležnosti. U slučaju isključive nadležnosti samo je jedan sud među sudovima istog stupnja nadležan odlučivati u određenom predmetu. Ovisno o vrsti predmeta to će biti određeni okružni ili regionalni sud.

Spor koji se odnosi na vlasništvo ili druga stvarna prava na nekretnini, kao i na posjed nekretnine, može se pokrenuti samo pred sudom nadležnim prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Ako je predmet spora služnost na zemljištu, nadležnost se određuje prema mjestu u kojem se nalazi opterećena imovina. Tom su nadležnošću obuhvaćeni osobni zahtjevi koji se odnose na stvarna prava i prava koja se žele ostvariti zajedno s tim zahtjevima protiv istog tuženika. Spor koji se odnosi na nasljeđivanje, nužni dio te na ostavine, oporuke i druge oblike oporučnih raspolaganja može se pokrenuti samo pred sudom nadležnim prema mjestu zadnjeg uobičajenog boravišta oporučitelja u Poljskoj ili, ako se ono ne može utvrditi, pred sudom nadležnim prema mjestu u kojem se nalazi ostavina ili njezin dio. Spor koji se odnosi na članstvo u zadruzi, partnerstvu, društvu ili udruženju može se pokrenuti samo pred sudom nadležnim prema mjestu sjedišta. Bračni spor može se pokrenuti pred sudom nadležnim prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta bračnih drugova, ako barem jedan od njih i dalje ima prebivalište ili uobičajeno boravište na tom području nadležnosti. Ako takva osnova ne postoji, isključivu nadležnost ima sud koji je nadležan prema mjestu prebivališta tuženika, a u suprotnome sud koji je nadležan prema mjestu prebivališta tužitelja. Spor povezan s odnosom između roditelja i djece ili posvojitelja i posvojenika može se pokrenuti isključivo pred sudom nadležnim prema mjestu prebivališta tužitelja, pod uvjetom da nema osnove za pokretanje spora u skladu s odredbama o općoj nadležnosti.

Osim toga, ako je nadležnost nekoliko sudova opravdana ili je spor pokrenut protiv nekoliko stranaka za koje je nadležno više sudova u skladu s propisima o općoj nadležnosti, tužitelj može odabrati jedan od tih sudova. Isto se primjenjuje ako se nekretnine koje su osnova za određivanje nadležnog suda nalaze u više područja nadležnosti. Ako nadležni sud iz nekog razloga ne može provesti postupak ili poduzeti druge korake, nadređeni viši sud na zatvorenoj će sjednici imenovati drugi sud. Ako se, u skladu s odredbama ZPP-a, mjesna nadležnost ne može utvrditi na temelju okolnosti predmeta, Vrhovni sud (Sąd Najwyższy) na zatvorenoj će sjednici imenovati sud pred kojim treba pokrenuti postupak. Stranke se mogu u pisanom obliku dogovoriti da je za već postojeći spor ili za sve sporove koji mogu proizaći iz određenog pravnog odnosa nadležan prvostupanjski sud koji u skladu sa zakonom nema mjesnu nadležnost. Time isključivu nadležnost ima taj sud, osim ako su se stranke dogovorile drukčije ili ako je tužitelj pokrenuo elektronički postupak za izdavanje platnog naloga (elektroniczne postępowanie upominawcze, EPU). Isto tako, stranke mogu pisanim dogovorom ograničiti pravo tužitelja da odabere jedan od nekoliko sudova nadležnih za takve sporove. Međutim, stranke ne mogu promijeniti isključivu nadležnost.

5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?

Stvarna nadležnost redovnih sudova (sądy powszechne) u Republici Poljskoj uređena je odredbama Zakonika o parničnom postupku (članak 16. i sljedeći). 

U građanskim su postupcima prvostupanjski sudovi okružni sudovi i regionalni sudovi, a drugostupanjski sudovi regionalni sudovi i žalbeni sudovi (sądy apelacyjne).

U načelu, o građanskim predmetima u prvom stupnju odlučuju okružni sudovi, osim ako je propisana nadležnost regionalnih sudova.

Regionalni sudovi imaju prvostupanjsku nadležnost za predmete navedene u članku 17. ZPP-a, odnosno za:

• neimovinska prava (i imovinskopravne zahtjeve povezane s tim pravima), osim u predmetima koji se odnose na utvrđivanje ili osporavanje očinstva ili majčinstva, poništenje priznanja očinstva te prestanak posvojenja
• tužbe na temelju Zakona o tisku
• imovinska prava ako vrijednost predmeta spora nije viša od 100 000 PLN (osim u predmetima koji se odnose na uzdržavanje, smetanje posjeda, podjelu bračne imovine, usklađivanje stanja u zemljišnim knjigama sa stvarnim pravnim stanjem nekretnine te predmetima u elektroničkom postupku za izdavanje platnog naloga)
• donošenje presude umjesto odluke o podjeli zadruge
• opoziv, ukidanje ili utvrđivanje ništavosti odluka upravljačkih tijela pravnih osoba ili organizacijskih jedinica koje nisu pravne osobe, ali im je zakonom dodijeljena pravna osobnost
• naknadu štete prouzročene izdavanjem nezakonite sudske odluke.

U skladu s pravom koje je trenutačno na snazi, predmeti povezani s intelektualnim vlasništvom razmatraju se u zasebnim postupcima (članak 479. stavak 89. i sljedeći ZPP-a). U skladu s člankom 490. stavkom 90. točkom 1. ZPP-a za predmete povezane s intelektualnim vlasništvom nadležni su regionalni sudovi, dok je Okružni sud u Varšavi isključivo nadležan za predmete povezane s intelektualnim vlasništvom koji se odnose na računalne programe, izume, korisne modele, topografije integriranih krugova, biljne sorte i poslovne tajne u tehničkim pitanjima.

U skladu s pravom koje je trenutačno na snazi predmeti koji se odnose na sprečavanje i zabranu nepoštenog tržišnog natjecanja ispituju se u okviru zasebnih postupaka u predmetima povezanima s intelektualnim vlasništvom. Predmeti kojima se nastoji spriječiti i suzbiti nepošteno tržišno natjecanje u nadležnosti su regionalnih sudova, dok su poslovne tajne u tehničkim pitanjima u nadležnosti Okružnog suda u Varšavi (Sąd Okręgowy w Warszawie).

6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?

U načelu, u građanskom postupku stranke i njihova upravljačka tijela ili zakonski zastupnici mogu nastupati pred sudom osobno ili preko opunomoćenika.

Međutim, ZPP-om su propisani određeni slučajevi u kojima je odvjetničko zastupanje obvezno. U postupku pred Vrhovnim sudom stranke moraju zastupati odvjetnici (adwokat) ili pravni savjetnici (radca prawny). U predmetima povezanima s industrijskim vlasništvom moraju ih zastupati i patentni zastupnici (rzecznik patentowy – članak 87. stavak 1. ZPP-a). Obveza zastupanja odnosi se i na postupovne korake koji su povezani s pokretanjem postupka pred Vrhovnim sudom, a poduzimaju se pred sudom nižeg stupnja. Obveza zastupanja ne postoji ako se postupak odnosi na zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika ili ako je stranka, njezino upravljačko tijelo ili zakonski zastupnik ili opunomoćenik sudac, državni odvjetnik, javni bilježnik ili profesor prava ili doktor pravnih znanosti (doktor habilitowany nauk prawnych) ili ako je stranka, njezino upravljačko tijelo ili zakonski zastupnik odvjetnik ili pravni savjetnik ili odvjetnik iz Ureda glavnog pravnog zastupnika Državne riznice (Prokuratoria Generalna Skarbu Państwa).

7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?

Tužba se podnosi nadležnom sudu.

8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?

Podnesci se sudu moraju podnijeti na poljskom jeziku ili s priloženim prijevodom na poljski jezik. Tužbeni zahtjev mora biti u pisanom obliku i ispunjavati zahtjeve u pogledu pisanih podnesaka (članak 187. ZPP-a). Iznimka je situacija (u području radnog prava i socijalne sigurnosti) u kojoj zaposlenik ili osiguranik kojeg ne zastupa odvjetnik ili pravni savjetnik može nadležnom sudu tužbu, sadržaj pravnih lijekova i druge podneske izjaviti usmeno u zapisnik (članak 466. ZPP-a).

Ako je tako predviđeno posebnom odredbom ili je donesena odluka o podnošenju dokumenata preko sustava IKT-a, podnesci u predmetu podnose se isključivo preko sustava IKT-a. Podnesci koji nisu podneseni preko sustava IKT-a nemaju pravne učinke povezane s podnošenjem podneska sudu, o čemu sud obavješćuje podnositelja. Prihvatljivo je odlučiti podnositi podneske preko sustava IKT-a i nastaviti ih podnositi na taj način ako to omogućuje tehnologija dostupna sudu.

U slučaju nepodnošenja podneska preko sustava IKT-a predsjednik obavješćuje podnositelja o nevaljanosti radnje (članak 125. ZPP-a).

Podnesak se može podnijeti preko sustava IKT-a i u elektroničkom postupku za izdavanje platnog naloga.

9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?

Tužbeni zahtjev mora se podnijeti na službenom obrascu samo ako je to propisano posebnom odredbom (članak 125. ZPP-a).

U dokumentu kojim se pokreće postupak pred sudom potrebno je:

• navesti sud kojem se podnosi tužbeni zahtjev ili zahtjev (naziv suda i odjela, puna adresa)
• jasno navesti osobe uključene u predmet (tužitelj, tuženik, podnositelj zahtjeva / sudionici (imena, prezimena, identifikacijske brojeve (PESEL), nazive ustanova (ako je primjenjivo), pune adrese)) i, ako je primjenjivo, imena zakonskih zastupnika ili opunomoćenika
• navesti vrstu podneska (npr. tužbeni zahtjev)
• navesti predmet spora (zahtjeva)
• navesti vrijednost predmeta spora u imovinskopravnim predmetima
• navesti razloge za zahtjev i priložiti popratne dokaze (npr. iskaze svjedoka i stranaka u postupku, dokumente)
• uključiti sudsku pristojbu (ako se za tužbu/zahtjev plaća pristojba)
• dodati vlastoručni potpis
• dodati popis priloga.

Tužbenom zahtjevu potrebno je priložiti sljedeće dokumente:

• punomoć ili njezinu ovjerenu presliku (ako tužbeni zahtjev podnosi opunomoćenik)
• preslike zahtjeva i njegovih priloga koje treba dostaviti strankama u postupku te, ako izvornici priloga nisu dostavljeni sudu, jednu presliku svakog priloga za sudski spis (u elektroničkom postupku za izdavanje platnog naloga, elektronički ovjerene preslike priloga treba priložiti s tužbenim zahtjevom koji se podnosi preko sustava za prijenos podataka).

Osim toga, tužbeni zahtjev može uključivati: zahtjeve za privremene mjere, za proglašenje neposredne izvršivosti presude i za suđenje u odsutnosti tužitelja; zahtjeve koji se odnose na pripremu ročišta (a posebno zahtjeve za pozivanje svjedoka i sudskih vještaka koje je naveo tužitelj da prisustvuju ročištu; za provedbu vizualnog pregleda; kojima se tuženiku nalaže da za ročište dostavi dokument koji je u njegovu posjedu, a potreban je za ispitivanje dokaza ili je predmet vizualnog pregleda; za dostavu dokaza za ročište koje posjeduju drugi sudovi, uredi ili treće strane).

10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?

U načelu, sudski postupak uključuje troškove. Sudski troškovi uključuju pristojbe i izdatke.

Obveza plaćanja sudskih troškova na stranci je koja sudu podnese podnesak (uključujući početni zahtjev) za koji se plaća pristojba ili stvara izdatke. Ako sudska pristojba nije plaćena, sud poziva stranku da je plati u roku od tjedan dana ili će podnesak biti vraćen (ako podnositelj ima prebivalište ili sjedište u inozemstvu i nema zastupnika u Poljskoj, rok za plaćanje pristojbe iznosi najmanje mjesec dana). Ako pristojba nije plaćena u navedenom roku, sud podnesak vraća stranci. Vraćeni podnesak nema pravnih učinaka povezanih s podnošenjem podneska sudu.

Ako je posebnom odredbom propisano da se podnesak može podnijeti samo preko sustava za prijenos podataka (elektronički postupak, EPU), podnesak se podnosi uz plaćanje pristojbe.

Podneske koje podnosi odvjetnik, pravni savjetnik ili patentni zastupnik (ako se za njih plaća pristojba u fiksnom ili razmjernom iznosu izračunanom na temelju vrijednosti spora koji je navela stranka), a za koje nije plaćena pristojba, sud vraća stranci bez poziva na plaćanje (članak 130. stavak 2. ZPP-a). Stranka može platiti pristojbu u roku od tjedan dana. Ako je pristojba plaćena u traženom iznosu, podnesak ima pravne učinke od datuma na koji je izvorno podnesen. Takvog učinka nema ako je podnesak ponovno vraćen zbog istog razloga.

Ako je stranka imenovala stručnog pravnog opunomoćenika, u ugovoru koji sklapaju klijent i opunomoćenik potrebno je navesti pojedinosti u vezi s naknadom za odvjetnika ili pravnog savjetnika (kao što su iznos naknade i rok za plaćanje).

11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?

Fizičke i pravne osobe mogu podnijeti zahtjev za pravnu pomoć – pravnog opunomoćenika kojeg imenuje sud (pełnomocnik z urzędu).

Fizičke osobe mogu zatražiti imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika ako dostave izjavu da nisu u mogućnosti platiti naknadu odvjetniku ili pravnom savjetniku bez poteškoća za njih same ili njihove obitelji.

Pravne osobe (ili druge organizacijske jedinice koje u skladu sa zakonom mogu biti stranka u postupku) mogu zatražiti imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika ako dokažu da nemaju dostatna sredstva za plaćanje naknade odvjetniku ili pravnom savjetniku.

Sud će odobriti zahtjev ako zaključi da u postupku trebaju sudjelovati odvjetnik ili pravni savjetnik.

Pitanje izuzeća od plaćanja sudskih troškova i sudskog imenovanja pravnog opunomoćenika u prekograničnim je sporovima uređeno Zakonom od 17. prosinca 2004. o pravu na pravnu pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije i o pravu na pravnu pomoć radi sporazumnog rješavanja spora prije pokretanja sudskog postupka (Službeno glasilo zakona 2022., točka 284.).

12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?

Postupak se pokreće podnošenjem tužbenog zahtjeva sudu. Zakonikom o parničnom postupku nije predviđeno izdavanje potvrde da je predmet pravilno izložen sudu.

13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?

Informacije o planiranim ili poduzetim koracima u postupku mogu se dobiti u uredu službe za korisnike (Biuro Obsługi Interesanta, BOI) odgovarajućeg suda. Informacije o datumima sljedećih zasjedanja suda mogu se dobiti pozivom na broj ureda službe za korisnike naveden na internetskim stranicama suda i navođenjem broja spisa predmeta.