Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

„Dostava pismena” znači slanje pismena.

Svrha je posebnih pravila kojima je uređeno to pitanje utvrditi uvjete potrebne kako bi podnošenje sudskih ili izvansudskih dokumenata bilo pouzdano, odnosno kako bi se pružila sigurnost u pogledu vremena, mjesta, načina i adresata tog podnošenja, u okviru postupka (sudska pismena) ili izvan njega (izvansudska pismena).

Treba napomenuti da je u sudskoj praksi španjolskog Ustavnog suda utvrđeno da dostava pismena čini nužno prethodno jamstvo bez kojeg druga ustavna jamstva ne mogu stupiti na snagu (presuda Ustavnog suda STC 1/1993 od 13. siječnja 1993.).

Sudovi moraju osigurati učinkovitu dostavu pismena; ako je sudska odluka donesena bez saslušanja jedne od stranaka, to bi predstavljalo povredu načela kontradiktornosti i rezultiralo bi time da ta stranka ostane bez odgovarajuće obrane ako se utvrdi da je odluka doista donesena bez saslušanja jedne od stranaka (presuda Ustavnog suda STC 54/2010 od 4. listopada 2010.).

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U skladu s člankom 149. Zakona o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil) postupovne odluke donesene u sudskim postupcima moraju službeno dostaviti Uredi za podršku sudskoj administraciji (oficinas judiciales), tj. sudovi i zajednički centri za slanje dokumenata (Servicios Comunes Procesales de Actos de Comunicación).

Vrste sudskih pismena:

1. obavijesti, ako se njima obavješćuje o odluci ili postupku
2. nalozi za postupanje, u kojima se od adresata zahtijeva da se u određenom roku pojavi na sudu i poduzme određenu vrstu radnje
3. sudski pozivi, u kojima se navode mjesto, datum i vrijeme kad se adresat mora pojaviti na sudu i poduzeti neku radnju
4. sudski nalozi, kojima se adresatu nalaže da nešto učini ili ne učini u skladu sa zakonom
5. nalozi, kojima se zahtijeva izdavanje potvrda ili dokaza ili obavljanje drugih radnji za koje su nadležni voditelji registra, javni bilježnici ili sudski službenici
6. memorandumi, za potrebe komunikacije s izvansudskim tijelima i službenicima.

Svako pismeno koje sud za vrijeme postupka prihvati, neovisno o tome jesu li ga dostavile stranke ili treće strane na zahtjev suda ili vještaci koje je imenovao sud, mora se službeno dostaviti.

Izvansudska pismena (na primjer javnobilježnički akti) kako ih je definirao Sud Europske unije u predmetu C-223/14 (Tecom Mican) također se službeno dostavljaju, čak i ako nema sudskog postupka, kao što je Sud zaključio u predmetu C-14/08 (Roda Golf).

Ukratko, pismena koja pravosudna tijela koriste za komunikaciju sa strankama u predmetu i s trećim stranama mogu se klasificirati na sljedeći način:

• komunikacija sa strankama u postupku: obavijesti, nalozi za postupanje, sudski pozivi i sudski nalozi
• komunikacija s fizičkim ili pravnim osobama koje ne sudjeluju u postupku: sudski pozivi i sudski nalozi
• komunikacija s javnim bilježnicima, voditeljima registra ili službenicima koji rade u sudstvu: nalozi
• komunikacija s izvansudskim tijelima i drugim službenicima: memorandumi.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Na temelju članka 152. Zakona o parničnom postupku dostavom pismena upravlja tajnik suda (Letrado de la Administración de Justicia) (do 2015. poznat kao „Secretario Judicial”), koji se nalazi na svakom sudu i koji je zadužen za dobru organizaciju postupka dostave.

Pismena će dostaviti sudski izvršitelj ili pravni zastupnik osobe koja traži dostavu, koja će snositi troškove.

Pismena će se smatrati zakonito dostavljenima ako zapisnik o dostavi sadržava odgovarajuće dokaze da su predmetna pismena dostavljena dotičnoj osobi na njezinoj kućnoj adresi, na adresu e-pošte odobrenu za uporabu kao takvu, putem elektroničkog portala za obavijesti ili putem bilo kojeg daljinskog ili elektroničkog sredstva koje je odabrao adresat. Pravni zastupnik dužan je potvrditi identitet i status osobe koja prima pismeno koje se dostavlja, što mora biti evidentirano potpisivanjem primjerka pismena i naznakom datuma dostave.

4 Upiti o adresi

U skladu s Uredbom države članice odlučuju hoće li, na vlastitu inicijativu, uputiti zahtjeve za informacije o adresama. Za Španjolsku je proglašeno da će tijelo nadležno za dostavu, tj. tajnik suda, biti zaduženo za pretraživanje adresa. U izjavi koja se odnosi na članak 7. stavak 2. točku (c) Uredbe navedeno je da će španjolska tijela nadležna za dostavu na vlastitu inicijativu poduzeti korake za dobivanje informacija o adresama iz matičnih knjiga ili drugih baza podataka ako adresa navedena u zahtjevu za dostavu nije točna.

4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena

Da, u skladu s izjavom Španjolske na temelju članka 7. Uredbe (EU) 2020/1784, tijelo nadležno za dostavu (tajnik suda) bit će zaduženo za pretraživanje adresa na vlastitu inicijativu. U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) otpremna tijela mogu zahtjeve za utvrđivanje adrese osobe kojoj pismeno treba dostaviti uputiti nadležnom tijelu koje Španjolska odredi za dostavu.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?

U Španjolskoj ne postoji takav otvoreni registar. Međutim, španjolski sudovi imaju na raspolaganju brojne baze podataka s ograničenim pristupom (mreža Punto Neutro Judicial), koje španjolska pravosudna tijela mogu upotrebljavati ako za to postoji opravdan razlog, kako bi se informirala o adresi i imovini. Dakle, ako pravosudno tijelo ne zna adresu fizičke ili pravne osobe kojoj se pismeno treba dostaviti, mora zatražiti da se pretraže baze podataka kojima raspolažu sudovi.

Za pretraživanja nadležno tijelo treba španjolsku osobnu iskaznicu ili podatke o poreznoj identifikaciji osobe na koju se pretraživanje odnosi ili njezin identifikacijski broj kao stranog državljanina koji boravi u Španjolskoj. Ako predmetna osoba nema španjolski osobni dokument, tijelo će morati dostaviti druge podatke osim imena i prezimena osobe, kao što su broj putovnice, datum rođenja ili državljanstvo, jer bez tih podataka pretraživanje možda neće dati rezultate. Naknada se ne plaća.

Osim toga, za dobivanje podataka o adresi stranke mogu koristiti druge javne registre. Za pristup tim registrima plaća se naknada koja će se razlikovati ovisno o traženim informacijama.

4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.

Tajnik suda trebat će na vlastitu inicijativu (ex officio) poduzeti korake za dobivanje informacija o adresama iz matičnih knjiga (mreža Punto Neutro Judicial) ili drugih baza podataka ako adresa navedena u zahtjevu za dostavu nije točna.

Ako taj obrazac dolazi sa zahtjevom za dostavu pismena na temelju Uredbe (EU) 2020/1784, a pretraživanje adrese pokaže da španjolsko tijelo nema teritorijalnu nadležnost za dostavu predmetnih pismena, u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe ono mora proslijediti zahtjev nadležnom tijelu za zaprimanje i o tome obavijestiti tijelo za slanje koristeći standardni obrazac.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?

Da, ako su dostupni alternativni načini. U skladu s člankom 152. Zakona o parničnom postupku pismena se mogu, pod rukovodstvom tajnika suda, dostavljati na jedan od sljedećih načina:

1. putem pravnog zastupnika (procurador) ako je riječ o pismenima upućenima osobama koje taj zastupnik zastupa u postupku
2. poštom, telegramom, e-poštom ili drugim elektroničkim sredstvom s pouzdanim zapisnikom o primitku, datumom i vremenom primitka i sadržajem dostavljenih pismena
3. osobnom dostavom adresatu primjerka odluke koju mu treba dostaviti, sudskog naloga koji je donio sud ili tajnik suda ili sudskog poziva ili naloga za postupanje
4. u svakom slučaju putem osoblja španjolskog sudstva (Administración de Justicia), korištenjem daljinskih sredstava u stvarima povezanima s Uredom državnog odvjetnika (Ministerio Fiscal), Državnom pravnom službom (Abogacía del Estado), pravnim savjetnicima španjolskog parlamenta i zakonodavne skupštine (Letrados de las Cortes Generales y de las Asambleas Legislativas) ili pravnom službom Odjela za socijalno osiguranje (Servicio Jurídico de la Administración de la Seguridad Social), drugim vladinim odjelima autonomnih zajednica ili lokalnim tijelima ako adresat nije imenovao pravnog zastupnika.

Pismena će se smatrati zakonito dostavljenima ako su u dostavnici navedeni odgovarajući dokazi da su predmetna pismena dostavljena predmetnoj osobi na njezinu kućnu adresu, na odobrenu e-adresu, putem elektroničkog portala za obavijesti ili drugim daljinskim ili elektroničkim sredstvima po izboru adresata.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Elektronički sudski spisi uvode se u Španjolskoj na temelju Zakona 18/2011 od 5. srpnja 2011., kojim se uređuje korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u sudstvu. Zakon o parničnom postupku izmijenjen je Zakonom br. 42/2015 od 5. listopada 2015. te je od 1. siječnja 2016. nadalje za sve stručnjake koji rade u sektoru pravosuđa postalo obvezno korištenje sigurnih elektroničkih sustava za dostavu pismena koja se odnose na postupke. Ti sustavi razvili su se u platformu LexNET, čija je upotreba uređena Kraljevskim dekretom br. 1065/2015 od 27. studenoga 2015. u teritorijalnoj nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Razne autonomne zajednice koje su nadležne u području pravosuđa razvile su ekvivalentne sustave elektroničke dostave.

Kako bi se mogle time koristiti, zainteresirane strane i članovi opće javnosti mogu se prijaviti za postupke obavješćivanja u elektroničkim sudnicama (Sedes Judiciales Electrónicas) različitih područja. (Elektronička sudnica Ministarstva pravosuđa pokriva najveće područje.)

U skladu s člankom 273. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku za podnošenje pismena (zahtjeva za pokretanje te drugih zahtjeva i pismena) svi stručnjaci u sektoru pravosuđa moraju upotrebljavati daljinske ili elektroničke sustave uspostavljene u sudstvu, na način kojim se jamči autentičnost podneska i postojanje pouzdane i potpune evidencije o podnošenju i primitku tih pismena, kao i o datumu podnošenja i primitka. U svakom slučaju, barem sljedeći subjekti moraju elektronički komunicirati sa sudstvom:

1. pravne osobe
2. subjekti bez pravne osobnosti
3. stručnjaci koji rade u područjima za koje je obvezan upis u registar profesionalnog udruženja za sve formalnosti i radnje koje obavljaju sa sudstvom u okviru svojeg posla
4. javni bilježnici i voditelji registra
5. zastupnici zainteresirane strane koji moraju sa sudstvom komunicirati elektroničkim putem
6. službenici javne uprave za sve radnje i korake koje obavljaju u okviru svojeg posla.

6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?

Elektronička dostava može se izvršiti izravno osobama s poznatom adresom pod uvjetom da se pismena šalju i primaju korištenjem kvalificiranih elektroničkih preporučenih dostavnih službi i da je adresat prethodno dao izričitu suglasnost za korištenje elektroničkih sredstava za dostavu pismena u tijeku sudskog postupka. Daljnji je uvjet da je adresat dao prethodnu izričitu suglasnost sudu ili tijelu za korištenje e-pošte poslane na navedenu e-adresu u svrhu dostave pismena u tijeku tog postupka i da adresat potvrđuje primitak pismena s potvrdom o primitku, koja uključuje datum primitka.

6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena

U skladu s člankom 155. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, ako je stranka bez pravnog zastupanja pravno ili ugovorno dužna komunicirati sa sudskom službom elektroničkim putem, pismeno se dostavlja elektroničkim putem. Ako se pismeno koje se dostavlja odnosi na prvi poziv ili nalog za prisustvovanje ili samozastupanje stranaka u određenim postupovnim koracima, a adresat nema pristup njegovu sadržaju nakon tri dana, dokument će se objaviti putem jedinstvene pravosudne oglasne ploče. Međutim, može se dostaviti i osobnom dostavom primjerka odluke ako se stranka obveznica osobno pojavi na sudu. Takva se usluga evidentira u pisanom obliku.

U slučaju stranaka bez pravnog zastupanja koje nisu pravno ili ugovorno dužne komunicirati sa sudskom službom elektroničkim putem, prvi poziv ili nalog za prisustvovanje tuženiku se može dostaviti na kućnu adresu ili na daljinu uz dobrovoljnu suglasnost adresata. Ako adresat ne potvrdi primitak takvog poziva ili naloga u roku od tri dana od njegova stavljanja na raspolaganje u elektroničkoj sudnici, on će mu biti dostavljen na kućnu adresu. Adresati s e-adresom ili uslugom slanja poruka putem koje se može stupiti u kontakt s njima bit će u svim slučajevima obaviješteni da im je odluka stavljena na raspolaganje i na sudu i u elektroničkoj sudnici. Ako se pismeno koje se dostavlja odnosi na samozastupanje stranaka u određenim postupovnim koracima, dostavit će im se na njihovu kućnu adresu ili na daljinu, osim ako su se prethodno odlučile za dostavu elektroničkim putem. Smatrat će se da je dostava pismena koja nisu prethodno navedena u cijelosti izvršena nakon što se utvrdi da su propisno dostavljena na bilo koje mjesto koje je određeno kao kućna adresa, čak i ako adresat ne potvrdi primitak ili, ako je dobrovoljno odabrao dostavu elektroničkim putem, nakon tri dana nema pristup njihovu sadržaju.

7 „Zamjenska” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?

Ako se primjerak odluke ili sudskog poziva mora poslati preporučenom poštom ili telegramom s potvrdom o primitku, ili na sličan način koji omogućuje da se u spis stave pouzdan zapisnik o primitku dostave, datum primitka i sadržaj dostavljenog pismena, tajnik suda mora u spis unijeti izjavu s pojedinostima o otpremi i sadržaju pismena te spisu predmeta, prema potrebi, priložiti potvrdu o primitku ili način na koji je primitak zabilježen ili dokumentaciju koju je dostavio pravni zastupnik kako bi dokazao da je obavio dostavu.

Ako nakon provođenja odgovarajućih upita nije moguće utvrditi kućnu adresu adresata pismena ili ako se adresat ondje ne može pronaći ili mu se pismeno ne može u potpunosti dostaviti, tajnik suda, nakon što provjeri je li tuženik upisan u središnji registar tuženika u građanskim postupcima čiji domicil nije poznat i odgovaraju li podaci sadržani u registru podacima koje oni posjeduju, nalaže da se pismeno dostavi putem jedinstvene pravosudne oglasne ploče. U svim će se slučajevima štititi prava i interesi maloljetnika, kao i druga prava i slobode na koje bi objavljivanje takvih podataka moglo utjecati.

7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Pismena će se smatrati dostavljenima ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za svaku vrstu dostave.

U svakom slučaju, korištene metode omogućit će da se u spis predmeta unese pouzdan zapisnik o primitku dostavljenog pismena, datumu i vremenu primitka te sadržaju pismena.

Ako se primjerak odluke ili poziva mora poslati preporučenom poštom ili telegramom s povratnicom ili na neki drugi sličan način koji omogućuje da se u spis upiše pouzdana potvrda o primitku, datumu primitka i sadržaju dostavljenog pismena, tajnik suda mora u spis predmeta unijeti izjavu u kojoj se navode pojedinosti o otpremi i sadržaju pismena te spisu predmeta priložiti, ovisno o slučaju, potvrdu o primitku ili načinu na koji je primitak evidentiran ili dokumentaciju koju je dostavio pravni zastupnik kako bi dokazao da je obavio dostavu (članak 160. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?

Ako se obavijest ili pismeno ne može dostaviti poštom, poštanska služba ostavit će obavijest adresatu da mu je dopis ili pismeno poslano i da ga može preuzeti u određenom roku u određenom poštanskom uredu.

Ako su službenici Ureda za podršku sudskoj administraciji također pokušali obaviti dostavu, u poštanski pretinac adresata ubacit će se bilješka u kojoj se navodi rok u kojem se pismeno može preuzeti na sudu.

Ako adresat ima boravište u sudskom okrugu u kojem se nalazi sud, a predmetna pismena nisu bitna za zastupanje po odvjetniku ili samozastupanje u postupku, adresatu se može poslati, bilo kojim od sredstava iz prvog stavka, nalog da se pojavi na sudu radi dostave sudske odluke ili druge postupovne mjere, izdavanja naloga ili otkrivanja podnesaka (članak 160. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

U nalogu će se detaljno objasniti zašto se adresat mora pojaviti na sudu tako što će se navesti postupak i predmet na koji se nalog za pojavljivanje odnosi te će se adresata upozoriti na činjenicu da će se, ako se ne pojavi u navedenom roku bez opravdanog razloga, prijenos ili otkrivanje smatrati izvršenim (članak 160. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako se adresat pismena koje se dostavlja nalazi u mjestu boravišta i odbije primiti presliku odluke ili sudskog poziva ili ne želi potpisati potvrdu o primitku, službeni sudski dostavljač ili njegov pravni zastupnik obavijestit će adresata da mu je primjerak odluke ili poziva dostupan u Uredu za podršku sudskoj administraciji. Pismeno se tada smatra dostavljenim, a dostava se evidentira u pisanom obliku (članak 161. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)

Uredbom je dopušteno da se sudska pismena dostave izravno poštom preporučenim pismom s potvrdom o primitku ili jednakovrijednom metodom. Ako se dokumenti šalju poštom s potvrdom o primitku, potrebno je priložiti i obrazac.

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Prema zakonu, poštanske pošiljke, ovisno o vrsti, moraju se uručiti adresatu ili osobi koju on ovlasti, odložiti u poštanske pretince ili ubaciti u kućne poštanske pretince. Smatrat će se da je adresat ovlastio osobu za preuzimanje poštanskih pošiljaka na kućnoj adresi adresata pod uvjetom da ona može dokazati svoj identitet i preuzeti odgovornost za isporučene pošiljke, osim ako se tome izričito protivi (članak 24. Zakona br. 43/2010 od 30. prosinca 2010. o univerzalnoj poštanskoj usluzi, pravima korisnika i poštanskom tržištu).

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?

Zakonski se moraju utvrditi pravila primjenjiva na situacije u kojima se poštanske pošiljke iz bilo kojeg razloga ne mogu uručiti adresatu ili vratiti pošiljatelju. Ta će pravila obuhvaćati pravila o postupku za utvrđivanje adrese adresata, podrijetlu i odredištu pošiljaka, ročištu ili sudskom pozivu pošiljateljima pošiljki i o privremenoj pohrani, pronalaženju i uništavanju pošiljaka.

8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?

Poštanski službenik ostavit će obavijest adresatu da pismo može preuzeti u navedenom poštanskom uredu u određenom roku. Nepreuzimanje pošiljke u navedenom roku evidentira se i pošiljka se vraća pošiljatelju.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Pretpostavlja se da odabrani poštanski djelatnik postupa pošteno i pouzdano pri distribuciji, uručenju i primitku podneska koji šalju upravna i pravosudna tijela ili, ako dođe do odbijanja primitka ili nemogućnosti izvršenja, pri dostavi tog podneska fizičkim ili daljinskim putem.

Osobna dostava koju provodi sudsko osoblje dokumentirat će se pisanom dostavnicom u kojoj će sudski službenik naznačiti ishod dostave. Ako se pismeno može dostaviti adresatu, dostavnica će uključivati potpis adresata ili naznaku njegova odbijanja da se potpiše u znak primitka, zajedno s bilješkom u kojoj se navodi da se dostava smatra obavljenom (vidjeti pitanje 7.4.; Članak 161. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

U skladu s člankom 161. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku, ako je adresa na kojoj je pokušana dostava kućna adresa adresata prema općinskom registru adresa, u porezne svrhe ili prema bilo kojem drugom službenom registru ili objavi strukovne udruge, ili je riječ o stambenom ili bilo kojem drugom prostoru koji je iznajmljen tuženiku, a adresat se ondje ne može pronaći, pismeno se može dostaviti u zapečaćenoj omotnici svakom zaposleniku ili članu obitelji ili osobi s kojom živi, starijoj od 14 godina, koja se nalazi na toj adresi, ili upravitelju zgrade, ako postoji, u kojem slučaju sudski dostavljač mora obavijestiti primatelja da je dužan predati presliku odluke ili poziva osobi kojoj je upućen ili obavijestiti tu osobu o njezinu postojanju, ako zna gdje se nalazi adresat, te u svakom slučaju mora obavijestiti primatelja da je odgovoran za zaštitu podataka adresata.

Ako je pismeno upućeno na radno mjesto adresata, dostavlja se, u slučaju njegove odsutnosti, osobi koja je izjavila da ga pozna ili, ako postoji odjel koji je zadužen za preuzimanje pismena ili predmeta, nadležnoj osobi u tom odjelu i u tom slučaju dostavljač mora primatelja obavijestiti o prethodno navedenim činjenicama.

U dostavnicu se upisuju ime adresata pismena, datum i vrijeme kad je adresat tražen, a nije nađen kod kuće, kao i ime osobe koja je preuzela primjerak odluke ili sudskog poziva i njezin odnos s adresatom. Takva dostava smatra se obavljenom dostavom.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Dostava koja nije izvršena u skladu sa zakonom nevažeća je jer dotična osoba može ostati bez odgovarajuće obrane (članak 266. točka 1. Zakona o parničnom postupku). Međutim, ako je osoba koja je obaviještena, zamoljena ili pozvana da se pojavi – unatoč povredi – upoznata s predmetom i ne proglasi potvrdu o dostavi ništavnom nakon što se prvi put pojavi pred sudom, smatra se da potvrda proizvodi sve svoje učinke i da je sastavljena u skladu sa zakonom (članak 266. točka 2. Zakona o parničnom postupku).

Kad je riječ o jeziku pismena koje se dostavlja, u skladu sa sudskom praksom Suda EU-a u predmetu C-354/15 Henderson, uz svaku obavijest mora se priložiti prijevod na jezik koji taj tuženik razumije ili na službeni jezik zamoljene države članice ili, ako u toj državi članici postoji više službenih jezika, na službeni jezik ili jedan od službenih jezika mjesta u kojem se obavlja dostava. U takvim slučajevima, ako se standardni predložak iz obrasca L iz Uredbe (EU) 2020/1784 ne dostavi tuženiku, te se obavijesti moraju ispraviti u skladu s tom uredbom tako da se zainteresiranoj strani dostavi standardni obrazac (obrazac L) iz Priloga I. toj uredbi.

11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?

U skladu s Uredbom (EU) 2020/1784 dostava informacija adresatima dodatno je unaprijeđena jer oni mogu odbiti primiti pismeno ako nije napisano na jeziku koji adresat razumije, službenom jeziku države članice primateljice ili, ako u toj državi članici postoji više službenih jezika, na bilo kojem od službenih jezika mjesta na koje se dostava treba obaviti, ili mu nije priložen prijevod na taj jezik.

Ako primatelj odbije pismeno, greška se može ispraviti novom dostavom pismena s prijevodom (članak 12. stavak 5.). Ako odbijanje nije opravdano jer adresat zna jezik na kojem je pismeno sastavljeno, nakon što se učinkovito iskoristi pravo odbijanja primitka pismena, sud koji vodi predmet može provjeriti je li to odbijanje bilo utemeljeno i, prema potrebi, primijeniti posljedice predviđene nacionalnim pravom za taj slučaj (rješenje Suda od 28. travnja 2016., predmet C‑384/14, Alta Realitat).

12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice

Ako dostavu obavlja sud, Ured za podršku sudskoj administraciji ili Centar za zajedničke postupke, troškove usluge snosit će relevantno pravosudno tijelo, a podnositelj zahtjeva neće platiti nikakvu naknadu.