1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?
„Dostava pismena” znači obavijest koja se izdaje određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi na način koji se može potvrditi i u obliku uređenom zakonom. Cilj pravila povezanih s dostavom pismena osigurati je da se pismena vjerodostojno dostave relevantnoj osobi i da se takva dostava može potvrditi.
2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?
Pismena koja se dostavljaju obično su pismena povezana sa sudskim postupcima, kao što su pozivi i zahtjevi za svjedočenje. Zahtjev za dostavu pismena u svrhu dokazivanja može se također odnositi i na druga pismena osim onih za sudske postupke, primjerice na oporuke.
3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?
Za sudske postupke sud je općenito odgovoran za dostavu pismena. Na zahtjev predmetne stranke sud joj može povjeriti odgovornost za dostavu pismena ako smatra da za to postoje odgovarajući razlozi.
U drugim slučajevima, stranka u čijem interesu se pismena trebaju dostaviti odgovorna je za dostavu tih pismena.
4 Upiti o adresi
4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena
Da. Sudski izvršitelji okružnog suda (käräjäoikeus) imaju pristup sustavu podataka o stanovništvu u kojem mogu provjeriti ažurirane podatke o adresi.
4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?
Usluga za adrese (osoitepalvelu) omogućuje vam pretraživanje ažuriranih adresa za gotovo sve trajno nastanjene stanovnike u Finskoj. Informacije u okviru te usluge temelje se na informacijama u Sustavu podataka o stanovništvu koji održava Agencija za digitalizaciju i stanovništvo (Digi- ja väestötietovirasto).
Adrese se pretražuju pomoću imena i prezimena osobe. To ime može biti prethodno ili trenutačno. Kao pojmovi za filtriranje pretraživanja mogu poslužiti podaci kao što su dob, datum rođenja i trenutačna ili prethodna općina boravišta osobe.
Adrese se daju za pojedine, jasno identificirane osobe starije od 15 godina koje nisu uskratile dopuštenje za davanje njihovih adresa.
Usluga za adrese na finskom: tel.: 0600 0 1000.
Usluga za adrese na švedskom: tel.: 0600 0 1001.
Usluge su dostupne svaki dan od 8:00 do 22:00.
Usluga stoji 2,50 EUR/min, ali treba dodati i lokalnu mrežnu/mobilnu tarifu i tarifu za uspostavu poziva za lokalne fiksne/mobilne linije (1,98 EUR/min do 16. svibnja 2020.).
Poziv prema usluzi moguće je uspostaviti samo iz Finske.
Upiti o adresama mogu se podnositi i Agenciji za digitalizaciju i stanovništvo elektroničkom poštom. Mogu se podnositi na finskom, švedskom ili engleskom jeziku na e-adresu vtj-todistus@dvv.fi. Upit se mogu podnositi i pisanim putem Agenciji za digitalizaciju i stanovništvo na adresu PL 123, 00531 Helsinki. Za svaku uslugu plaća se pristojba. U svakom upitu potrebno je navesti svrhu za koju će se adresa koristiti.
Finski ured za patente i upise (Patentti- ja rekisterihallitus - PRH) i finska Porezna uprava (Verohallinto) imaju zajedničku uslugu na https://www.ytj.fi gdje možete pretraživati poslovne podatke o društvima i korporacijama. Usluga je dostupna na finskom, švedskom i engleskom jeziku. Dodatne informacije dostupne su na https://www.prh.fi/fi/index.html (na finskom), https://www.prh.fi/sv/index (na švedskom) i https://www.prh.fi/en/index.html (na engleskom).
4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.
Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.
5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?
U skladu s Odjeljkom 3. Zakona o sudskom postupku (Oikeudenkäymiskaari 4/1734) u slučaju kad je sud odgovoran za dostavu pismena u sudskom postupku pismena se prvenstveno dostavljaju poštom. Dopis se može slati preporučenom poštom uz dokaz o primitku. Može se poslati izravno na kućnu adresu pojedinca. U tim slučajevima dokaz o primitku prilaže se dopisu, a primatelj ga mora potpisati i vratiti sudu. Pismena koja se odnose na sudske postupke, osim poziva i prvog zahtjeva za očitovanje, mogu se dostavljati i slanjem redovnom poštom na adresu koju je predmetna stranka naznačila sudu. Smatrat će se da je primatelju pismeno dostavljeno redovnom poštom sedmi dan nakon predaje na pošti.
U skladu s odjeljkom 4. Zakona o sudskom postupku (4/1734), pismena može dostavljati sudski izvršitelj ako slanje poštom vjerojatno neće biti uspješno.
U skladu s odjeljkom 2. Zakona o sudskom postupku (4/1734), uz pristanak predmetne stranke sud toj stranci može povjeriti odgovornost za dostavu pismena ako smatra da za to postoje opravdani razlozi. U takvim slučajevima sud će predmetnu stranku obavijestiti o roku za dostavu pismena i za slanje dokaza sudu. U skladu s odjeljkom 4. Zakona o sudskom postupku (4/1734), pismena u takvim slučajevima dostavlja sudski izvršitelj.
U skladu s odjeljkom 4. Zakona o sudskom postupku (4/1734), ako je sud predmetnoj stranci povjerio odgovornost za dostavu pismena i ako tu stranku zastupa odvjetnik ili javni pravni savjetnik, pismena primatelju može dostaviti osobno i taj odvjetnik ili javni pravni savjetnik. U takvim slučajevima primatelj će potpisati dokaz da su pismena primljena. Ovaj način dostave ne smije se primjenjivati u kaznenim predmetima.
Pismena, osim onih koja se odnose na sudske postupke, dostavlja sudski izvršitelj na zahtjev tijela ili pojedinca.
6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)
U skladu s odjeljkom 11. pododjeljkom 3. Zakona o sudskom postupku (4/1734), ako su sud ili državni odvjetnik odgovorni za dostavu pismena, pismeno se može dostaviti predmetnoj stranci elektronički kako je to naveo primatelj ako se može pretpostaviti da će primatelj biti obaviješten o pismenu i vratiti dokaz o primitku do zadanog roka.
U skladu s odjeljkom 11. pododjeljkom 3.b Zakona o sudskom postupku (4/1734), ako je sud odgovoran za dostavu pismena i ako se predmet odnosi na primitak određenog iznosa, ponovnu uspostavu upravljanja ili ispravljanja situacije ili deložaciju, a tužitelj izjavi kako ne smatra da predmet predstavlja spor, pismena se mogu dostaviti i telefonski. Dodatni zahtjev je da dostava putem telefona bude primjerena s obzirom na predmet i kvalitetu predmetnog pismena i da se primatelja obavijesti o predmetnom pismenu te da razumije važnost te dostave izvan svake sumnje. Nakon što je pismeno dostavljeno putem telefona, mora se odmah poslati kao dopis ili elektronička komunikacija na adresu koju je primatelj naveo, osim ako to očigledno nije potrebno zbog posebnih razloga. Podnosi se i dokaz da je pismeno dostavljeno putem telefona.
6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?
Vidjeti odgovor na prethodno pitanje o elektroničkoj dostavi pismena.
6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena
Ne.
7 „Zamjenska” dostava
7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?
U skladu s Odjeljkom 7. Zakona o sudskom postupku (4/1734), u slučaju kad je sudski izvršitelj tražio osobu radi dostave pismena, čije mjesto prebivališta je u Finskoj, ali nije pronašao tu osobu niti bilo koga tko ima pravo primati dostavljena pismena u ime te osobe, a može se pretpostaviti na temelju okolnosti da dotična osoba izbjegava dostavu pismena, sudski izvršitelj može pismena dostaviti uručivanjem bilo kojem članu tog kućanstva starijem od 15 godina ili, ako primatelj pismena vodi poduzeće, bilo kojem pojedincu u službi poduzeća te osobe. Ako se ne može pronaći nikoga od prethodno navedenih, pismena se mogu dostaviti predajom mjesnoj policiji.
U slučaju kad se slijedi postupak utvrđen u stavku 1., sudski izvršitelj mora poslati obavijest o tome primatelju dostavljenih pismena koristeći se adresom primatelja. Pismena se smatraju dostavljenim kad je stavljena obavijest u smislu stavka 2.
U kaznenim predmetima poziv se ne smije dostavljati tuženiku primjenom postupka utvrđenog u ovom stavku.
U skladu s odjeljkom 9. Zakona o sudskom postupku (4/1734), ako nije moguće dobiti informaciju o trenutačnom boravištu primatelja, sud će biti odgovoran za dostavu pismena putem javne obavijesti. U kaznenim predmetima poziv se ne smije dostavljati tuženiku putem javne obavijesti.
7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?
Vidjeti odgovor na pitanje 7.1.
7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?
Vidjeti odgovor na pitanje 7.1.
7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?
Ako primatelj ne preuzme dostavljena pismena iz poštanskog ureda ili odbije primiti dostavljena pismena poslana s dokazom o primitku, zahtjev se vraća pošiljatelju. U takvim slučajevima smatra se da pismena nisu dostavljena (vidjeti, na primjer Odluku 50:1997 Vrhovnog suda (korkein oikeus)). Slično tome, ako je pismeno koje treba dostaviti poslano izravno na kućnu adresu, smatra se da nije dostavljeno ako primatelj sudu ne vrati potpisani dokaz o primitku.
Primatelj može odbiti primiti pismena koja dostavlja sudski izvršitelj samo ako su ispunjeni određeni zakonodavstvom propisani uvjeti. Primatelj može odbiti primiti dostavljena pismena, između ostalog, kada pismena nisu na finskom, švedskom ili drugom jeziku koji primatelj razumije. (Na primjer: (Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim predmetima (Laki kansainvälisestä oikeusavusta rikosasioissa) ili Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći i priznavanju i izvršavanju presuda u građanskom i trgovačkom pravu (Laki kansainvälisestä oikeusavusta sekä tuomioiden tunnustamisesta ja täytäntöönpanosta siviili- ja kauppaoikeuden alalla)). Ako primatelj neopravdano odbije primiti dostavljena pismena, ona će se svejedno smatrati dostavljenima.
Ako postoje temelji u zakonu za odbijanje dostave pismena, sudski izvršitelj vratit će pismena. U takvim slučajevima sudski izvršitelj pružit će pisani dokaz o činjenici da je primatelj odbio dostavu pismena i objašnjenje o razlozima za takvo odbijanje.
8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)
8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?
U slučaju kad se pismena šalju u Finsku poštom radi dostave uz dokaz o primitku, poštanski ured zadržava ta pismena i primatelju šalje obavijest o pošiljci koju treba preuzeti u poštanskom uredu. Samo primatelj ili osoba koju primatelj ovlasti smiju preuzeti te dokumente od poštanskog ureda. Pismena je moguće predati isključivo primatelju osobno ako osoba koja zahtijeva dostavu pismena to zatraži.
8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?
Ako primatelj ne preuzme pismena od poštanskog ureda, ona se vraćaju pošiljatelju.
U takvim slučajevima pošiljatelj može pismena i zahtjev za dostavu pismena poslati okružnom sudu (käräjäoikeus) u mjestu boravišta ili prebivališta primatelja. Po primitku zahtjeva, sudski izvršitelji okružnog suda pokušat će primatelju dostaviti pismena osobno.
8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?
Poštanski ured šalje obavijest o pošiljci koju treba preuzeti u poštanskom uredu. U obavijesti bit će naveden i datum do kojeg primatelj mora preuzeti pismena.
Poštanski ured zadržat će pismena tijekom tjedna u kojem su pristigla i još dva (2) puna kalendarska tjedna.
9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?
Sudski izvršitelj dostavit će dokaz da je dostavio pismena. Dokaz se dostavlja i za dostavu pismena poštom.
10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?
Ako su pismena nepropisno dostavljena i predmetna stranka se ne pojavi na sudu ili ne dostavi pisano očitovanje koje se od nje zatražilo, pismena se moraju ponovno dostaviti. Međutim, pismena nije potrebno ponovno dostavljati ako je pogreška manja.
Ako relevantna osoba tvrdi da su pismena nepropisno dostavljena, predmet se odgađa, osim ako to nije potrebno jer je riječ o manjoj pogrešci.
11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?
Pravni lijek je žalba u glavnom predmetu.
12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice
Dostava pismena koju obavlja sudski izvršitelj i dokaz o tome stoje 85 EUR. Pristojba se ne naplaćuje ako je sud odgovoran za dostavu pismena.
Dostava pismena na temelju zahtjeva za pravnu pomoć iz inozemstva je besplatna.