Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava postupovnog akta znači uručenje pismena njegovu primatelju na način koji primatelju omogućuje da pismeno pročita na vrijeme kako bi mogao ostvariti i zaštititi svoja prava. U poglavlju 34. Zakona o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik) predviđeni su različiti načini dostave, uključujući dostavu elektroničkim putem, dostavu preporučenom poštom, dostavu koju obavlja sudski izvršitelj, dostavu zastupniku primatelja, dostavu postupovnog akta slanjem i javnom objavom u Službenim obavijestima (Ametlikud Teadaanded). Da bi se postupovni akt smatrao dostavljenim, dostava mora zadovoljavati formalne zahtjeve propisane zakonom i mora se evidentirati u obliku koji je propisan u tu svrhu.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U skladu s člankom 306. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku sud strankama u postupku dostavlja sljedeća pismena: tužbeni zahtjev, žalbu i njihove dodatke, sudske pozive, sudske presude, odluke o okončanju postupka i ostale postupovne akte propisane zakonom.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud može dostaviti postupovne akte elektronički uz upotrebu posebnog informacijskog sustava. Dostavu postupovnih akata obavljaju pružatelj poštanskih usluga, sudski izvršitelj, pravosudna policija ili, u skladu s unutarnjim sudskim pravilima, drugi nadležni sudski službenik. Pismena može dostaviti i na neki drugi način propisan zakonom. Stranka u postupku koja je podnijela pismeno koje treba dostaviti ili koja zahtijeva dostavu drugog postupovnog akta može sudu podnijeti zahtjev da neovisno organizira dostavu pismena. Stranka u postupku može dostaviti postupovne akte samo preko sudskog izvršitelja. U tom slučaju dostava se obavlja i evidentira pod istim uvjetima kao i dostava koju obavlja sudski izvršitelj. Sud ocjenjuje može li se postupovni akt smatrati dostavljenim.

4 Upiti o adresi

Estonija je odabrala mehanizam iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe, odnosno pružanje detaljnih informacija na europskom portalu e-pravosuđe o tome kako pronaći adrese osoba kojima treba dostaviti pismeno.

4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena

Institucija koja zaprima zahtjev, odnosno Ministarstvo pravosuđa (Justiitsministeerium) ili sud, provjerava uz postojeće podatke i adresu osobe upisane u Upisnik stanovništva (Rahvastikuregister) ili u Registar trgovačkih društava (Äriregister).

Sudovi obrađuju međunarodne zahtjeve za dostavu pismena na temelju zahtjeva, odnosno, sudovi imaju obvezu poduzeti sve što mogu kako bi pronašli adresu predmetne osobe.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?

Adrese pravnih osoba, podružnica stranih društava i trgovaca pojedinaca dostupne su u Registru trgovačkih društava. Te su informacije besplatne. Adresa fizičke osobe može se dobiti podnošenjem službenog upita u Upisnik stanovništva. Upit mora opravdavati legitiman interes kako bi voditelj obrade podataka mogao odlučiti je li izdavanje relevantnih informacija opravdano. Ako postoji legitiman interes, zahtjev za izdavanje podataka iz Upisnika stanovništva razmatra se nakon plaćanja državne pristojbe od 15 EUR po skupu osobnih podataka.

4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.

Estonija je odabrala mehanizam iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe, odnosno pružanje detaljnih informacija na europskom portalu e-pravosuđe o tome kako pronaći adrese osoba kojima treba dostaviti pismeno.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?

Odluku o načinu dostave pismena u načelu donosi tijelo koje vodi postupak. Međutim, sudovi bi prvenstveno trebali dostavljati pismena elektroničkim putem posredstvom javnog informacijskog sustava e-Datoteka, u kojem stranka u postupku ima pristup svim postupovnim aktima iz svojeg predmeta, ili e-poštom. Uporaba elektroničkih kanala pomaže sudovima da uštede na poštarini, a uporaba elektroničke dostave neprestano se povećava. Nakon razmatranja elektroničke dostave, sud će razmotriti ostale mogućnosti, na primjer dostavu poštom, dostavu uz pomoć sudskog dostavljača i različite druge mogućnosti propisane zakonom.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Elektronička dostava dopuštena je u svim postupcima i svim primateljima.

U skladu s člankom 311.¹ Zakona o parničnom postupku postupovni akti dostavljaju se elektroničkim putem posredstvom posebnog informacijskog sustava slanjem obavijesti strankama u postupku da je pismeno dostupno u sustavu. Sud u informacijskom sustavu bez odgode stavlja na raspolaganje svim strankama u postupku sve postupovne akte, uključujući sudske odluke, neovisno o tome kako su dostavljeni strankama. Prijava u informacijski sustav moguća je samo s osobnom iskaznicom radi provjere autentičnosti. Postupovni akt smatra se dostavljenim kad ga primatelj otvori u informacijskom sustavu ili potvrdi primitak u informacijskom sustavu bez otvaranja pismena. Isto se primjenjuje ako to učini druga osoba kojoj je primatelj omogućio pristup pismenima u informacijskom sustavu. Informacijski sustav automatski registrira dostavu pismena.

Ako se od primatelja ne može očekivati da će koristiti informacijski sustav za dostavu postupovnih akata ili ako je dostava pismena informacijskim sustavom tehnički nemoguća, sud može dostaviti postupovne akte elektroničkim putem i na drugi način. U tom slučaju pismeno se smatra dostavljenim kad primatelj pisanim putem, telefaksom ili elektroničkim putem potvrdi primitak postupovnog akta. U potvrdi mora biti naveden datum primitka pismena i potpis primatelja ili njegova zastupnika. Potvrda u elektroničkom obliku mora sadržavati digitalni potpis pošiljatelja ili se mora poslati na drugi siguran način koji omogućuje identifikaciju pošiljatelja i utvrđivanje vremena slanja, osim ako sud ima razloga sumnjati da je potvrdu bez digitalnog potpisa poslao primatelj ili njegov zastupnik. Potvrda u elektroničkom obliku može se poslati sudu e-poštom ako mu je poznata e-adresa primatelja i može se pretpostaviti da joj neovlaštene osobe nemaju pristup te ako je sud već slao pismena na tu e-adresu u istom predmetu ili ako je stranka u postupku neovisno dostavila svoju e-adresu sudu. Potvrda se šalje sudu bez odgode. Sud može izreći novčanu kaznu stranci u postupku ili njezinom zastupniku zbog kršenja te obveze.

Postupovni akti mogu se dostavljati odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim izvršiteljima, stečajnim upraviteljima te tijelima državne ili lokalne vlasti na drugi način osim elektronički posredstvom posebnog informacijskog sustava samo ako za to postoji dobar razlog.

6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?

U skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena sud može primatelju elektroničkim putem dostaviti postupovne akte e-poštom.

6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena

U skladu s estonskim pravom smatra se da je postupovni akt dostavljen primatelju e-poštom ako je primatelj potvrdio primitak. U potvrdi mora biti naveden datum primitka pismena i potpis primatelja ili njegova zastupnika. Potvrda u elektroničkom obliku mora sadržavati digitalni potpis pošiljatelja ili se mora poslati na drugi siguran način koji omogućuje identifikaciju pošiljatelja i utvrđivanje vremena slanja, osim ako sud ima razloga sumnjati da je potvrdu bez digitalnog potpisa poslao primatelj ili njegov zastupnik. Potvrda u elektroničkom obliku može se poslati sudu e-poštom ako mu je poznata e-adresa primatelja i može se pretpostaviti da joj neovlaštene osobe nemaju pristup te ako je sud već slao pismena na tu e-adresu u istom predmetu ili ako je stranka u postupku neovisno dostavila svoju e-adresu sudu. Primatelj mora bez odgode poslati potvrdu sudu. Sud može izreći novčanu kaznu stranci u postupku ili njezinom zastupniku zbog kršenja te obveze.

7 „Zamjenska” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?

U skladu s člankom 322. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, ako se primatelja postupovnog akta ne može pronaći kod kuće, pismeno se smatra dostavljenim ako je uručeno osobi u dobi od najmanje 14 godina koja živi s primateljem ili radi za obitelj primatelja. U stavku 2. istog članka navedeno je da se postupovni akt umjesto primatelju može dostaviti udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi dom ili poslovni prostor primatelja, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu. Nadalje, pismeno se može dostaviti primateljevu poslodavcu ili drugoj osobi za koju primatelj pruža usluge na temelju ugovora. Postupovni akt smatra se dostavljenim primatelju u skladu sa stavkom 3. i ako je dostavljen primateljevu zastupniku na jedan od načina iz stavaka 1. i 2. istog članka. U skladu s člankom 322. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku pismeno se smatra dostavljenim i članu vojnih snaga, osobi koja služi zatvorsku kaznu ili se nalazi u bolnici ili sličnom mjestu dulje vrijeme ako je dostavljeno čelniku ustanove ili osobi koju je on ovlastio, osim ako je zakonom propisano drukčije.

U skladu s člankom 323. Zakona o parničnom postupku, ako se pismeno dostavlja fizičkoj osobi koja se bavi gospodarskom ili profesionalnom djelatnošću, ali ta se osoba ne nalazi u poslovnim prostorima tijekom radnog vremena ili ne može preuzeti pismeno, pismeno se može dostaviti zaposleniku koji se obično nalazi u poslovnim prostorima primatelja ili osobi koja obično primatelju pruža usluge na temelju sličnog ugovora. Isto se primjenjuje, u skladu sa stavkom 2., na dostavu pismena pravnim osobama, upravnim tijelima, javnim bilježnicima i sudskim izvršiteljima te u slučaju dostave pismena primateljevu zastupniku ili bilo kojoj drugoj osobi kojoj se pismeno može dostaviti umjesto primatelju.

U slučajevima navedenim u člancima 322. i 323. Zakona o parničnom postupku, ne smatra se da je pismeno dostavljeno ako se umjesto primatelju pismeno dostavi osobi koja sudjeluje u sudskom postupku kao suprotstavljena strana primatelja.

U skladu s člankom 326. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku postupovni akt koji se ne može dostaviti jer se ne može isporučiti na kućnu adresu ili u poslovne prostore primatelja ili njegovu zastupniku može se smatrati dostavljenim ako se ostavi u poštanskom sandučiću na njegovoj kućnoj adresi ili adresi poslovnog prostora ili na sličnom mjestu koje primatelj ili njegov zastupnik upotrebljavaju za primanje pošte i na kojem bi pismeno u uobičajenim okolnostima bilo zaštićeno od vremenskih uvjeta. Postupovni akt može se dostaviti na taj način udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi primateljev dom ili poslovni prostor, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu te njegovu poslodavcu ili drugoj osobi kojoj primatelj pruža usluge na temelju ugovora samo ako nije moguća osobna dostava pismena primatelju ili njegovu zastupniku. Dostava pismena na način opisan u stavku 1. tog članka dopuštena je, u skladu sa stavkom 2., ako je osobna dostava postupovnog akta primatelju pokušana barem jednom i ako nije moguća dostava postupovnog akta drugoj osobi koja boravi u domu ili poslovnom prostoru u skladu s člankom 322. stavkom 1. ili člankom 323. Zakona o parničnom postupku.

Člankom 327. Zakona o parničnom postupku dopuštena je i dostava postupovnog akta polaganjem na određenom mjestu. U skladu s člankom 217. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, pod uvjetima predviđenima u članku 326. Zakona, pismeno se može položiti u poštanskom uredu, općini ili gradskoj upravi u mjestu dostave pismena ili uredu okružnog suda koji ima mjesnu nadležnost u mjestu dostave pismena.

U skladu s člankom 317. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku stranci u postupku postupovni akt može se, na temelju sudske odluke, dostaviti javnom objavom u sljedećim slučajevima:

1. adresa stranke u postupku nije upisana u upisnik ili osoba ne živi na adresi upisanoj u upisnik i sud ne može ni na koji drugi način saznati adresu osobe ili gdje ta osoba boravi i pismeno se ne može dostaviti zastupniku osobe ili osobi koja je ovlaštena za njegovo preuzimanje ili na neki drugi način predviđen ovim člankom
2. pretpostavlja se da će dostava pismena u drugoj državi u skladu sa zahtjevima biti nemoguća
3. pismeno se ne može dostaviti jer je mjesto dostave dom osobe bez državljanstva.

Postupovni akt može se dostaviti javnom objavom stranci u postupku koja je pravna osoba na temelju sudske presude ako elektronička dostava i dostava preporučenom poštom na poštansku adresu upisanu u upisnik pravnih osoba nisu bile uspješne. Ako je pravna osoba dostavila estonsku adresu osobe navedene u članku 24. Trgovačkog zakonika, pismeno se mora pokušati dostaviti i na tu adresu prije javne dostave postupovnog akta.

U skladu s člankom 317. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku izvadak iz pismena koji podliježe javnoj objavi objavljuje se u Ametlikud Teadaanded. Sud pred kojim se vodi postupak može donijeti odluku da je objava izvatka dopuštena i u drugim publikacijama.

Sud može odbiti dostaviti postupovni akt javnom objavom ako je pretpostavljena namjera da se presuda donese u postupku koji je priznat ili izvršen u stranoj državi, a zbog takve javne dostave presuda možda ne bi bila priznata ili izvršena.

7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Ako se pismeno dostavlja u skladu s člancima 322. i 323. Zakona o parničnom postupku, smatra se dostavljenim nakon dostave osobi kojoj bi trebalo biti dostavljeno u skladu s tim odredbama.

Ako se pismeno dostavlja ostavljanjem u poštanskom sandučiću u skladu s člankom 326. Zakona o parničnom postupku, smatra se dostavljenim nakon što je ostavljeno u poštanskom sandučiću.

Ako se pismeno dostavlja polaganjem, u skladu s člankom 327. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku, smatra se dostavljenim nakon isteka tri dana otkad je ostavljena ili poslana pisana obavijest iz stavka 2. istog članka. Datum dostave upisuje se na omotnicu pismena.

U slučaju dostave javnom objavom postupovni akt smatra se dostavljenim nakon isteka 15 dana od datuma kad je izvadak objavljen u Ametlikud Teadaanded (članak 317. stavak 5. Zakona o parničnom postupku). Sud koji vodi postupak može utvrditi dulji rok nakon kojeg će se pismeno smatrati dostavljenim. U tom slučaju rok se objavljuje usporedno s javnom objavom pismena.

7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?

Ako je postupovni akt dostavljen polaganjem, u skladu s člankom 327. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku pisana obavijest o tome ostavlja se na primateljevoj adresi ili se šalje na tu adresu. Ako to nije moguće, obavijest se pribija na vrata doma, poslovnih prostorija ili mjesta boravka primatelja ili se daje osobi koja živi u susjedstvu kako bi je ona mogla proslijediti primatelju. U obavijesti mora biti jasno navedeno da je položen akt poslao sud i da se akt smatra dostavljenim čim je položen i rokovi u postupku mogu početi teći od tog trenutka.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?

U skladu s člankom 325. Zakona o parničnom postupku, ako osoba odbije prihvatiti pismeno bez opravdanog razloga, pismeno se smatra dostavljenim toj osobi u trenutku kada ga je ona odbila primiti. U tom slučaju pismeno se ostavlja u primateljevu domu ili u njegovim poslovnim prostorijama ili se stavlja u njegov poštanski sandučić. Ako tih prostorija ili poštanskog sandučića nema, pismeno se vraća sudu.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

U skladu s člankom 316.¹ stavkom 5. Zakona o parničnom postupku, kojim je obuhvaćena provedba Uredbe (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća, i na temelju te uredbe, pismena se u Estoniji dostavljaju u skladu s postupkom koji je propisan za dostavu postupovnih akata u Zakonu o parničnom postupku. Pismena se ne mogu dostaviti javnom objavom.

U skladu s člankom 313. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku postupovni akt koji se dostavlja može se predati osobi koja nije primatelj samo u slučajevima predviđenima u dijelu VI. Zakona o parničnom postupku. Ta osoba mora što prije predati pismeno primatelju. Ona može odbiti prihvatiti pismeno koje treba predati primatelju samo ako dokaže da ne može pismeno predati primatelju. Osobi se mora objasniti obveza dostave pismena. Pismeno se smatra dostavljenim bez obzira na to je li osobi dano to objašnjenje.

Stoga se, u skladu s Uredbom (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća, mogu primijeniti načini dostave opisani u točki 7. i predviđeni u člancima 322. i 323. Zakona o parničnom postupku:

U skladu s člankom 322. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, ako se primatelja postupovnog akta ne može pronaći kod kuće, pismeno se smatra dostavljenim ako je uručeno osobi u dobi od najmanje 14 godina koja živi s primateljem ili radi za obitelj primatelja. U stavku 2. istog članka navedeno je da se postupovni akt umjesto primatelju može dostaviti udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi dom ili poslovni prostor primatelja, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu. Nadalje, pismeno se može dostaviti primateljevu poslodavcu ili drugoj osobi za koju primatelj pruža usluge na temelju ugovora. Postupovni akt smatra se dostavljenim primatelju u skladu sa stavkom 3. i ako je dostavljen primateljevu zastupniku na jedan od načina iz stavaka 1. i 2. istog članka. U skladu s člankom 322. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku pismeno se smatra dostavljenim i članu vojnih snaga, osobi koja služi zatvorsku kaznu ili se nalazi u bolnici ili sličnom mjestu dulje vrijeme ako je dostavljeno čelniku ustanove ili osobi koju je on ovlastio, osim ako je zakonom propisano drukčije.

U skladu s člankom 323. Zakona o parničnom postupku, ako se pismeno dostavlja fizičkoj osobi koja se bavi gospodarskom ili profesionalnom djelatnošću, ali ta se osoba ne nalazi u poslovnim prostorima tijekom radnog vremena ili ne može preuzeti pismeno, pismeno se može dostaviti zaposleniku koji se obično nalazi u poslovnim prostorima primatelja ili osobi koja obično primatelju pruža usluge na temelju sličnog ugovora. Isto se primjenjuje, u skladu sa stavkom 2., na dostavu pismena pravnim osobama, upravnim tijelima, javnim bilježnicima i sudskim izvršiteljima te u slučaju dostave pismena primateljevu zastupniku ili bilo kojoj drugoj osobi kojoj se pismeno može dostaviti umjesto primatelju.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?

U skladu s drugom rečenicom članka 316.¹ stavka 5. Zakona o parničnom postupku javna objava ne može se upotrijebiti za dostavu postupovnog akta u skladu s Uredbom (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća.

Postupovni akt se može dostaviti i ostavljanjem u poštanskom sandučiću, u skladu s člankom 326. Zakona o parničnom postupku ili, u skladu s člankom 327. Zakona o parničnom postupku, polaganjem postupovnog akta.

U skladu s člankom 326. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku postupovni akt koji se ne može dostaviti jer se ne može isporučiti na kućnu adresu ili u poslovne prostore primatelja ili njegovu zastupniku može se smatrati dostavljenim ako se ostavi u poštanskom sandučiću na njegovoj kućnoj adresi ili adresi poslovnog prostora ili na sličnom mjestu koje primatelj ili njegov zastupnik upotrebljavaju za primanje pošte i na kojem bi pismeno u uobičajenim okolnostima bilo zaštićeno od vremenskih uvjeta. Postupovni akt može se dostaviti na taj način udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi primateljev dom ili poslovni prostor, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu te njegovu poslodavcu ili drugoj osobi kojoj primatelj pruža usluge na temelju ugovora samo ako nije moguća osobna dostava pismena primatelju ili njegovu zastupniku. Dostava pismena na način opisan u stavku 1. tog članka dopuštena je, u skladu sa stavkom 2., ako je osobna dostava postupovnog akta primatelju pokušana barem jednom i ako nije moguća dostava postupovnog akta drugoj osobi koja boravi u domu ili poslovnom prostoru u skladu s člankom 322. stavkom 1. ili člankom 323. Zakona o parničnom postupku.

Člankom 327. Zakona o parničnom postupku dopuštena je i dostava postupovnog akta polaganjem na određenom mjestu. U skladu s člankom 217. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, pod uvjetima predviđenima u članku 326. Zakona, pismeno se može položiti u poštanskom uredu, općini ili gradskoj upravi u mjestu dostave pismena ili uredu okružnog suda koji ima mjesnu nadležnost u mjestu dostave pismena.

Budući da se u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća postupovni akti moraju dostaviti uz potvrdu primitka, postavlja se pitanje je li dopuštena dostava kako se primjenjuje u slučajevima iz članaka 326. i 327. Zakona o parničnom postupku.

8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?

U skladu s člankom 6. stavkom 1. „Zahtjevi za prosljeđivanje preporučenih i vrijednosnih pošiljki u okviru pružanja univerzalne poštanske usluge” koji su odobreni Uredbom br. 57 ministra gospodarstva i komunikacija od 22. lipnja 2006., ako se primatelj pošiljke u trenutku dostave ne nalazi u mjestu stanovanja ili na lokaciji stanovanja, najbliži poštanski ured za mjesto stanovanja ili tu lokaciju primatelju ostavlja obavijest u kojoj navodi da je dostava izvršena.

Ako se postupovni akt ne može dostaviti jer primatelj nije prisutan ili zbog bilo kojeg drugog razloga, poštuju se upute koje je pošiljatelj naveo u dostavnici, a postupovni akt može se položiti u poštanskom uredu na 15 ili 30 kalendarskih dana, ovisno o izboru pošiljatelja (ako pošiljatelj nije izabrao rok za pohranu, pošiljka se pohranjuje 15 dana). Pošiljatelj može produljiti razdoblje pohrane postupovnog akta. Ako primatelj ne preuzme postupovni akt tijekom razdoblja pohrane, pismeno se vraća pošiljatelju na kraju razdoblja. Obavijest o polaganju primatelju se šalje putem SMS poruke, na e-adresu ili u poštanski sandučić (vidjeti uvjete dostave za dostavu postupovnih akata društva AS Eesti Post).

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

U skladu s člankom 306. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku dostava postupovnog akta mora zadovoljavati formalne zahtjeve propisane zakonom i mora se evidentirati u obliku koji je propisan u tu svrhu. U skladu s člankom 307. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku otprema postupovnog akta namijenjenog za dostavu mora se unijeti u sudski spis. U skladu s člankom 311.¹ Zakona o parničnom postupku dostava postupovnog akta automatski se registrira u posebnom informacijskom sustavu (vidjeti opis dostave u informacijskom sustavu u točki 6.). U skladu s člankom 313. Zakona o parničnom postupku, dostava pismena preporučenom poštom potvrđuje se dostavnicom. Ako je pismeno poslano redovnom poštom ili telefaksom, smatra se dostavljenim ako primatelj sudu potvrdi njegov primitak dopisom, telefaksom ili elektroničkim putem, ovisno o izboru primatelja. U potvrdi mora biti naveden datum primitka pismena te potpis primatelja pismena ili njegova zastupnika. U skladu s člankom 315. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku sastavlja se dostavnica o dostavi postupovnog akta koju je obavio sudski izvršitelj, sudski službenik ili neka druga osoba ili institucija. Nakon dostave dostavnica se bez odgode vraća sudu.

Nakon dostave postupovnog akta na temelju članka 314.¹ Zakona o parničnom postupku, ako je dostavljen slanjem, u spisu se ostavlja bilješka o tome gdje i kad je pismeno poslano ili informacija da je stavljeno na raspolaganje, osim ako je slanje automatski upisano u informacijski sustav koji je osmišljen u tu svrhu.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U skladu s člankom 307. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku, ako je pismeno stiglo do stranke u postupku kojoj je trebalo biti dostavljeno ili kojoj je moglo biti dostavljeno u skladu sa zakonom, ali potvrda dostave nije bila moguća, ili ako je prekršen zakonom propisan postupak dostave, pismeno se smatra dostavljenim stranci u postupku tek od datuma kad je zaista stiglo do primatelja.

U slučaju dostave preporučenom poštom u skladu s člankom 313. Zakona o parničnom postupku, sud može smatrati dostavnicu koja ne zadovoljava formalne zahtjeve predviđene u stavcima 3. i 4. istog članka primjerenom za potrebe dostave ako je dostava svejedno pouzdano evidentirana u dostavnici. Ako sud ne može smatrati postupovni akt dostavljenim jer ga pružatelj poštanskih usluga nije pravilno dostavio, sud može postupovni akt ponovno dati pružatelju poštanskih usluga na dostavu bez dodatnog troška. Primjeri nepravilne dostave pismena uključuju neuporabu mogućnosti navedenih u Zakonu o parničnom postupku za dostavu postupovnog akta preporučenom poštom, dostavu postupovnog akta osobi kojoj nije trebao biti dostavljen u skladu s odredbama ovog odjeljka, neispunjavanje zahtjeva iz članka 326. Zakona o parničnom postupku za dostavu postupovnog akta ostavljanjem u poštanskom sandučiću ili zahtjeva iz članka 327. Zakona o parničnom postupku za dostavu postupovnog akta polaganjem, ili nepravilno evidentiranje dostave zbog čega se dostava nije mogla smatrati obavljenom.

11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?

U estonskom pravu ne postoji takvo pravno sredstvo.

12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice

Trošak poštanskih usluga koje se plaćaju na nacionalnoj razini u Estoniji ne predstavlja trošak povezan s ispitivanjem predmeta, odnosno dostava postupovnih akata u nacionalnim pravosudnim postupcima uglavnom je besplatna, osim ako se zatraži dostava preko sudskog izvršitelja.

Ako se postupovni akti dostavljaju preko sudskog izvršitelja, izvršitelju se za dostavu postupovnog akta, u skladu s člankom 48. stavkom 2. Zakona o izvršiteljima, plaća naknada od 40 EUR ako su se pismena mogla dostaviti primatelju ili njegovu zakonskom zastupniku:

1. na adresu ili s pomoću telekomunikacijskih podataka iz upisnika stanovništva ili na e-adresu isikukood@eesti.ee (isikukood = osobna identifikacijska oznaka);
2. na adresu unesenu u registar samozaposlenih osoba ili pravnih osoba koji se vodi u Estoniji ili u skladu s telekomunikacijskim podacima unesenima u informacijski sustav tog registra.

U skladu sa stavkom 3., ako postupovni akt nije bilo moguće dostaviti unatoč tome što je sudski izvršitelj učinio što je potrebno i razumno moguće za dostavu pismena u skladu s postupkom propisanim zakonom, sudski izvršitelj ima pravo tražiti naknadu od 40 EUR donošenjem odluke o naknadi koja se plaća sudskom izvršitelju i o sredstvu dostave u kojoj je opisano koje je korake sudski izvršitelj poduzeo za dostavu pismena. U slučajevima koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. naknada sudskom izvršitelju za dostavu postupovnih akata iznosi 70 EUR.

Ako je osoba kojoj se pismena trebaju dostaviti zakonski obvezna unijeti svoju adresu ili podatke za kontakt u upisnik stanovništva ili u estonski upisnik samozaposlenih ili pravnih osoba, a ta osoba nije propisno ispunila navedenu obvezu (uključujući ako su podaci uneseni u upisnik zastarjeli ili netočni iz bilo kojeg drugog razloga) pa se stoga postupovni akti ne mogu dostaviti uporabom takvih podataka, naknadu u iznosu od 35 EUR od ukupno 70 EUR, na temelju odluke o naknadi izvršitelja, plaća osoba koja podnosi zahtjev za profesionalni akt te 35 EUR osoba kojoj su se pismena trebala dostaviti.

Sudski izvršitelj nema pravo tražiti naknadu i svaka izvršena akontacija vraća se ako sudski izvršitelj nije učinio sve što je potrebno i razumno moguće za dostavu pismena u skladu s postupkom predviđenim zakonom do roka koji je odredio sud i ako se postupovni akti nisu mogli dostaviti.

Visina poštarine koju plaća sud temelji se na cjeniku pružatelja poštanskih usluga. Zakonom nije utvrđena fiksna naknada. Cijena ovisi o težini dopisa, o tome gdje se dostavlja i slično.

Stranka u postupku mora platiti dostavu postupovnog akta u inozemstvu u skladu s tarifama pružatelja poštanskih usluga. Troškovi dostave i prosljeđivanja postupovnih akata u stranoj zemlji te dostave i prosljeđivanja takvih pismena državljaninu Republike Estonije izvan zemlje spadaju u posebne troškove razmatranja predmeta u smislu članka 143. Zakona o parničnom postupku. Ako tako odredi sud, konkretne troškove razmatranja predmeta unaprijed plaća stranka u postupku koja je podnijela zahtjev iz kojeg proizlaze troškovi, osim ako sud odluči drukčije. Konačnu odgovornost za troškove postupka ima osoba koja na temelju sudske odluke mora snositi troškove postupka. Troškove postupka snosi stranka koja ne uspije u postupku. Obrada zahtjeva za dostavu sudskih pismena na temelju zahtjeva plaća se 50 EUR u državnim pristojbama. Državna pristojba može se platiti bankovnim prijenosom na bilo koji bankovni račun Ministarstva financija: SEB Pank – broj bankovnog računa EE571010220229377229 (SWIFT: EEUHEE2X); Swedbank – broj bankovnog računa EE062200221059223099 (SWIFT: HABAEE2X); Luminor Bank – broj bankovnog računa EE221700017003510302 (SWIFT: RIKOEE22); LHV Pank – broj bankovnog računa EE567700771003819792 (BIC/SWIFT: LHVBEE22).

Više informacija dostupno je u: Zakonu o parničnom postupku.