1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?
Dostava pismena je kodificirani postupak kojim se fizičkoj ili pravnoj osobi dostavlja pravni dokument u svrhe utvrđene zakonom.
Dostavu (notificazione) u pravilu provodi sudski izvršitelj na zahtjev jedne od stranaka ili pravosudnog tijela, ali je može provesti i odvjetnik.
Ako je pismeno koje treba dostaviti elektronička isprava, a adresat nema službenu adresu elektroničke pošte, sudski izvršitelj dostavit će primjerak pismena u tiskanom obliku, za koji će izjaviti da je u skladu s izvornikom, a elektroničku ispravu čuvat će sljedeće dvije godine. Sudski izvršitelj na zahtjev će pismeno dostavljeno elektroničkim putem poslati i na e-adresu koju je naveo adresat dostave ili njegov zastupnik, ili će primjerak dostavljenog pismena uz naplatu odgovarajućih pristojbi tim osobama uručiti na računalnom mediju koji nije moguće prebrisati (članak 137. Zakona o parničnom postupku – Codice di Procedura Civile).
Običnu dostavu (comunicazione) provodi tajnik suda (cancelliere) u slučajevima u kojima strankama i drugim osobama mora dostaviti postupovne akte povezane s postupkom (članak 136. Zakona o parničnom postupku).
Dostava pismena konkretno podrazumijeva prijenos pismena u cijelosti jednom ili više unaprijed određenih adresata s općim ciljem upoznavanja s njihovim sadržajem. To se čini dostavom vjerodostojne preslike izvornika, koju osobe utvrđene u zakonodavstvu provode na način utvrđen u zakonodavstvu, pri čemu izjavom s povlaštenom dokaznom vrijednošću potvrđuju tu aktivnost, primijenjeni način dostave i njezin ishod.
Strukturirani skup pravila kojima se uređuju proces i ishod postupka povezan je s činjenicom da takva aktivnost proizvodi posebne pravne učinke. Konkretno, ako je poštovan pravilan oblik dostave, zakonodavstvo tu dostavu povezuje s neoborivom pretpostavkom da je adresat saznao za pismeno, neovisno o tome je li uistinu saznao za pismeno, koje u okolnostima u kojima nije dostavljeno ne proizvodi iste učinke kao potonje, osim u slučajevima u kojima je postignuta svrha pismena.
Stoga je u tom pogledu sa stajališta pravne sigurnosti dostava pismena nužan i dostatan uvjet za njegov učinak, a to je, konkretnije, pravno znanje (legale conoscenza) adresata za pismeno koje mu je dostavljeno.
2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?
Dostava se općenito odnosi na pismena za koja se traži pravno znanje radi postizanja određenih pravnih učinaka: mora se izvršiti radi ostvarivanja određenih prava (npr. opoziv punomoći, ustup potraživanja, službena opomena radi postupanja u skladu s odlukom) ili pokretanja ili nastavka sudskog postupka (npr. sudski poziv u redovnom postupku, postupku povodom prigovora ili žalbenom postupku) ili postupka izvršenja.
U kontekstu Uredbe (EU) 2020/1784 formalna dostava odnosi se na sva sudska ili izvansudska pismena koja se odnose na građanske i trgovačke stvari, čija je svrha proizvesti pravni učinak pravnog znanja o pismenu.
Dokumenti s poreznim, carinskim ili upravnim sadržajem ili oni koji se odnose na odgovornost države za nešto što je učinila ili propustila učiniti pri obavljanju službenih ovlasti isključeni su iz područja primjene Uredbe.
3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?
Dostavu provodi:
- sudski izvršitelj (ufficiale giudiziario) u skladu s preciznim pravilima mjesne nadležnosti (članci 106. i 107. Predsjedničke uredbe (Decreto del Presidente della Repubblica) br. 1229 od 15. prosinca 1959.). U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/1784 sudski izvršitelji jedini su nadležni za otpremu pismena za dostavu u drugu državu članicu ili prijam iz nje
- odvjetnik s odgovarajućom punomoći i odobrenjem vijeća odvjetničke komore (Ordine) kod koje je upisan. On dostavu može izvršiti poštom u skladu sa Zakonom br. 890 od 20. studenog 1982. ili službenom e-poštom (članak 149.a Zakona o parničnom postupku). Međutim, zakonodavstvom može biti utvrđeno ili pravosudno tijelo može naložiti da dostavu obavi sudski izvršitelj osobno.
4 Upiti o adresi
4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena
Tijelo za zaprimanje pismena za Italiju prosljeđuje zahtjev za dostavu sudskom izvršitelju nadležnom u tom području.
Ako se adresata ne može pronaći na adresi koju je dostavio podnositelj zahtjeva, sudski izvršitelj poduzet će sljedeće korake:
- ako je riječ o fizičkoj osobi, pitat će osobe koje žive na navedenoj adresi ili susjede, ili će zatražiti informacije od lokalnog matičnog ureda (Anagrafe del Comune) (ako su na pismenu navedeni datum i mjesto rođenja)
- ako je riječ o pravnoj osobi, vraća pismeno podnositelju zahtjeva kako bi on mogao zatražiti da se ono dostavi pravnom zastupniku adresata. U tom slučaju, u pismenu moraju biti navedeni ime pravnog zastupnika i njegovo boravište (članak 145. Zakona o parničnom postupku).
U skladu s člankom 33. stavkom 1. u vezi s člankom 7. Uredbe (EU) 2020/1784 treba napomenuti sljedeće.
Ako adresa osobe kojoj se sudsko ili izvansudsko pismeno treba dostaviti u Italiji nije poznata, Italija će pomoći u utvrđivanju adrese navođenjem UNEP-a pri Žalbenom sudu u Rimu (Corte di Appello di Roma) kao imenovanog tijela kojem otpremna tijela mogu uputiti zahtjeve za utvrđivanje adrese osobe kojoj se pismeno treba dostaviti. Talijanska tijela ne podnose na vlastitu inicijativu zahtjeve za informacije o adresama u registrima prebivališta ili drugim bazama podataka ako adresa navedena u zahtjevu za dostavu nije točna.
Podaci za kontakt ureda UNEP-a pri Žalbenom sudu u Rimu su sljedeći:
Viale Giulio Cesare 52, 00192 Rim
Telefon: +39 06328367058-7059
E-adresa: attiesteri.unep.ca.roma@giustizia.it
Službena e-adresa: attiesteri.unep.roma@giustiziacert.it
4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?
Adresu mora dostaviti stranka ili tijelo koje je podnijelo zahtjev i koje adresu pribavlja na temelju raspoloživih dokumenata.
Za moguća pretraživanja potrebno je razlikovati fizičke i pravne osobe.
Adresa fizičkih osoba može se zatražiti od odgovarajućih lokalnih matičnih ureda, počevši od ureda općine u kojoj su posljednje boravile. Ti uredi obično odgovaraju na obrazložene pisane zahtjeve stranaka ili njihovih odvjetnika te navode je li potrebno platiti pristojbu (u Rimu ona trenutačno iznosi 0,26 EUR za svaku potvrdu) ili obaviti koju drugu radnju (u načelu je potrebno dostaviti frankiranu kuvertu s adresom podnositelja zahtjeva za odgovor).
Odvjetnici upisani u odvjetničku komoru potvrde matičnog ureda odnedavno mogu dobiti izravno u okviru svoje profesionalne nadležnosti, i to na portalu ANPR (jedinstveni nacionalni registar stanovništva (Anagrafe Nazionale Unica), kojim upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova). Potvrde se izdaje nakon što odvjetnik potvrdi da će se upotrebljavati u svrhe povezane s izvršavanjem njihovih ovlasti i bit će izuzete od plaćanja pristojbe.
Kad je riječ o pravnim osobama i trgovačkim društvima, relevantne informacije dostupne su u javnom registru trgovačkih društava kojim upravljaju pokrajinske gospodarske komore (Camera di Commercio). Može se pretraživati putem portala registroimprese.it, uz naknadu od približno 7,00 EUR. Postoje i strukovna udruženja i internetski pružatelji usluga koji će pretplatnicima dostaviti željene informacije.
4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.
Samo zahtjevi za utvrđivanje adrese fizičkih osoba moraju se poslati UNEP-u u Rimu, koji je već spomenut kao nadležno tijelo, i to pomoću obrasca B (modulo B), u kojem moraju biti navedeni mjesto i datum rođenja adresata (točka 3.3.3.).
5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?
Dostava se provodi:
- preko sudskog izvršitelja, u skladu s preciznim pravilima o teritorijalnoj nadležnosti (članci 106. i 107. Predsjedničke uredbe br. 1229 od 15. prosinca 1959.). U skladu s člankom 3. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2020/1784 sudski izvršitelj jedino je tijelo nadležno za otpremu i prijam pismena za dostavu među državama članicama.
- preko odvjetnika koji ima odgovarajuću punomoć i odobrenje vijeća odvjetničke komore kod koje je upisan i kojem je dopušteno primati pismena za dostavu od stranih podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe.
- unutar Italije, u skladu sa Zakonom br. 890 od 20. studenoga 1982., ili službenom e-poštom (članak 149.a Zakona o parničnom postupku). Međutim, zakonodavstvom može biti utvrđeno ili pravosudno tijelo može naložiti da dostavu obavi sudski izvršitelj osobno.
Kad je riječ o alternativnim metodama, treba imati na umu sljedeće.
Izravna dostava
Dostava se može obaviti i u mjestu uobičajenog boravišta adresata (abituale dimora), u njegovim uredima, na mjestu na kojem obavlja svoju trgovačku djelatnost, privremeno boravi ili je osnovao glavno mjesto poslovanja i interesa (sede principale dei suoi affari ed interessi), u smislu članka 43. Građanskoga zakonika.
Ako se adresata ne može pronaći na tim mjestima, preslika pismena u zapečaćenoj omotnici može se predati članu njegove obitelji ili osobi zaposlenoj u njegovu domu ili uredima koja nije mlađa od 14 godina, očito nesposobna ili stranka u postupku.
Preslika, i dalje u zapečaćenoj omotnici, može se predati i vrataru zgrade ili susjedu, koji mora potpisati potvrdu o primitku. U tom slučaju adresata se mora obavijestiti o dostavi preporučenom pošiljkom bez potvrde o primitku (članak 139. Zakona o parničnom postupku).
Ako se uobičajeno boravište adresata nalazi na trgovačkom plovilu, pismeno se može uručiti kapetanu broda.
Člankom 146. Zakona o parničnom postupku predviđeno je da se pismena, ako ih nije moguće dostaviti osobno, aktivnom vojnom osoblju dostavljaju preko državnog odvjetništva, koje ih prosljeđuje zapovjedniku postrojbe kojoj adresat pripada.
Ako dostavu nije moguće provesti na opisani način jer je adresat u to vrijeme odsutan, a druge osobe koje mogu preuzeti pismeno odsutne su ili to odbijaju učiniti, sudski izvršitelj može postupiti u skladu s člankom 140. Zakona o parničnom postupku i pohraniti primjerak pismena u zapečaćenoj omotnici u gradsku vijećnicu općine u kojoj se mora izvršiti dostava.
Dostava poštom
Poštanski službenik mora pokušati osobno uručiti omotnicu adresatu; ako je adresat odsutan, omotnica se na mjesto koje je na njoj navedeno dostavlja članu obitelji koji živi s njim, čak i privremeno, ili je u njegovoj službi, pod uvjetom da nije očito da boluje od duševne bolesti ili da nije mlađi od 14 godina. U odsutnosti takvih osoba omotnica se može uručiti vrataru.
Osoba koja prima preporučenu poštu potpisuje potvrdu o primitku i dostavnicu na za to predviđenom mjestu i navodi svoj odnos s adresatom.
Službena dostava ako nije poznato boravište, prebivalište ili središte poslova i interesa adresata
Adresata se mora pronaći postupanjem u skladu s načelom dužne pažnje i u dobroj vjeri. Međutim, ako ga se ne može pronaći, dostava se obavlja pohranjivanjem preslike u gradskoj vijećnici njegova zadnjeg poznatog mjesta boravišta ili, ako zadnje mjesto boravišta nije poznato, u gradskoj vijećnici njegova mjesta rođenja. Ako ni mjesto rođenja nije poznato ili se nalazi u inozemstvu, pismeno se dostavlja državnom odvjetništvu (članak 143. Zakona o parničnom postupku).
Načini dostave koje naloži sud
Na zahtjev ili po službenoj dužnosti sud u posebnim okolnostima ili zbog hitnosti može naložiti druge načine dostave osim kodificiranih postupaka. Te se metode mogu slobodno odabrati, ali moraju štititi privatnost adresata i njegova prava na obranu (članak 151. Zakona o parničnom postupku).
Čest je primjer odobrenje za slanje omotnice kurirskom službom radi vrlo brze dostave. Ostali sustavi sada su zastarjeli.
Dostava javnim oglasom
Sud na temelju zahtjeva jedne od stranaka i nakon što sasluša mišljenje državnog odvjetništva može odobriti dostavu u tom obliku ako je riječ o velikom broju adresata ili ako je teško utvrditi identitet svih adresata.
Primjerak pismena pohranjuje se u gradskoj vijećnici općine suda pred kojim se vodi postupak, a izvadak iz tog pismena objavljuje se u Službenom listu (Gazzetta Ufficiale della Repubblica Italiana). Sud može naložiti i objavu izvatka u najtiražnijim novinama ili druge oblike objavljivanja (članak 150. Zakona o parničnom postupku).
Sudski izvršitelj pismeno mora dostaviti izravno ako se adresa nalazi u općini u kojoj je smješten njegov ured, a poštom ako se adresa nalazi izvan te općine (članak 107. Predsjedničke uredbe br. 1229/1959), osim ako stranka ili tijelo koje podnosi zahtjev izričito zatraži izravnu dostavu.
Izravna dostava sastoji se od dostave ovjerene preslike izvornika (članak 137. Zakona o parničnom postupku), koja se mora obaviti radnim danom između 7:00 i 21:00 sat (članak 147. Zakona o parničnom postupku). Sudski izvršitelj presliku osobno dostavlja adresatu, po mogućnosti u domu adresata kako bi se zaštitila njegova privatnost ili, ako to nije moguće, bilo gdje na području svoje mjesne nadležnosti.
Ako je fizička ili pravna osoba kao adresu za dostavu navela mjesto stanovanja druge osobe ili ured, pismeno se mora dostaviti osobi ovlaštenoj za primanje pismena, na mjestu navedenom na adresi za dostavu. Smatra se da je takva dostava izvršena izravno primatelju (članak 141. Zakona o parničnom postupku).
Odstupajući od tog pravila, pozivi čiji je cilj iseljenje (citazioni per convalida di sfratto), nalozi za izvršenje (titoli esecutivi) i nalozi za plaćanje (precetti di pagamento) ne mogu se dostaviti na odabranu adresu za dostavu pismena.
Državne uprave imaju adresu za dostavu u Državnom odvjetništvu (Avvocatura di Stato).
Slanjem preslike poštom kako je predviđeno člankom 149. Zakona o parničnom postupku i Zakonom br. 890 od 20. studenog 1982.: preslika pismena stavlja se u posebnu omotnicu za slanje preporučene pošte, zajedno s povratnicom, koje su obje zelene boje i u standardnom obliku koji omogućuje njihovo praćenje.
6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)
Da, elektronička dostava dopuštena je u građanskim postupcima.
Italija je kao redovni postupak dostave sudskih i izvansudskih pismena u građanskim i trgovačkim stvarima predvidjela slanje pismena izravno adresatu koji posjeduje službenu e-adresu, neovisno o pravnom ili profesionalnom statusu adresata.
Različite stranke dužne su javno navesti svoju službenu e-adresu (posta elettronica certificata (PEC) u odgovarajućim registrima: pravni stručnjaci, pravne osobe, trgovačka društva i javna tijela.
U skladu s člankom 149.a Zakona o parničnom postupku sudski izvršitelj ili odvjetnik stranke koja podnosi zahtjev šalje digitalni primjerak pismena potpisanog digitalnim potpisom na ovjerenu e-adresu adresata koja je navedena u javnim imenicima ili je na drugi način dostupna javnim tijelima.
Smatra se da je dostava izvršena u trenutku kad pružatelj usluge isporuči pismeno u elektroničkom obliku u sandučić e-pošte adresata.
Budući da je upotreba operativnog sredstva slanja ograničena na državno područje i propisana u postupku izravnog slanja pismena od podnositelja zahtjeva adresatu, dostava službenom e-poštom trenutačno se ne primjenjuje na prekograničnu dostavu pismena. Druge moguće oblike elektroničkog slanja pismena (telefaks, e-pošta) zakonodavac nije predvidio kao uobičajeno sredstvo dostave pismena, stoga su specifični i kao takvi u skladu s člankom 151. Zakona o parničnom postupku zahtijevaju izričito odobrenje suda. Njihov pravni učinak, ograničen na nacionalni pravni sustav, dvojben je u odnosu na akte koji imaju prekograničnu dimenziju, pri čemu se pravni odnosi koji proizvode učinke izvan nacionalnog državnog područja mogu urediti samo u kontekstu i na temelju posebnih odredbi koje su regulatorne prirode ili su utvrđene u sporazumima ili ugovorima.
6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?
Središnje tijelo za prekograničnu dostavu (Autorità Centrale per le notifiche transfrontaliere) nema saznanja o primjeni tog načina dostave koji se, s obzirom na to da je izravan, može izvršiti osobno strankama, u skladu s odredbama članka 19. stavka 1. i Uredbe br. 910/2014.
6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena
Nema ih u ovom trenutku.
7 „Zamjenska” dostava
7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?
Kad je riječ o izravnoj dostavi, pismeno se može dostaviti i u mjestu uobičajenog boravišta adresata, u njegovim uredima, na mjestu na kojem obavlja svoju trgovačku djelatnost, privremeno boravi ili je osnovao glavno mjesto poslovanja i interesa, u smislu članka 43. Građanskoga zakonika.
Ako se adresata ne može pronaći na tim mjestima, preslika pismena u zapečaćenoj omotnici može se predati članu njegove obitelji ili osobi zaposlenoj u njegovu domu ili uredima koja nije mlađa od 14 godina ili očito nesposobna ili koja nema izravan interes u postupku na koji se dostavljeno pismeno odnosi ili sukobljeni interes u odnosu na adresata.
Ako takve osobe ne postoje, preslika dokumenta može se uručiti vrataru, a ako vratar ne postoji, susjedu koji prihvaća uručenje, u oba slučaja u zapečaćenoj omotnici. Vratar ili susjed moraju potpisati potvrdu o primitku pismena, a adresata se mora obavijestiti o tome preporučenim pismom bez povratnice (članak 139. Zakona o parničnom postupku).
Ako se uobičajeno boravište adresata nalazi na trgovačkom plovilu, pismeno se može uručiti kapetanu broda.
Člankom 146. Zakona o parničnom postupku predviđeno je da se pismena, ako ih nije moguće dostaviti osobno, aktivnom vojnom osoblju dostavljaju preko državnog odvjetništva, koje ih prosljeđuje zapovjedniku postrojbe kojoj adresat pripada.
Ako se ne može pronaći osoba koja može preuzeti pismeno ili takva osoba odbije primiti presliku pismena, u skladu s člankom 140. Zakona o parničnom postupku sudski izvršitelj presliku pismena u zapečaćenoj omotnici polaže u gradskoj vijećnici općine u kojoj se mora izvršiti dostava, šalje obavijest o tome da je pismeno položeno na vrata adresatova doma i obavješćuje ga preporučenim pismom s povratnicom.
Dostava poštom: poštanski službenik mora pokušati osobno dostaviti omotnicu adresatu. Ako je adresat odsutan, omotnica se na mjesto koje je na njoj navedeno dostavlja članu obitelji koji živi s njim, čak i privremeno, ili je u njegovoj službi, pod uvjetom da nije očito da boluje od duševne bolesti ili da nije mlađi od 14 godina. U odsutnosti takvih osoba omotnica se može uručiti vrataru.
Osoba koja prima preporučenu poštu potpisuje potvrdu o primitku i dostavnicu na za to predviđenom mjestu i navodi svoj odnos s adresatom.
Službena dostava ako nije poznato boravište, prebivalište ili središte poslova i interesa adresata
Adresata se mora pronaći postupanjem u skladu s načelom dužne pažnje i u dobroj vjeri. Međutim, ako ga se ne može pronaći, dostava se obavlja pohranjivanjem preslike u gradskoj vijećnici njegova zadnjeg poznatog mjesta boravišta ili, ako zadnje mjesto boravišta nije poznato, u gradskoj vijećnici njegova mjesta rođenja. Ako ni mjesto rođenja nije poznato ili se nalazi u inozemstvu, pismeno se dostavlja državnom odvjetništvu (članak 143. Zakona o parničnom postupku).
Načini dostave koje naloži sud
Na zahtjev ili po službenoj dužnosti sud u posebnim okolnostima ili zbog hitnosti može naložiti druge načine dostave osim kodificiranih postupaka. Te se metode mogu slobodno odabrati, ali moraju štititi privatnost adresata i njegova prava na obranu (članak 151. Zakona o parničnom postupku).
Čest je primjer odobrenje za slanje omotnice kurirskom službom radi vrlo brze dostave.
Dostava javnim oglasom
Sud na temelju zahtjeva jedne od stranaka i nakon što sasluša mišljenje državnog odvjetništva može odobriti dostavu u tom obliku ako je riječ o velikom broju adresata ili ako je teško utvrditi identitet svih adresata.
Primjerak pismena pohranjuje se u gradskoj vijećnici općine suda pred kojim se vodi postupak, a izvadak iz tog pismena objavljuje se u Službenom listu. Sud može naložiti i objavu izvatka u najtiražnijim novinama ili druge oblike objavljivanja (članak 150. Zakona o parničnom postupku).
7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?
Dostava pismena osobama koje nisu adresat: ako se pismeno uručuje članu obitelji adresata ili osobi koja je zaposlena u njegovu domu ili vrataru ili susjedu, smatra se da je dostava izvršena na dan kad je pismeno uručeno tim osobama, iako je adresat tek naknadno o tome stvarno obaviješten.
Dostava pismena u gradskoj vijećnici u skladu s člankom 140. Zakona o parničnom postupku: u slučaju dostave polaganjem pismena u gradskoj vijećnici u smislu članka 140. Zakona o parničnom postupku, s obzirom na to da su formalnosti potrebne za valjanu dostavu brojne i nisu nužno ispunjene istog dana, sudovi su dali konačno tumačenje te odredbe. U relevantnoj sudskoj praksi utvrđeno je da je datum izvršenja dostave u odnosu na podnositelja zahtjeva dan kada je obavljena zadnja formalnost, tj. dan kad je obavijest o pohranjivanju u gradskoj vijećnici poslana preporučenom poštom, a u odnosu na adresata datum na koji istječe razdoblje od deset dana tijekom kojeg poštanski ured čuva pošiljku ili, ako nastupi ranije, datum kad je omotnica preuzeta.
Dostava poštom: datum je datum isporuke pismena naveden na povratnici. Ako pismeno nije preuzeto, datumom dostave smatra se datum isteka roka od 10 dana od njegova zadržavanja u poštanskom uredu. Ako je taj datum i dalje nejasan, smatra se da je dostava izvršena na datum koji je poštanski ured otisnuo na povratnici koja se vraća pošiljatelju.
Nepreuzeta omotnica bit će na raspolaganju adresatu šest mjeseci kako bi se ipak mogao upoznati s njezinim sadržajem.
Službena dostava ako nije poznato boravište, prebivalište ili središte poslova i interesa adresata: smatra se da je pismeno dostavljeno 20 dana nakon što je pohranjeno ili isporučeno u državnom odvjetništvu.
Načini dostave koje naloži sud
Datum izvršenja dostave ovisi o načinu dostave.
Dostava javnim oglasom
Smatra se da je dostava izvršena kad sudski izvršitelj u skladu sa zakonom propisanim postupkom tajništvu suda pred kojim se vodi postupak podnese primjerak zapisnika [o dostavi] i primjerak dokumenata kojima se dokazuje da je stranka poduzela radnju na zahtjev suda (objava u Službenom listu itd.).
7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?
U skladu s člankom 140. Zakona o parničnom postupku, u odsutnosti adresata ili osoba koje mogu preuzeti pismeno u njegovoj odsutnosti sudski izvršitelj ostavlja primjerak pismena u gradskoj vijećnici općine u kojoj se ono mora dostaviti. Sudski izvršitelj na vratima adresatova doma ostavlja obavijest o polaganju u zapečaćenoj omotnici te ga o tome obavještava preporučenom poštom s povratnicom. Preporučena pošiljka dostavlja se primatelju ili drugim osobama koje mogu preuzeti omotnicu od poštanskog službenika, koji pošiljku u njihovoj odsutnosti polaže u poštanski ured nadležan za to područje, a u poštanskom sandučiću adresata ostavlja obavijest da je preuzme u sljedećih 10 dana.
Ako se dostava provodi poštom, poštanski službenik u odsutnosti adresata omotnicu s pismenom koje treba dostaviti može dostaviti jednoj od osoba ovlaštenih za primanje dostave, a zatim adresatu preporučenom poštom poslati obavijest o dostavi (comunicazione di avvenuta consegna, CAN).
Ako poštanski službenik ne može pronaći adresata ili drugu ovlaštenu osobu na poznatoj adresi, preporučenom poštom adresatu šalje obavijest o polaganju (comunicazione dell’avvenuto deposito, CAD) preslike pismena u poštanskom uredu nadležnom za to područje. Obavijesti CAD i CAN dodaju se dostavi, a poštanski službenik na izvornu povratnicu upisuje bilješku da su te obavijesti poslane. Svrha je tih obavijesti osigurati da je adresat stvarno upoznat sa sadržajem pismena i one ne utječu na datum dostave, koji je i dalje datum isteka razdoblja od deset dana tijekom kojeg poštanski ured čuva pošiljku ili, ako nastupi ranije, datum kad je pošiljka preuzeta.
Kako bi poštanski službenik mogao obaviti korake za dostavu poštom, adresat mora imati odgovarajući sandučić s imenom za primanje pošte.
7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?
Na temelju članka 138. Zakona o parničnom postupku sudski izvršitelj uvijek može izvršiti dostavu osobnom predajom primjerka adresatu u njegovu domu ili, ako to nije moguće, gdje god se nalazi u okrugu sudske službe kojoj je sudski izvršitelj dodijeljen. Ako adresat odbije prihvatiti dostavu preslike, sudski izvršitelj tu činjenicu bilježi u zapisnik i smatra se da je dostava izvršena osobno.
U slučaju dostave preslike pismena osobi koja nije adresat, ali može preuzeti dostavu u njegovoj odsutnosti, kao i u slučaju dostave izvršene polaganjem pismena u gradskoj vijećnici ili dostave poštom, dostava se u svakom slučaju smatra izvršenom ako su ispunjene zakonom propisane formalnosti, neovisno o tome što je adresat zatim odbio primiti pismeno.
8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)
8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?
Poštanski službenik preporučeno pismo dostavlja na navedenu adresu adresatu ili drugoj odgovarajućoj osobi kako je predviđeno pravilima koja se odnose na isporuku preporučene pošte: članu kućanstva, sustanaru, suradniku, vrataru.
Preporučena pisma naslovljena na organizacije, pravne osobe i udruženja isporučuju se pravnom zastupniku ili nadležnom članu osoblja. Preporučena pisma naslovljena na organizacije, pravne osobe i udruženja isporučuju se pravnom zastupniku ili nadležnom članu osoblja.
8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?
Ako poštanski službenik ne pronađe nikoga, pismeno ostavlja u poštanskom uredu nadležnom za to područje.
8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?
U odsutnosti adresata, poštanski službenik u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest za preuzimanje pismena.
Dostava iz inozemstva moguća je međunarodnom preporučenom poštom, koja za razliku od dostave poštom u Italiji nema obilježja koja poštanskom službeniku ili adresatu omogućuju da utvrdi da se radi o dostavi pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2020/1784, počevši od vrste omotnice, koja je zelena u slučaju dostave poštom na nacionalnoj razini i stoga omogućuje identifikaciju sadržaja. Stoga se s omotnicom postupa kao sa svakim drugim preporučenim pismom koje sadrži osobnu ili poslovnu korespondenciju.
Međunarodna potvrda o primitku nema određene značajke koje imaju obavijesti o primitku predviđene nacionalnim pravom radi pravilne dostave i jamčenja prava na obranu, koje pružaju korisne informacije o statusu osobe koja preuzima omotnicu, uz ime i datum eventualnog polaganja u poštanskom uredu, u svrhu procjene točnog razdoblja čuvanja. Razdoblje čuvanja je 30 dana za međunarodnu preporučenu pošiljku, ali samo 10 dana prema nacionalnom pravu, iako omotnica ostaje na raspolaganju adresatu šest mjeseci, čime se jamči dulje razdoblje tijekom kojega može steći stvarno saznanje o pismenu.
9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?
Osoba koja obavlja dostavu na dostavljenoj preslici i izvorniku ovjerava datum, način i mjesto dostave radi ocjene pravilnog postupka dostave. Mora navesti i sva izvršena pretraživanja, među ostalim osobnih podataka (članak 148. Zakona o parničnom postupku).
U zapisniku o dostavi poštom mora biti naveden datum i poštanski ured koji šalje pismeno. Povratnica se mora vratiti pošiljatelju kao dokumentarni dokaz da je pismeno dostavljeno.
Ako poštanski službenik na povratnici ne navede da adresat nije poznat ili više ne stanuje na adresi navedenoj na omotnici, smatra se da dostava nije izvršena.
Zapisnik sudskog izvršitelja službeni je dokument, a osim ako se dokaže da je krivotvoren, dokaz je onoga što se dogodilo u prisutnosti sudskog izvršitelja i izjava koje su mu dane; on je prima facie dokaz o drugim okolnostima koje sudski izvršitelj nije sam utvrdio (npr. činjenica da je osoba koja je preuzela pismeno član obitelji ili osoba zaposlena u domu adresata).
Kad je riječ o prekograničnim obavijestima, ishod radnji obavljenih u okviru dostave bilježi se u obrascima za potvrdu o uspješnoj ili neuspješnoj dostavi utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/1784.
10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?
Dostava je ništava ako nisu ispunjeni formalni zahtjevi predviđeni kako bi se zajamčilo načelo pravnog znanja ili ako postoji temeljna nesigurnost u pogledu osobe kojoj je pismeno dostavljeno i datuma dostave.
Ništava dostava može se ispraviti ako je ipak ostvarena njezina svrha, na primjer ako se adresat pojavi pred sudom.
Nesigurnost u pogledu datuma dostave mora biti temeljna i ne može se ukloniti ako o tome ovisi obvezni rok. Ako su na izvorniku i preslici navedeni različiti datumi, datum naveden na preslici za adresata ima prednost kako bi mu se zajamčilo pravo na obranu.
U skladu sa sudskom praksom dostava nije izvršena, pa je nije moguće ni ispraviti, ako pismeno uopće nije dostavljeno ili ako je dostavljeno na mjesto ili osobi koji ni na koji način nisu povezani s adresatom.
Drugi razlog za ništavost koji se ne može ispraviti jest nepodudarnost između izvornika i preslike koja sprečava adresata da pripremi svoju obranu.
11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?
Ako adresat odbije primiti pismeno zbog upotrijebljenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud smatra da je takvo odbijanje neopravdano, za osporavanje mjera donesenih kršenjem prava na obranu i prava na saslušanje mogu se upotrijebiti pravni lijekovi koji su općenito predviđeni postupovnim pravom (Zakon o parničnom postupku).
12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice
U građanskim predmetima stranka koja podnosi zahtjev za dostavu mora pokriti troškove koji se sastoje od pristojbi koje se plaćaju državnoj riznici (erario), troškova dostave i naknada troškova sudskom izvršitelju za dokumente obrađene izvan mjesta ureda sudskog izvršitelja.
To pitanje uređeno je Predsjedničkom uredbom br. 115 od 30. svibnja 2002. (Konsolidirani zakon o sudskim troškovima (Testo Unico delle spese di giustizia)).
U nekim vrstama postupaka, uključujući predmete koji se odnose na zapošljavanje i socijalnu sigurnost, rastavu i razvod te predmete u kojima je osobi s nedostatnim sredstvima odobrena pravna pomoć države, stranka je oslobođena plaćanja troškova dostave, koji se naplaćuju državnoj riznici.
Dostava koja je obvezna u skladu s Uredbom (EU) 2020/1784 izuzeta je od svih troškova.