1 U kojim okolnostima roditelj može zakonito odvesti dijete u drugu državu bez suglasnosti drugog roditelja?
Ako dijete ima dva skrbnika, oni moraju zajednički donositi odluku o pitanjima u vezi s djetetom, uključujući kratka putovanja u inozemstvo i trajno preseljenje. No, ako dijete živi samo s jednim od dvaju skrbnika, smatra se da roditelj s kojim dijete živi ima pravo odlučiti gdje će dijete boraviti u slobodno vrijeme, uključujući kratke posjete u inozemstvo, ako to ne narušava pravo djeteta na kontakte s drugim skrbnikom.
Roditelj koji je jedini skrbnik ima pravo voditi dijete sa sobom u inozemstvo ili se trajno preseliti s djetetom u inozemstvo, bez pristanka drugog roditelja. Međutim, ako dijete ima pravo na kontakte s drugim roditeljem, roditelj koji je djetetov skrbnik mora o tome voditi računa. Drugi roditelj, s kojim dijete ima pravo na kontakt, može zatražiti izvršenje odluke o kontaktu u djetetovoj novoj državi prebivališta, ako je to moguće prema propisima te nove države prebivališta. Takav se zahtjev može podnijeti u skladu s Haškom konvencijom iz 1996. ili Uredbom Bruxelles II. ako je zemlja u kojoj dijete boravi stranka te konvencije ili uredbe. Taj drugi roditelj može zatražiti kontakt i u skladu s Haaškom konvencijom iz 1980., ako se ta Konvencija primjenjuje u državi u kojoj dijete živi. Ako jedini skrbnik ne poštuje odluku o kontaktu i ne udovoljava potrebi djeteta za održavanjem dobrog i bliskog kontakta s oba roditelja, to će obično utjecati na odluku švedskog suda o skrbništvu u slučaju kasnijih pravnih sporova. Roditelji su zajednički odgovorni za održavanje tog kontakta.
2 U kojim je okolnostima potrebna suglasnost drugog roditelja za odvođenje djeteta u drugu državu?
Iz odgovora na 1. pitanje proizlazi da roditelji koji imaju zajedničko skrbništvo mogu zajednički odlučivati o pitanjima u vezi s djetetom, među ostalim o boravku u inozemstvu. Iz odgovora na 1. pitanje može se zaključiti i da, u slučaju da je samo jedan roditelj skrbnik, u određenim situacijama on mora prilagoditi kratke ili trajne boravke u inozemstvu djetetu, u skladu s njegovim pravom na kontakt s drugim roditeljem. Nezakonito udaljavanje djeteta može predstavljati kazneno djelo u skladu sa švedskim pravom.
3 Ako drugi roditelj nije suglasan s odvođenjem djeteta u drugu državu, iako je ono nužno, kako se dijete može na zakonit način odvesti u drugu državu?
Ako skrbnik ima zajedničko skrbništvo nad djetetom s drugim roditeljem, on može u određenim situacijama sam donijeti odluku u vezi sa skrbništvom nad tim djetetom. Ta mogućnost postoji pod uvjetom da drugi skrbnik zbog odsutnosti, bolesti ili drugog razloga ne može biti uključen u donošenje odluka koje nije moguće jednostavno odgoditi. Na taj se način ne mogu donositi odluke presudne za budućnost djeteta, osim ako je to u njegovu najboljem interesu. Odbor za socijalnu skrb lokalnog nadležnog tijela može odlučiti o psihijatrijskom ili psihološkom liječenju, čak i ako na to pristane samo jedan skrbnik, ako je to nužno u najboljem interesu djeteta.
4 Primjenjuju li se ista pravila i na privremeno (npr. praznici, zdravstvena skrb itd.) i na trajno odvođenje? Ako je potrebno, priložite odgovarajuće obrasce suglasnosti.
Ista se pravila primjenjuju na roditelja koji ima isključivo skrbništvo. Ako dijete živi samo s jednim od dvaju skrbnika, smatra se da skrbnik s kojim dijete živi ima pravo odlučiti gdje će dijete provoditi slobodno vrijeme, uključujući kratke posjete u inozemstvo (vidjeti odgovor na 1. pitanje). Skrbnik koji dijeli skrbništvo nad djetetom s drugim roditeljem može, također, bez pristanka drugog roditelja i na temelju odluke odbora za socijalnu skrb lokalnog nadležnog tijela, dijete odvesti u inozemstvo radi psihijatrijskog ili psihološkog liječenja (vidjeti odgovor na 3. pitanje).