1 Teret dokazivanj
1.1 Koja su pravila u vezi s teretom dokazivanja?
Teret dokazivanja na osobi je koja iznosi navod, što je jasno iz članka 562. Zakonika o organizaciji i parničnom postupku (Kodiċi ta’ Organizzazzjoni u Proċedura Ċivili): „teret dokazivanja činjenice u svim je predmetima na stranci koja je navodi”.
1.2 Postoje li pravila prema kojima su određene činjenice izuzete od tereta dokazivanja? U kojim slučajevima? Je li moguće predočiti dokaze kako bi se pokazalo da određena pravna pretpostavka nije valjana?
Da, ta pravila postoje i utvrđena su u članku 627. i dalje Zakonika o organizaciji i parničnom postupku. U članku 627. navode se isprave koje se mogu iznijeti kao dokaz i čiju vjerodostojnost nije potrebno dokazati, među kojima su:
- akti malteške vlade koje potpisuje ministar ili voditelj odjela koji ih je sastavio odnosno, u njegovoj odsutnosti, zamjenik, pomoćnik ili drugi službenik koji je sljedeći po položaju i ovlašten je za potpisivanje takvih akata
- upisnici bilo kojeg ministarstva malteške vlade
- svi javni akti koje potpisuju nadležna tijela i sadržani su u Službenom listu malteške vlade
- akti malteške vlade tiskani prema ovlaštenju vlade i uredno objavljeni
- akti i upisnici sudova i crkvenih sudova u Malti
- potvrde koje izdaju Matični ured i Zemljišno-knjižni ured
- prijave pomorskih nezgoda podnesene prema ovlaštenju prvog vijeća Građanskog suda
- druge isprave navedene u Zakonu o trgovačkoj mornarici (uključujući potvrde o upisu u registar koje potpisuje tajnik ili druga ovlaštena službena osoba i sve ostalo što je zapisano na potvrdi o upisu u registar koju je potpisao upisničar ili druga ovlaštena službena osoba).
Mogu se dostaviti i druge isprave čiji se sadržaj izuzima od tereta dokazivanja, ali se njihova vjerodostojnost mora dokazati. Neke od njih su:
- akti i upisnici svake ustanove ili javnog tijela koje je ovlašteno ili priznato zakonom ili koje je ovlastila ili priznala vlada
- župni akti i matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih te nalozi dani u skladu sa zakonom u nazočnosti župnika
- akti i upisnici javnih bilježnika u Malti
- trgovačke knjige koje se vode na temelju zakona, i to samo u pogledu sporazuma ili druge trgovačke transakcije
- knjige javnih posrednika koje se vode na temelju zakona, a odnose se na sve što se moglo dogoditi između ugovornih stranaka u trgovačkim stvarima.
Mogu se iznijeti dokazi koji su u suprotnosti sa sadržajem tih vrsta isprava.
Osim navedenih isprava, još je jedna pretpostavka koja je uređena poglavljem 16. Zakona Malte (Građanski zakonik), odnosno da je dijete rođeno u bračnoj zajednici potomak ženina supruga. Neosnovanost te zakonske pretpostavke može se dokazati podnošenjem zahtjeva uz prisegu Građanskom sudu (Obiteljskom odjelu) i iznošenjem dokaza o neosnovanosti te pretpostavke.
1.3 U kojoj mjeri sud mora biti uvjeren u neku činjenicu kako bi presudu temeljio na postojanju te činjenice?
Kako bi mogao donijeti odluku o kazni u građanskim predmetima, sud se mora uvjeriti da je ispunjen kriterij najveće moguće vjerojatnosti činjenica.
2 Izvođenje dokaza
2.1 Mora li stranka uvijek podnijeti zahtjev za izvođenje dokaza ili sudac u određenim predmetima može izvesti dokaze na vlastitu inicijativu?
Svaka stranka u sudskom postupku, bez obzira na svoj interes, može svjedočiti, na vlastiti zahtjev, na zahtjev druge stranke u postupku ili kad je na to pozove sud po službenoj dužnosti. Ako je postupak pokrenut na temelju zahtjeva pod prisegom, mora se sastaviti popis svjedoka. Odgovor pod prisegom također mora sadržavati popis svjedoka. Odgovarajući zahtjev mora se podnijeti samo ako stranka za svjedoka treba pozvati osobu koja nije navedena na popisu.
2.2 Ako je zahtjev stranke koji se odnosi na izvođenje dokaza odobren, što slijedi?
Kad se prihvati zahtjev za izvođenje dokaza, svjedoci se pozivaju obvezujućim sudskim pozivom koji se izdaje na temelju zahtjeva stranke koja želi da budu pozvani. Zahtjevi za izdavanje obvezujućeg sudskog poziva mogu se uputiti usmeno na Magistratskom sudu (u Malti) i na Magistratskom sudu (za otok Gozo) niže nadležnosti.
2.3 U kojim slučajevima sud može odbiti zahtjev stranke za izvođenje dokaza?
Sud može odbiti zahtjev stranke za izvođenje dokaza ako je pozvana osoba odvjetnik, zakonski opunomoćenik ili svećenik. Osim toga, u pravilu nijedna osoba nazočna tijekom zasjedanja suda ne može biti pozvana kao svjedok u istom predmetu. Međutim, sud ima pravo odlučiti da se to pravilo u posebnim slučajevima ne primjenjuje ako za to postoje dobri razlozi. U takvim slučajevima vrijede i posebni zakoni kojima se uređuje čuvanje službene tajne i zabranjuje otkrivanje tajnih i povjerljivih podataka. Nadalje, zahtjev se može odbiti ako sud smatra da svjedok nije relevantan.
2.4 Koji različiti načini dokazivanja postoje?
Tri su načina za iznošenje dokaza: isprave, usmeni iskaz (viva voce) i izjave dane pod prisegom.
2.5 Na koji se način od svjedoka dobivaju dokazi te kako se ti načini razlikuju od onih pomoću kojih se dokazi dobivaju od vještaka? Kakva su pravila u vezi s pisanim dokazima i izvješćima/mišljenjima vještaka?
Opće je pravilo da se svjedoci ispituju na javnim raspravama i daju usmene iskaze. Međutim, zakonom su predviđene i druge metode izvođenja dokaza koje se mogu primijeniti:
- Dokazi se mogu iznijeti davanjem izjave pod prisegom za svjedoke s boravištem u Malti i u inozemstvu.
- Ako osoba namjerava napustiti Maltu ili je bolesna ili starije dobi ili je vjerojatno da će preminuti ili biti proglašena radno nesposobnom prije ročišta, ili se ne može pojaviti na ročištu, sud može naložiti sudskom pomoćniku da sasluša tu osobu. U takvim slučajevima pitanja upućena svjedoku i njegovi odgovori evidentiraju se u pisanom obliku, a svjedok potpisuje dokument ili stavlja križ umjesto potpisa.
- Sud isto tako može imenovati dodatnog suca da sasluša određenog svjedoka, osobito ako svjedok zbog dobi ne može napustiti svoj dom.
- Ako svjedok boravi u inozemstvu, odvjetnik može podnošenjem zahtjeva (molba za pravnu pomoć) zatražiti saslušanje. Stranka koja je zatražila saslušanje tog svjedoka mora pisanim putem dostaviti pitanja te ime, prezime i adresu osobe koja će u njezino ime biti prisutna na saslušanju tog svjedoka.
- Ako to sud smatra primjerenim, može dopustiti audiosnimanje ili videosnimanje izjava svjedoka.
- Sud može odrediti i sudske vještake i dati im ovlast da saslušaju svjedoke i uzmu njihove izjave pod prisegom.
Ako je za izvođenje dokaza određen sudski vještak, na raspolaganju ima ista sredstva kao i sudovi.
2.6 Imaju li neki načini dokazivanja veću težinu od drugih?
Svi načini pribavljanja dokaza smatraju se jednakovrijednima.
2.7 Je li za dokazivanje određenih činjenica obvezna primjena određenih načina dokazivanja?
Ne, ali uvijek se mora iznijeti najbolji dokaz.
2.8 Jesu li svjedoci zakonski obvezni svjedočiti?
Da, svi pozvani svjedoci zakonom su obvezni svjedočiti. Međutim, svjedoka se ne može prisiliti da odgovara na pitanja zbog kojih protiv njega može biti pokrenut kazneni postupak.
2.9 U kojim slučajevima mogu odbiti svjedočenje?
Bračni drug bilo koje stranke u sudskom postupku kvalificiran je svjedok i može biti obvezan svjedočiti u sudskom postupku na zahtjev bilo koje stranke. Međutim, supruga se ne može prisiliti da otkrije nešto što mu je supruga rekla u povjerenju za vrijeme braka, i obrnuto, niti se jednog bračnog druga može prisiliti da odgovara na pitanja zbog kojih bi protiv drugog bračnog druga mogao biti pokrenut kazneni postupak.
Ostale činjenice koje se izuzimaju jesu one povjerene odvjetnicima, zakonskim opunomoćenicima ili svećenicima. Međutim, ako odvjetnik ili zakonski opunomoćenik od svoje stranke dobije suglasnost ili svećenik dobije suglasnost od osobe koja se ispovjedila, tada se te osobe mogu ispitati o činjenicama koje su saznale (ako su dobile suglasnost): odvjetnik i zakonski opunomoćenik o činjenicama koje im je stranka povjerila za potrebe sudskog postupka, a svećenik o činjenicama koje je saznao pod pečatom ispovjedne tajne ili za vrijeme ispovijedi.
Samo se na temelju sudskog naloga može od računovođa, liječnika, socijalnih radnika, psihologa i bračnih savjetnika zahtijevati da otkriju informacije koje su saznali kao poslovne tajne od svojih klijenata ili ako su do tih informacija došli slijedom prirode svojeg posla. To se pravo proširuje i na tumače zaposlene za prenošenja takvih tajnih informacija.
Svjedok vezan obvezom čuvanja poslovne tajne ne smije otkriti tajne ni povjerljive informacije, osim u određenim okolnostima koje su propisane posebnim zakonom primjenjivim na predmet o kojem je riječ.
2.10 Je li moguće kazniti osobu koja odbije svjedočiti ili je prisiliti da svjedoči?
Ako se uredno pozvani svjedok ne odazove sudskom pozivu, kriv je za nepoštovanje suda te ga se bez odgode osuđuje i novčano kažnjava. Sud ga na temelju uhidbenog naloga ili naloga za privođenje može prisiliti da se pojavi na sudu i da svjedoči na sljedećem ročištu. Međutim, sud se može odreći novčane kazne ako su dostavljeni opravdani razlozi za nepojavljivanje na sudu.
2.11 Postoje li osobe koje ne mogu svjedočiti?
Svaka mentalno zdrava osoba može biti predložena za svjedoka ako ne postoje iznimke koje se odnose na njezinu kompetentnost. Svjedok može biti osoba bilo koje dobi pod uvjetom da je svjesna činjenice da je davanje lažnog iskaza pogrešno.
2.12 Koja je uloga suca i stranaka u saslušanju svjedoka? Pod kojim uvjetima svjedok može svjedočiti videokonferencijskom vezom ili uz primjenu drugih tehničkih rješenja?
Za vrijeme ispitivanja ili unakrsnog ispitivanja sud svjedoku može postaviti bilo koje pitanje koje smatra potrebnim ili korisnim. S druge strane, svaka stranka u postupku, bez obzira na svoj interes, može svjedočiti na vlastiti zahtjev, na zahtjev druge stranke u postupku ili ako dobije sudski poziv da to učini po službenoj dužnosti.
U predmetima u kojima su pozvani maloljetnici sudac obično saslušava maloljetnika nasamo ili se imenuje odvjetnik za djecu kako bi saslušao maloljetnika.
Svjedoci koji stanuju izvan Malte saslušavaju se videokonferencijom.
3 Ocjena dokaza
3.1 Ako stranka nije legalno pribavila dokaze, postoje li ograničenja koja sud primjenjuje pri donošenju presude?
Ako dokazi nisu nezakonito pribavljeni, sud nema ograničenja pri donošenju odluke. Jedina iznimka je da sud u pravilu ne uzima u obzir činjenice za koje svjedok kaže da ih je saznao od drugih osoba ni činjenice koje su navele druge stranke koje mogu biti pozvane da svjedoče u skladu s time.
3.2 Hoće li moje svjedočenje biti dokaz ako sam stranka u postupku?
Da, iskazi koje daje stranka u postupku dopuštena su dokazna sredstva.
4 Je li ta država članica u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe o izvođenju dokaza navela druga tijela koja su na temelju Uredbe nadležna za izvođenje dokaza za potrebe sudskih postupaka u građanskim ili trgovačkim stvarima? Ako je odgovor potvrdan, u kojim su postupcima nadležna za izvođenje dokaza? Mogu li zatražiti izvođenje dokaza ili pomoći u izvođenju dokaza samo na temelju zahtjeva druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe o izvođenju dokaza
Ne.