1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje
- Zemljišne knjige
- Registar nekretnina
- Registar trgovačkih društava
- Registar pokretne imovine
- Matične knjige, u kojima se evidentiraju i bračnoimovinski režimi
- Registar de facto partnerstava (ako postoji)
- Opći registar oporuka
- Registar osiguranja i mirovinskih fondova
- Javni registar nesolventnosti
2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.
- Zemljišne knjige: Državni registar s opisom ruralnih, urbanih i posebnih nekretnina te informacijama potrebnima za aktivnosti upravljanja, ubiranja i kontrole raznih poreza koje provode nacionalna, regionalna i lokalna upravna tijela. Koristi se za oporezivanje i ubiranje poreza, ali ne i u pravne svrhe. Poveznica na internetske stranice: Zemljišne knjige.
- Registar nekretnina: pravna institucija koja utvrđuje vlasništvo nad nekretninom, troškove i stvarna prava povezana s nekretninom, ima neosporne pravne učinke i pruža pravnu sigurnost u pravnom prometu nekretninama. Poveznica na internetske stranice: Registar nekretnina.
- Registar trgovačkih društava: njegova je svrha pružiti pravnu sigurnost u poslovnim transakcijama objavljivanjem pravnih i financijskih podataka trgovačkih društava i drugih pravnih osoba i njihovih zastupnika. Poveznica na internetske stranice: Registar trgovačkih društava.
- Registar pokretne imovine: njegova je svrha objavljivanje podataka o pokretnoj imovini i teretu na njoj. Poveznica na internetske stranice: Registar pokretne imovine. Podijeljen je na sljedeće odjeljke:
- Odjeljak za plovila i zrakoplove: obuhvaća hipoteke na brodove, trgovinu, leasing i sve ugovore, naloge za zapljenu i druge terete na plovilima i zrakoplovima.
- Odjeljak za automobile i druga motorna vozila: obuhvaća kupoprodajne ugovore s obročnom otplatom, financijski leasing, druge vrste leasinga (kao što je najam) i sve ugovore, naloge za zapljenu, zahtjev za prodaju ili zabranu prodaje te druge preventivne zabilježbe ili terete na automobilima i motornim vozilima.
- Odjeljak za industrijske strojeve, poslovne objekte i kapitalna dobra: obuhvaća hipoteke na industrijske strojeve ili poslovne objekte, kao i naloge za zapljenu i druge terete na takvim dobrima.
- Odjeljak za kolateral: obuhvaća hipoteke i zaloge na pokretnu imovinu bez prijenosa prava industrijskog i intelektualnog vlasništva.
- Odjeljak za prava na ostalu pokretnu imovinu koja se mogu upisati: obuhvaća ugovore i terete na drugim dobrima, kao što su upisani vrijednosni papiri, dionice trgovačkih društava, povlastice za ribolov ili druga administrativna prava koja se mogu prenijeti.
- Odjeljak za opće uvjete: sadržava opće uvjete i sudske odluke kojima se ti opći uvjeti poništavaju.
- Odjeljak za djela i audiovizualne snimke.
- Matične knjige: taj javni registar ima niz funkcija. U njemu se bilježe podaci o osobnom stanju fizičkih osoba, kao što su podaci o rođenju, brakovima i smrti. Poveznica na internetske stranice: Matične knjige.
- Registri de facto partnerstava: u njih se posebno upisuju de facto partnerstva radi priznavanja prava i obveza osoba u takvim partnerstvima kao jednakovrijednih, iako uz određene razlike, pravima i obvezama bračnih drugova. Svaka autonomna zajednica donijela je vlastito zakonodavstvo. Poveznica na internetske stranice: Registar de facto partnerstava (za registre de facto partnerstava autonomnih zajednica posjetite službene internetske stranice odgovarajuće autonomne zajednice).
- Opći registar oporuka: u taj državni registar u nadležnosti Ministarstva pravosuđa upisuju se oporuke kako bi se znalo da postoje nakon smrti ili za života oporučitelja. Poveznica na internetske stranice: Opći registar oporuka.
- Registar osiguranja i mirovinskih fondova: njegova je svrha dati informacije na temelju kojih potencijalno zainteresirane strane mogu doznati je li preminula osoba imala policu osiguranja za slučaj smrti i s kojim ju je društvom za osiguranje sklopila. Poveznica na internetske stranice: Registar osiguranja i mirovinskih fondova.
- Javni registar nesolventnosti: njegova je svrha evidentirati sve presude donesene u postupcima u slučaju nesolventnosti pokrenutima pred sudovima i voditeljima registara trgovačkih društava i nekretnina. Poveznica na internetske stranice: Javni registar nesolventnosti.
- Postoje li regionalni registri?
- Zemljišne knjige: ne, postoji jedna zemljišna knjiga za cijelu zemlju, ali se vodi na regionalnoj i teritorijalnoj razini. U Španjolskoj može postojati pet registara: jedan za svaku od tri povijesne pokrajine Baskije (Guipúzcoa, Álava i Vizcaya), jedan za Navarru i jedan za ostatak Španjolske.
- Registar nekretnina: ne, registri postoje u svakom hipotekarnom području. Svi voditelji registara moraju biti članovi Nacionalnog kolegija voditelja registra nekretnina.
- Registar trgovačkih društava: registri trgovačkih društava postoje na teritorijalnoj razini, po jedan u svakoj španjolskoj pokrajini i na otocima, uz Središnji registar trgovačkih društava.
- Registar pokretne imovine: postoje registri u svakoj pokrajini i središnji registar pokretne imovine.
- Matične knjige: ne, ali u svakoj pokrajini postoje regionalne i lokalne ispostave.
- Registar de facto partnerstava: da, postoji registar u svakoj autonomnoj zajednici i u svakom gradu jer su za njega odgovorna općinska vijeća.
- Opći registar oporuka: ne, postoji samo jedan.
- Registar osiguranja i mirovinskih fondova: ne, postoji samo jedan.
- Javni registar nesolventnosti: ne, postoji samo jedan.
- Jesu li regionalni registri međusobno povezani?
Španjolski registri nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine međusobno su povezani.
Međusobno su povezane i matične knjige, ali su organizirane na lokalnoj razini.
- Mogu li se regionalnim registrima obratiti tijela druge države članice?
- Zemljišne knjige: da, internetski, kao i drugi korisnici.
- Registar nekretnina: da, bilo kojim zakonski dopuštenim sredstvom: osobnim kontaktom, telefonski, poštom ili internetski korištenjem internetskog registra na ovoj poveznici. Akademski upiti mogu se slati službeno određenoj kontaktnoj točki.
- Registar trgovačkih društava: da, bilo kojim zakonski dopuštenim sredstvom: osobnim kontaktom, telefonski, poštom ili internetski korištenjem internetskog registra na ovoj poveznici. Akademski upiti mogu se slati službeno određenoj kontaktnoj točki vocal.ue@registradores.org.
- Registar pokretne imovine: da, bilo kojim zakonski dopuštenim sredstvom: osobnim kontaktom, telefonski, poštom ili internetski korištenjem internetskog registra na ovoj poveznici. Akademski upiti mogu se slati službeno određenoj kontaktnoj točki vocal.ue@registradores.org.
- Matične knjige: da, internetski, kao i drugi korisnici.
- Registar de facto partnerstava: da, internetski, kao i drugi korisnici.
- Opći registar oporuka: da, internetski, kao i drugi korisnici. Još jedna mogućnost za kontaktiranje s registrom navedena je na internetskoj stranici Europske mreže registara oporuka (ENRWA), kojoj se može pristupiti na ovoj poveznici.
- Registar osiguranja i mirovinskih fondova: da, internetski, kao i drugi korisnici.
- Javni registar nesolventnosti: da, internetski, kao i drugi korisnici.
- Jesu li informacije iz registra dostupne javnosti ili postoje ograničenja pristupa?
Da, registri nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine dostupni su javnosti. To su javni registri. Međutim, za pristup pravnim informacijama potreban je legitiman interes.
- Ako postoje ograničenja pristupa, mogu li se zatražiti informacije?
Da, ali samo ako postoji legitiman interes povezan sa stvarnom svrhom registara nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine u Španjolskoj.
- Je li prema nacionalnom pravu tijelo koje vodi registar ovlašteno pružati informacije drugom nacionalnom tijelu?
Da.
- Koje informacije tijelo nadležno za registar može pružiti drugom nacionalnom tijelu u skladu s nacionalnim pravom?
Sve informacije koje može pružiti i svim građanima.
- Na temelju čega tijelo nadležno za registar može uskratiti informacije drugom nacionalnom tijelu?
Radi zaštite osobne privatnosti ako se informacije traže u svrhu koja nije povezana s registrom i usklađenosti s Organskim zakonom o zaštiti podataka, osim ako pravosudno tijelo naloži drukčije.
- Mogu li tijela koja posjeduju informacije o upisanim oporukama u Španjolskoj otkriti sadržaj oporuke tijelima druge države članice?
Tijela koja posjeduju informacije o oporukama u Španjolskoj ne mogu otkriti sadržaj oporuke jer nemaju pristup. U registru oporuka pohranjuju se samo ime, prezime i broj osobne iskaznice oporučitelja te podaci, datum rođenja, imena roditelja i bračnog druga, podaci o javnom bilježniku i datum sastavljanja oporuke. Mogu se zatražiti informacije o postojanju oporuke za određenu osobu i, ako oporuka postoji, nalog za njezino izvršenje. U Španjolskoj posljednja oporuka obično poništava sve prethodne oporuke, osim ako je u posljednjoj oporuci navedeno drukčije. Kad se utvrdi koja je oporuka najnovija, njezin sadržaj mora se zatražiti od javnog bilježnika koji ju je izvršio.
Poseban proces za dobivanje informacija, među ostalim proces kojim nasljednik ishodi presliku oporuke, utvrđen je u informativnim letcima Europske mreže registara oporuka na ovoj poveznici.
Postupak za Španjolsku detaljno je opisan na sljedećim poveznicama: Španjolski državljani i Upis oporuke u registar i pretraživanje oporuka.
Komunikacijski kanali objašnjeni su na sljedećim poveznicama: Registar oporuka i Podaci za kontakt.
- Koje informacije mora dostaviti tijelo iz druge države članice koje podnosi zahtjev kako bi moglo pristupiti registru?
Puno ime, osobni identifikacijski broj (porezni identifikacijski broj ili identifikacijski broj za strane državljane) i smrtni list preminule osobe.
- Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dostaviti dokumente koji dokazuju točnost dostavljenih informacija o preminuloj osobi?
Da, mora dostaviti sve popratne dokumente (smrtni list, potvrdu o posljednjoj oporuci, broj osobne iskaznice preminule osobe i broj osobne iskaznice zainteresirane osobe). Zahtjev će u svrhu zaštite klasificirati voditelj registra, koji mora navesti postoji li legitiman interes, kako je utvrđeno Organskim zakonom o zaštiti podataka.
- Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dostaviti dokaz da traži informacije u skladu s člankom 66. stavkom 5.?
Da, da bi se odobrio pristup traženim informacijama, svakom zahtjevu za informacije mora se priložiti dokaz.
Kad je riječ o uvidu u registre nekretnina radi utvrđivanja imovine u vlasništvu preminule osobe, potrebno je navesti da se informacije traže u tu svrhu.
- Koja se sredstva mogu koristiti za traženje i pružanje informacija?
Mogu se koristiti sva sredstva dopuštena posebnim zakonodavstvom: pošta, osobni ili internetski zahtjev.
- Na kojem se jeziku mogu zatražiti informacije?
Informacije se mogu dostaviti na jednom od službenih jezika Španjolske.
- Kako se dostavljaju informacije?
Oporuka se dostavlja u tiskanom obliku kao vjerna/ovjerena ili obična preslika. Ako je zainteresirana strana ne može osobno preuzeti, može sigurnim oblikom komunikacije zatražiti slanje preporučenom ili elektroničkom poštom drugom voditelju registra koji je može ispisati i dostaviti zainteresiranoj strani.
Kad je riječ o registrima nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine, informacije se dostavljaju u obliku potvrde ili doslovne ili skraćene napomene u elektroničkom ili papirnatom obliku.
- Na kojem se jeziku mogu pružiti informacije?
Informacije se pružaju na službenom nacionalnom jeziku ili na jeziku na kojem je napisana oporuka.
Kad je riječ o registrima nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine, pružaju se na španjolskom jeziku, a za jednostavne bilješke može se zatražiti prijevod na engleski jezik.
- Plaća li tijelo koje podnosi zahtjev naknadu za dobivanje traženih informacija? Kako se plaća naknada?
Da, naknada se plaća na jedan od načina dopuštenih zakonodavstvom na snazi.
Kad je riječ o registrima nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine, plaća se na jedan od načina dopuštenih zakonodavstvom na snazi. Osim toga, registri nekretnina i trgovačkih društava u Španjolskoj omogućili su pristup internetskom sučelju na stranici www.registradores.org, koje je posebno osmišljeno za traženje, dobivanje i plaćanje informacija.
- Koji su formalni i materijalni zahtjevi za upis promjene vlasništva nad upisanom imovinom koja proizlazi iz nasljeđivanja?
Javna isprava o nasljeđivanju (oporuka ili izjava zakonskih nasljednika). Dokaz o prihvaćanju ili odricanju od nasljedstva (ovjerena preslika javnobilježničkog dokumenta), javna isprava o raspodjeli ili privatnom tijelu jedinog nasljednika i dopunske isprave (potvrda iz registra oporuka, smrtni list i potvrda iz registra životnog osiguranja) i plaćanje poreza na nasljedstvo (po samoprocjeni). Dokaz o prihvaćanju je dokument kojim se potvrđuje da su nasljednici prihvatili nasljedstvo.
Sve te dokumente mora upisati nadležno tijelo (registar nekretnina ili trgovačkih društava).
- Koje je informacije potrebno tražiti da bi tijelo nadležno za upis moglo identificirati upisanu imovinu i upisati promjenu vlasništva na temelju nasljeđivanja?
Kad je riječ o nekretninama, to su identifikacijski podaci o ostavini (jedinstveni identifikator upisane ostavine, jedinstveni registarski broj ili broj upisane ostavine) i iznimno podaci iz zemljišnih knjiga ili o lokaciji ostavine (tj. adresa koja može biti podložna promjenama ako dođe do promjene imena ulica). Na primjer, kad je riječ o nekretninama, to mogu biti točna adresa, broj čestice ili katastarski broj, opis nekretnine. Kad je riječ o potrebi za točnom identifikacijom nekretnine, vidjeti presudu Suda EU-a od 9. ožujka 2023., predmet 351/21.
Nakon što se nekretnina propisno identificira, potrebno je dostaviti dokumente navedene u prethodnom odgovoru.
Kad je riječ o pokretnoj imovini, to su registracijski broj i broj okvira/šasije.
- Koja je pravna vrijednost informacija iz registra u vašoj državi članici?
Za upise u registrima nekretnina, trgovačkih društava i pokretne imovine postoji oboriva pretpostavka zakonitosti i istinitosti. Upisani vlasnik stvarni je vlasnik ostavine. Za osobu koja stječe ostavinu od osobe upisane u registar u svojstvu vlasnika postoji neoboriva pretpostavka da je ona stvarni vlasnik, što se može poništiti samo sudskom odlukom. Čak i ako je upisano vlasništvo prodavatelja zakonito poništeno, treća osoba koja je od te osobe u dobroj vjeri stekla nekretninu u zamjenu za plaćanje ostaje njezin vlasnik (članak 34. Hipotekarnog zakona).
3 Dostupnost informacija o bankovnim računima
- Postoji li u vašoj državi članici tijelo koje vodi popis bankovnih računa?
Ne. Banco de España nema ovlasti za izradu registra bankovnih računa klijenata kreditnih institucija. Banco de España djeluje kao središnja banka i nadzire španjolski bankarski sustav i druge financijske posrednike koji posluju u Španjolskoj. Te funkcije obavlja unutar europskog institucionalnog okvira kao sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Eurosustava te jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM).
– Koje tijelo posjeduje te informacije?
Najbolje je obratiti se Poreznoj upravi jer joj banke u kojima su računi otvoreni dostavljaju financijske podatke.
– Podaci za kontakt:
Španjolska porezna tijela djeluju na regionalnoj i nacionalnoj razini. Glavno je nacionalno tijelo Ministarstvo gospodarstva, financija i javne službe.
Središnji portal: https://sedeminhap.gob.es.
Dostupno i na engleskom jeziku.
Za porezna pitanja nadležna je Državna porezna uprava (Agencia Estatal de Administración Tributaria, AEAT), koja odgovara Ministarstvu gospodarstva, financija i javne službe.
Njezin je glavni portal: https://sede.agenciatributaria.gob.es/.
A.E.A.T. Posebno izaslanstvo u Madridu
Ulica Guzmán el Bueno 139
Telefon: 91 582 6767
Uredi postoje u svakoj autonomnoj zajednici i u glavnim gradovima.
Podaci za kontakt sa španjolskom državnom bankom:
BANCO DE ESPAÑA
Ulica Alcalá 48, 28014 Madrid – ulica Alcalá 522, 28027 Madrid
Telefonski broj: 91 338 5000
- Ima li tijelo ovlasti za pružanje informacija o bankovnim računima oporučitelja na zahtjev nacionalnog tijela koje se bavi nasljeđivanjem?
Ne, to nije moguće. Informacije se moraju zatražiti od institucije s uredom ili podružnicom u Španjolskoj. Svi popratni dokumenti moraju se prevesti i sadržavati sva potrebna pojašnjenja.
Institucije u kojima oporučitelj ima otvorene račune moraju nasljednicima dostaviti informacije koje traže, tj. dokumentaciju koja se obično mora dostaviti kreditnoj instituciji kako bi se dokazao status nasljednika. Naime, moraju predočiti smrtni list stranke, potvrdu iz registra oporuka, ovjerenu presliku posljednje oporuke ili, ako je osoba preminula bez sastavljanja oporuke, izjavu zakonskih nasljednika (koja mora sadržavati završni akt potvrde o nasljeđivanju). Izjava o zakonskim nasljednicima daje se pred javnim bilježnikom, a cilj joj je utvrditi koji su srodnici preminule osobe nasljednici kad preminula osoba nije ostavila oporuku i pružiti informacije koje su nasljednici zatražili. U zahtjevima za informacije o promjenama na računima mora biti navedeno razdoblje na koje se odnose i moraju biti razumni. Zahtjevi za dostavu informacija o promjenama koje su se dogodile mnogo prije datuma smrti obično se ne prihvaćaju.
Nasljednici mogu od bankarskih institucija zatražiti bilo koju od sljedećih informacija:
– izvod iz računa preminule stranke
– promjene na računima nakon datuma smrti
– promjene na računima u razdoblju od približno godinu dana prije smrti, čime se nasljednicima omogućuje da ispune porezne obveze
– primjerak ugovora preminule stranke.
Ključno je da se i informacije o sredstvima stranke na dan smrti i ugovori o financiranju ili jamstvu (ugovori o zajmu, ugovori o ovjeri itd.) koji su bili važeći tog datuma dostave nasljednicima prije nego što prihvate nasljedstvo kako bi ih se informiralo o ostavini.
- Na temelju čega tijelo može uskratiti informacije nacionalnom tijelu nadležnom za nasljeđivanje?
Tijelo može uskratiti pristup informacijama ako ne postoji legitiman interes (npr. osoba koja podnosi zahtjev nije nasljednik preminule osobe ili nema interes za nasljeđivanje) ili ako je riječ o tijelu koje nije nadležno za nasljeđivanje.
Bankarskim institucijama pristup informacijama može se uskratiti samo ako ne ispunjavaju prethodno navedene uvjete za nasljeđivanje ili se njihov zahtjev odnosi na razdoblje znatno prije godine koja prethodi datumu smrti.
- Koje informacije tijelo iz druge države članice koje podnosi zahtjev mora dostaviti kad traži informacije o bankovnim računima preminule osobe?
Broj osobne iskaznice oporučitelja ili, ako ima bankovne račune u drugoj zemlji, njegov identifikacijski broj za strane državljane u toj zemlji, španjolski identifikacijski broj za strane državljane i dokaz da ispunjava sve uvjete iz prethodnih odgovora.
- Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dostaviti dokumente koji dokazuju točnost dostavljenih informacija o preminuloj osobi?
Da, smrtni list.
- Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dostaviti dokaz da traži informacije u skladu s člankom 66. stavkom 5.?
Da.
- Koja se sredstva mogu koristiti za traženje i pružanje informacija?
Ovisi o sredstvima koja su na raspolaganju određenoj banci.
- Na kojem se jeziku mogu zatražiti informacije?
Na španjolskom ili bilo kojem službenom jeziku Španjolske.
- Na kojem se jeziku mogu pružiti informacije?
Ovisi o bankarskoj instituciji. Informacije u pravilu mogu biti na bilo kojem službenom jeziku Španjolske ili na engleskom. Neke banke imaju službu za prevođenje.
- Plaća li tijelo koje podnosi zahtjev naknadu za dobivanje traženih informacija? Kako se plaća naknada?
Banco de España ovlašćuje španjolske bankarske institucije za naplatu provizije za tu uslugu. Najveća dopuštena naknada iznosi 100 EUR plus PDV, a banka odlučuje hoće li je naplatiti.
4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva
Registar prava intelektualnog vlasništva (kao što su autorska prava, patenti, svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, korisni modeli, topografija poluvodičkih proizvoda, žigovi, oznake zemljopisnog podrijetla, dizajni, oplemenjivačka prava na biljnu sortu).
- Postoji li u Španjolskoj tijelo ili subjekt koji čuva informacije o pravima intelektualnog vlasništva?
Da.
Zahtjevi za prvi upis mogu se podnijeti bilo kojem uredu koji vode teritorijalni registri, ako postoje, ili središnjem registru. Budući da u Španjolskoj postoje jedinice za upis, zahtjevi svih registara imaju isti učinak.
Teritorijalni registri odgovorni su za obradu i odlučivanje o upisu i spisima o upisu povezanima sa zainteresiranim stranama koje podnose zahtjeve na njihovu području.
Središnji registar u suradnji s pokrajinskim uredima obrađuje spise zainteresiranih strana koje podnose zahtjeve u nekoj drugoj autonomnoj zajednici. Podaci za kontakt: internetske stranice
5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje
Ministarstvo financija: Porezna uprava. Nadležna je za inspekciju, upravljanje i ubiranje poreza u Španjolskoj. Zbog te uloge raspolaže poreznim podacima svih poreznih obveznika koji su obvezni plaćati porez na temelju državljanstva ili boravišta na španjolskom državnom području.
Određeni porezi, kao što je porez na nasljedstvo, delegiraju se autonomnim zajednicama koje imaju ispostave porezne uprave i koje su odgovorne za inspekciju, upravljanje i ubiranje vlastitih poreza i poreza koje je država propisala na njihovu području.
6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati
- Koja tijela ili osobe imaju ovlasti za čuvanje oporuke?
Oporučitelj može čuvati zapečaćenu oporuku kod sebe, prenijeti njezino čuvanje na osobu od povjerenja ili je pohraniti u arhivu ovlaštenog javnog bilježnika.
- Moraju li po zakonu ta tijela ili osobe otkriti sadržaj oporuke nakon smrti oporučitelja?
Da.
- Komu ta tijela ili osobe moraju otkriti sadržaj oporuke?
Javnom bilježniku koji je izdao zapisnik o zapečaćenoj oporuci.
- Tko može zatražiti otkrivanje oporuke?
Osoba koja ima pravo na nasljedstvo.
- Pod kojim se uvjetima i kakvim postupcima otkriva njezin sadržaj?
Osoba koja čuva zapečaćenu oporuku mora je dostaviti nadležnom javnom bilježniku u roku od 10 dana od saznanja za smrt oporučitelja.
Javni bilježnik koji je ovjerio zapečaćenu oporuku i kojeg je oporučitelj imenovao depozitarom oporuke mora u roku od 10 dana od saznanja za smrt oporučitelja obavijestiti nadživjelog bračnog druga, potomke i pretke oporučitelja o postojanju oporuke, a ako takve osobe ne postoje, srodnike do četvrtog koljena.
U navedena dva slučaja, ako ne zna identitet ili mjesto prebivališta tih osoba ili ne zna postoje li, javni bilježnik mora otkriti informacije propisane bilježničkim pravom (članak 712. Građanskog zakonika).
- Koja tijela ili osobe imaju ovlasti za čuvanje oporuke?
Za vrijeme rata vojnici u službi, dobrovoljci, taoci, zatvorenici i druge osobe zaposlene u vojsci ili povezane s vojskom mogu sastaviti oporuku pred časnikom s činom kapetana ili višim.
Ta se odredba primjenjuje na vojne osobne u stranoj zemlji. Ako je oporučitelj obolio ili ozlijeđen, može sastaviti oporuku pred kapelanom ili liječnikom. Ako je dio odreda, može sastaviti oporuku pred zapovjednikom, čak i ako je on podređen oporučitelju.
- Moraju li po zakonu ta tijela ili osobe otkriti sadržaj oporuke nakon smrti oporučitelja?
Oporuke se moraju što prije poslati u stožer, odakle se šalju Ministarstvu obrane.
Ako je oporučitelj preminuo, Ministarstvo mora poslati oporuku kolegiju javnih bilježnika nadležnom na posljednjoj poznatoj adresi preminule osobe. Ako posljednja adresa nije poznata, šalje se Kolegiju javnih bilježnika u Madridu.
Kolegij javnih bilježnika poslat će oporuku javnom bilježniku nadležnom na posljednjoj poznatoj adresi oporučitelja. Kad javni bilježnik primi oporuku, mora u roku od 10 dana obavijestiti nasljednike i druge zainteresirane strane o postojanju nasljedstva da bi se mogli pojaviti pred njim kako bi se oporuka formalizirala u skladu sa zakonom. Kad se formalnosti dovrše, ovjeravaju se u skladu s općim postupcima utvrđenima za zapečaćene oporuke.
- Koja tijela ili osobe imaju ovlasti za čuvanje oporuke?
Na ratnom brodu oporuka se sastavlja pred računovođom ili osobom koja obavlja dužnosti računovođe i u nazočnosti dvaju odgovarajućih svjedoka koji vide i razumiju oporučitelja. Oporuku mora odobriti i zapovjednik broda ili osoba koja obavlja dužnosti zapovjednika.
Na trgovačkim brodovima oporuku ovjerava kapetan ili osoba koja djeluje u njegovo ime uz pomoć dvaju odgovarajućih svjedoka.
- Komu ta tijela ili osobe moraju otkriti sadržaj oporuke?
Otvorene oporuke sastavljene na moru čuva zapovjednik ili kapetan zapisan u brodskom dnevniku.
Ako plovilo pristane u stranu luku u kojoj je na dužnosti španjolski diplomatski ili konzularni predstavnik, vojni zapovjednik ili kapetan trgovačkog broda mora toj osobi predati primjerak otvorene oporuke ili zapisnika o sastavljanju zapečaćene oporuke te o zabilješci iz brodskog dnevnika.
Diplomatski ili konzularni predstavnik mora sastaviti zapisnik o predaji koji mora nakon zatvaranja i pečaćenja preslike oporuke ili zapisnika o sastavljanju zapečaćene oporuke dostaviti odgovarajućim kanalima, ministru nadležnom za mornaricu zajedno sa zabilješkom iz brodskog dnevnika, a ministar će naložiti pohranu dostavljenog dokumenta u arhivu Ministarstva.
Kad plovilo, bilo ratni ili trgovački brod, pristane u prvu španjolsku luku, zapovjednik ili kapetan predaje lokalnoj pomorskoj upravi zatvoren i zapečaćen izvornik oporuke, kao i presliku bilješke iz brodskog dnevnika. Pomorska uprava te dokumente bez odgode prosljeđuje ministru nadležnom za mornaricu.
- Vlastoručna oporuka
Odnosi se na oporuku koju je napisao oporučitelj. Vlastoručna oporuka mora se formalizirati i dostaviti javnom bilježniku u roku od pet godina od smrti oporučitelja. Javni bilježnik sastavlja dokument o pravovaljanosti oporuke u skladu sa zakonodavstvom o javnom bilježništvu.
Osoba koja čuva vlastoručnu oporuku mora je predočiti nadležnom javnom bilježniku u roku od 10 dana od saznanja za smrt oporučitelja. Ako to ne napravi, odgovara za svu prouzročenu štetu.
Taj se dokument mora formalizirati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o javnom bilježništvu.