Informacije za tijela koja izdaju Europsku potvrdu o nasljeđivanju

1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje

• Zemljišne knjige
• Matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih
• Registar sporazuma o bračnoimovinskom režimu
• Upisnik oporuka
• Poslovni registar Slovenije
• Registar vozila
• Registar pomorskih plovila i registar brodova
• Registar zrakoplova
• Registar neposjedovnih založnih prava i oduzetih pokretnina
• Registar nesolventnosti (obavijesti o postupcima u slučaju nesolventnosti)
• Registar tekućih računa – vidjeti točku 3.
• Registar prava intelektualnog vlasništva – vidjeti točku 4.
• Središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira – vidjeti točku 5.
• Registar oružja – vidjeti točku 5.

2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.

Zemljišne knjige

Zemljišne knjige javni su registar u koji se unose i objavljuju podaci o vlasništvu nad nekretninama i pravne činjenice koje se odnose na nekretnine. Obuhvaćaju glavni registar i bazu podataka o ispravama. 

Glavni registar sadržava podatke o vlasništvu nad nekretninama i pravne činjenice o nekretninama čiji je upis u registar propisan zakonom, a baza podataka o ispravama sastoji se od isprava koje čine osnovu za upis u glavni registar. Glavni registar vodi se kao središnja elektronička baza podataka. Svi podaci zabilježeni u bilo kojem zemljišnoknjižnom sudu u Sloveniji upisani su i vode se u toj središnjoj bazi podataka. Baza podataka o ispravama također je elektronička. Sadržava isprave koje se odnose na postupke zemljišnih knjiga započete nakon 1. svibnja 2011. Zemljišne knjige nisu organizirane niti se vode prema regijama. Sva pitanja zemljišnih knjiga organizirana su na jedinstven način za cijelu zemlju u središnjoj elektroničkoj bazi podataka. 

Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni sudovi, tj. lokalni sudovi. Vođenje zemljišnih knjiga obuhvaća donošenje odluka o upisu, upise u glavni registar i održavanje baze podataka o ispravama. Svi su upisi u zemljišne knjige javni, kao i (pod određenim uvjetima) isprave na temelju kojih su izvršeni upisi u registar. To znači da svatko može pregledavati ili kopirati podatke iz glavnog registra ili zatražiti da zemljišnoknjižni sud izda ovjereni primjerak iz zemljišnih knjiga. Svatko tko može dokazati legitiman interes ima pravo zatražiti da mu zemljišnoknjižni sud izda presliku isprave iz baze podataka o ispravama i potvrdu da je izvornik ili ovjerena preslika isprave unesena u bazu podataka o ispravama. Svi zemljišnoknjižni sudovi moraju postupati u skladu s takvim zahtjevom. Zakonom o zemljišnim knjigama (Zakon o zemljiški knjigi) utvrđuju se pravila o pravima i pravnim činjenicama upisanima u zemljišne knjige, postupku prema kojem zemljišnoknjižni (lokalni) sud odlučuje o upisu te radu i vođenju zemljišnih knjiga.

Pristup podacima u elektroničkom glavnom registru besplatan je na internetskom portalu e-ZK (e-zemljišne knjige), koji je dio portala e-Sodstvo (e-pravosuđe)(https://evlozisce.sodisce.si/). Besplatan pristup i elektronički ispisi sljedećih podataka iz glavnog elektroničkog registra moraju biti dostupni svima na portalu e-ZK:

1. (aktualnih) podataka koji su upisani i odnose se na određenu nekretninu (redovni izvadak iz zemljišnih knjiga)
2. prethodno upisanih podataka koji se odnose na određenu nekretninu označenih kao izbrisani zbog naknadnih upisa (povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga)
3. podataka o određenim ostvarenim pravima ili pravnim činjenicama
4. ako je u vezi s nekretninom upisana bilješka o pokrenutom postupku (sporedni upis kojim se javno objavljuje činjenica da je pokrenut zemljišnoknjižni postupak u kojem zemljišnoknjižni sud nije donio konačnu odluku o upisu), također i sljedećih podataka:

• statusa postupka
• sadržaja prijedloga za upis u zemljišne knjige i
• sadržaja odluka zemljišnoknjižnog suda ili drugostupanjskog suda o upisu.

Ti podaci mogu se dobiti i u fizičkom obliku (ovjerene preslike) uz plaćanje pristojbe zemljišnoknjižnom sudu, javnom bilježniku ili upravnoj jedinici.

Iako su podaci iz glavnog registra dostupni svima, postoje određena ograničenja upita koji se mogu podnijeti. Zbog zahtjeva zaštite osobnih podataka nije moguć javni pristup podacima o nositeljima prava koji nisu povezani s određenom nekretninom, čak i ako softver tehnički omogućuje da ti podaci u elektroničkom glavnom registru budu dostupni. To znači da nitko nema pravo na pristup podacima u elektroničkom glavnom registru koji bi toj osobi omogućili da utvrdi je li određena osoba vlasnik ili nositelj drugih prava na neku nekretninu. Međutim, određene osobe/subjekti imaju pravo pregledavati i izvlačiti takve podatke. Oni uključuju: 

1. vjerovnika koji treba podatke kako bi izvršio tražbinu protiv predmetne osobe, ako može dokazati postojanje tražbine izvršivim dokumentom kojim se omogućuje izvršenje tražbine protiv te osobe ili drugim dokumentima ili dokazima na temelju kojih se može dopustiti nalog za osiguranje protiv te osobe, te svaku drugu osobu koja može dokazati pravni interes
2. središnje državno tijelo, ako treba podatke u postupcima koje provodi protiv osobe u okviru svojih ovlasti
3. javnog bilježnika, koji treba podatke kako bi obavljao javnobilježničke poslove u skladu sa zakonom o javnim bilježnicima
4. nositelja prava u smislu prava upisanih u zemljišne knjige u njegovu korist.

Promjena u vlasništvu nad nekretninom u slučaju nasljeđivanja upisuje se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti nakon donošenja konačne odluke o nasljeđivanju. U odluci o nasljeđivanju nekretnini se dodjeljuje odgovarajući identifikacijski broj. To znači da nije potrebno dostaviti nikakve druge isprave niti pretraživati ili utvrđivati nekretnine na nijedan drugi način radi provedbe prijenosa vlasništva.

Na pravnu valjanost podataka o pravima u zemljišnim knjigama primjenjuje se načelo povjerenja. Nitko tko u pravnim odnosima postupa pošteno i oslanja se na podatke o pravima upisane u zemljišne knjige ne može zbog toga pretrpjeti nikakve štetne posljedice. Upisi stvarnih prava imaju konstitutivni učinak; to znači da se, osim ako zakonom nije drukčije predviđeno, vlasništva nad nekretninom stječu ili prestaju u trenutku kad upis u zemljišne knjige stupi na snagu. Upisi imaju i učinak objavljivanja; to znači da ako je dopušten upis prava ili pravne činjenice, to pravo ili pravna činjenica kako su upisani u zemljišne knjige smatraju se poznatima svima od trenutka početka radnog vremena zemljišnoknjižnog suda radnog dana nakon dana kad je zemljišnoknjižni sud zabilježio primitak prijedloga za upis prava ili pravne činjenice u zemljišne knjige ili primitak isprave na temelju koje je po službenoj dužnosti odlučio o takvom upisu, te da nitko ne može tvrditi da mu pravo ili činjenica nisu bili poznati od tog trenutka nadalje. Ako pravo ili pravna činjenica čiji je upis u zemljišne knjige određen zakonom nije upisana, smatra se da treća strana nije znala za to pravo ili činjenicu, osim ako se ne dokaže suprotno.

Podaci za kontakt:

• Vrhovni sud Republike Slovenije (Vrhovno sodišče Republike Slovenije), Tavčarjeva 9, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 366 4444, e-adresa: urad.vsrs@sodisce.si. 

Matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih

Strana tijela nemaju pristup podacima iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih. Člankom 27. Zakona o matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih (Zakon o matičnem registru) propisuje se da osobne podatke iz matičnih knjiga može upotrebljavati osoblje ministarstva odgovornog za unutarnje upravne poslove i nadležno tijelo radi obavljanja svojih službenih dužnosti, a te podatke mogu upotrebljavati i drugi korisnici koji su ovlašteni zakonom ili postupaju u skladu s pisanim pristankom pojedinca.

Matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih može se pristupiti na portalu eUprava (eUprava), ali potrebna je registracija digitalnim identifikacijskim podacima.

Podaci za kontakt:

• Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za unutarnje upravne poslove, Odjel za prijavu prebivališta i javne isprave (Ministrstvo za notranje zadeve, Direktorat za upravne notranje zadeve, Sektor za registracijo prebivalstva in javne listine), Litostrojska cesta 54, 1501 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 428 4961, e-adresa: gp.mnz@gov.si.

Registar sporazuma o bračnoimovinskom režimu

Registar sporazuma o bračnoimovinskom režimu uspostavila je i vodi Javnobilježnička komora Slovenije (Notarska zbornica Slovenije) (članci 90. i 92. Obiteljskog zakonika (Družinski zakonik)). 

U skladu s člankom 91. Obiteljskog zakonika, registar sporazuma o bračnoimovinskom režimu sadržava informacije o sporazumima koji su sklopljeni u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa. U registru možete pronaći sljedeće informacije:

• serijski broj i datum upisa 
• imena bračnih drugova ili nevjenčanih partnera, nacionalni osobni identifikacijski broj (EMŠO) ili datum, mjesto i državu rođenja svakog bračnog druga ili nevjenčanog partnera koji je strani državljanin te adresu stalnog ili privremenog boravišta bračnih drugova ili nevjenčanih partnera
• ime i registrirano sjedište javnog bilježnika kod kojeg je pohranjen sporazum o bračnoimovinskom režimu
• datum na koji je sklopljen sporazum o bračnoimovinskom režimu, datum na koji je stupio na snagu ili je izmijenjen ili raskinut.

Podaci iz članka 91. Obiteljskog zakonika prikupljaju se i koriste za dokazivanje postojanja sporazuma o bračnoimovinskom režimu (članak 93. stavak 1. Obiteljskog zakonika). Javna priroda podataka o postojanju sporazuma o bračnoimovinskom režimu ne utječe na opća pravila o povjerenju u smislu zemljišnih knjiga te na pretpostavku vlasništva nad nekretninom kako je propisano zakonom kojim se uređuju imovinskopravni odnosi i zakonom kojim se uređuju zemljišne knjige (članak 93. stavak 3. Obiteljskog zakonika). Ako sporazum o bračnoimovinskom režimu nije upisan u registar, u odnosu na treće strane pretpostavlja se da se na imovinskopravne odnose između bračnih drugova primjenjuje zakonski utvrđeni bračnoimovinski režim (članak 94. Obiteljskog zakonika).

Javnobilježnička komora Slovenije jamči da su podaci upisani u registar sporazuma o bračnoimovinskom režimu javni. U skladu s člankom 93. stavkom 2. Obiteljskog zakonika javni su sljedeći podaci o sporazumu o bračnoimovinskom režimu upisanom u registar:

• imena i adrese privremenog ili stalnog boravišta bračnih drugova ili nevjenčanih partnera
• ime i registrirano sjedište javnog bilježnika kod kojeg je pohranjen sporazum o bračnoimovinskom režimu
• datum na koji je sporazum o bračnoimovinskom režimu upisan u registar, datum na koji je sklopljen, datum na koji je stupio na snagu ili je izmijenjen ili raskinut.

Javne informacije o registru i podaci za kontakt dostupni su na internetskim stranicama Javnobilježničke komore Slovenije: https://www.notar-z.si/registri/register-pogodb-o-ureditvi-premozenjskopravnih-razmerij. 

Kad je riječ o pohrani i pregledavanju sporazuma o bračnoimovinskom režimu, člankom 88. Obiteljskog zakonika propisuje se da se sporazumi o bračnoimovinskom režimu pohranjuju kod javnog bilježnika u skladu s propisima o javnim bilježnicima. Osobe kojima je to dopušteno zakonom o javnim bilježnicima mogu ispitivati sadržaj sporazuma o bračnoimovinskom režimu. Te osobe mogu tražiti i ovjerenu ili običnu presliku relevantnog javnobilježničkog akta. Sadržaj sporazuma o bračnoimovinskom režimu može ispitivati i sud u svrhu postupaka u kojima sudska odluka ovisi o sadržaju takvog sporazuma.

Podaci za kontakt:

• Javnobilježnička komora Slovenije (Notarska zbornica Slovenije), Tavčarjeva ulica 2, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 439 2570, faks: +386 (0)1 434 0247, e-adresa: info.nzs@siol.net.

Upisnik oporuka

Središnji upisnik oporuka sadržava informacije o oporukama koje su sastavljene u obliku javnobilježničkog akta, o oporukama koje se čuvaju kod javnog bilježnika, o oporukama koje je sastavio odvjetnik ili koje su dostavljene odvjetniku na čuvanje, o sudskim oporukama te o oporukama dostavljenima sudu na čuvanje prema odredbama zakona o nasljeđivanju. 

Te informacije uključuju:

• serijski broj i datum upisa
• ime i prezime oporučitelja (za udane žene i djevojačko prezime)
• nacionalni osobni identifikacijski broj i mjesto rođenja oporučitelja ili datum, mjesto i državu rođenja oporučitelja ako je strani državljanin
• adresu oporučitelja
• datum i referentni broj oporuke
• ime i prezime i adresu javnog bilježnika kod kojeg je oporuka pohranjena ili ime i adresu druge osobe ili tijela kod kojeg je oporuka pohranjena
• vrstu oporuke
• sve izmjene, opozive ili poništenja oporuke, ako je sastavljena u obliku za koji je prema zakonu obvezan upis u upisnik oporuka
• datum vraćanja oporuke oporučitelju
• podatke o smrti oporučitelja i
• podatke o tome tko je pregledavao upisnik.

Upisnik oporuka vodi Javnobilježnička komora Slovenije.

Podaci za kontakt dostupni su na internetskim stranicama: https://www.registeroporok.si

Upisnik oporuka centraliziran je na nacionalnoj razini.

Upis u upisnik oporuka tajan je sve dok je oporučitelj živ. Nakon smrti oporučitelja sud ili osoba koja može dokazati legitiman interes za dobivanje podataka iz središnjeg upisnika oporuka mogu dobiti te informacije. Nakon smrti oporučitelja izdaje se primjerak ispisa iz upisnika na temelju pisanog zahtjeva suda ili druge osobe koja može dokazati legitiman interes za dobivanje tog ispisa.

Dok je oporučitelj živ druge osobe ili tijela nemaju pravo dobiti podatke iz upisnika. Nakon smrti oporučitelja izdaje se primjerak ispisa iz upisnika na temelju pisanog zahtjeva suda ili druge osobe koja može dokazati legitiman interes za dobivanje tog ispisa. U zahtjevu moraju biti navedeni sljedeći podaci:

• pojedinosti o osobi koja zahtijeva ispis podataka iz upisnika (ime i prezime i adresa boravišta pojedinca, službeni naziv i registrirano sjedište pravnog subjekta ili naziv i adresa suda)
• pojedinosti o oporučitelju (ime i prezime, adresa, nacionalni osobni identifikacijski broj ili datum rođenja i datum smrti)
• podaci ili okolnosti koje dokazuju da podnositelj zahtjeva ima legitiman interes za dobivanje ispisa iz upisnika.

Upisnik oporuka služi kao dokaz postojanja oporuke.

Podaci za kontakt:

• Javnobilježnička komora Slovenije (Notarska zbornica Slovenije), Tavčarjeva ulica 2, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 439 2570, faks: +386 (0)1 434 0247, e-adresa: info.nzs@siol.net.

Poslovni registar Slovenije, sudski registar 

Poslovni registar Slovenije (PRS) središnja je javna elektronička baza podataka kojom se upravlja na nacionalnoj razini, a koja sadržava pojedinosti o svim poslovnim subjektima osnovanima u Sloveniji koji obavljaju profitne i neprofitne djelatnosti te o njihovim podružnicama i drugim komponentama. Poslovni registar Slovenije sadržava i sudski registar u kojem se nalaze podaci o trgovačkim društvima i podružnicama stranih poduzeća koja obavljaju djelatnost u Sloveniji, kao i podaci o drugim pravnim subjektima čiji je unos u sudski registar propisan zakonom (npr. skupine od gospodarskog interesa, instituti, zadruge). Sudski registar obuhvaća glavnu knjigu i bazu podataka o ispravama. Glavna knjiga sadržava podatke o pravno relevantnim činjenicama koje se moraju upisati i objaviti u sudskom registru u skladu sa Zakonom o sudskom registru (Zakon o sodnem registru) ili drugim zakonom. Isprave na temelju kojih se upisuje pravno relevantna činjenica ili čije je podnošenje registarskom sudu propisano zakonom unose se u bazu podataka o ispravama. Pravila o Poslovnom registru Slovenije propisana su u Zakonu o Poslovnom registru Slovenije (Zakon o Poslovnem registru Slovenije), a pravila o sudskom registru propisana su u Zakonu o sudskom registru.

Poslovni registar Slovenije vodi Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve – AJPES): Poslovni registar Slovenije. U postupku za upis u sudski registar odluke donosi okružni sud koji je nadležan na području na kojem je osnovan subjekt upisa.

Podaci o registraciji (osnivanju) i radu (identifikacijski broj, službeni naziv, porezni broj, pojedinosti o zastupnicima i osnivačima itd.) dostupni su za sve poslovne subjekte upisane u Poslovni registar Slovenije. Registar sadržava i podatke o članovima društva i o udjelima u društvima s ograničenom odgovornošću te postoji li kolateral povezan s tim udjelima. Ne sadržava podatke o dioničarima dioničkih društava ni dioničarima komanditnih društava.

Podacima o poslovnom subjektu može se javno pristupiti i može ih se pregledavati na internetskim stranicama AJPES-a, gdje je omogućeno pretraživanje prema poslovnom subjektu. Tražilica je dostupna:

• na slovenskom: https://www.ajpes.si/prs/ i
• na engleskom: https://www.ajpes.si/prs/Default.asp?language=english.

Na internetskim stranicama AJPES-a moguće je i pretraživanje prema pojedincu radi dobivanja informacija o tome je li određena osoba osnivač, član, zastupnik ili član nadzornog odbora određenog poslovnog subjekta. Takva tražilica dostupna je na internetskim stranicama AJPES-a na slovenskom: https://www.ajpes.si/prs/default_osebe.asp.

Prilikom pretraživanja pojedinca potrebno je unijeti sljedeće:

• ime i prezime i
• adresu stalnog ili privremenog boravišta u Sloveniji ili nacionalni osobni identifikacijski broj ili
• adresu boravišta u inozemstvu ili slovenski porezni broj koji osoba koja nema nacionalni osobni identifikacijski broj dobiva prije prvog upisa u Poslovni registar Slovenije.

Osoba se mora registrirati (to može učiniti anonimno) prije nego što može upotrebljavati Poslovni registar Slovenije i pregledavati podatke koje sadržava. Internetska upotreba Poslovnog registra Slovenije ili pregledavanje podataka koje sadržava ne naplaćuje se. Na internetskim stranicama moguće je besplatno dobiti i elektronički primjerak podataka (u obliku elektronički potpisane datoteke u formatu PDF). Može se dobiti sljedeće:

1. običan ispis iz sudskog registra (tj. ispis aktualnih podataka)
2. kombinirani ispis iz sudskog registra (tj. ispis podataka o tome je li određena osoba osnivač ili član, zastupnik ili član nadzornog odbora određenog poslovnog subjekta)
3. povijesni izvadak iz sudskog registra s podacima upisanima u registar nakon 1. veljače 2008.

Povijesni izvadak iz sudskog registra može se dobiti na internetu i za podatke upisane u registar između 1. siječnja 1997. i 1. veljače 2008. Takvi elektronički izvaci nisu elektronički potpisani.

Sudu, javnom bilježniku ili AJPES-u može se podnijeti zahtjev za ovjereni pisani primjerak ispisa podataka, ali povijesni izvadak ove vrste iz sudskog registra može se dobiti samo od suda.

Podaci za kontakt Poslovnog registra Slovenije:

• Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve), Tržaška cesta 16, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 477 4200, e-adresa: info@ajpes.si.

Podaci za kontakt sudskog registra:

• Vrhovni sud Republike Slovenije (Vrhovno sodišče Republike Slovenije), Tavčarjeva 9, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 366 4444, e-adresa: urad.vsrs@sodisce.si. 

Registar vozila 

Registar vozila sadržava sve podatke o vozilu koji su potrebni na potvrdi o registraciji, a odnose se na registraciju, izdanu potvrdu o registraciji, vlasnika vozila ili osobu na čije je ime vozilo registrirano, pojedinosti o tehničkim pregledima, obvezno osiguranje i druge tehničke podatke. Podaci o vlasniku vozila ili osobi na čije je ime vozilo registrirano uključuju osobno ime ili službeni poslovni naziv, datum rođenja, nacionalni osobni identifikacijski broj ili broj iz središnjeg registra te status vlasnika vozila i adresu njegova stalnog ili privremenog boravišta ili registriranog sjedišta (članak 63. stavak 3. Zakona o motornim vozilima (Zakon o motornih vozilih, ZMV-1)). 

Tehničkim podacima vozila može se pristupiti na portalu eUprava: https://e-uprava.gov.si/si/javne-evidence/motorna-vozila.html.

Mogu se dobiti podaci o kilometraži, broju vlasnika, obavljenim tehničkim pregledima i valjanosti osiguranja i registracije vozila. Za osobne upite u registru vozila potrebna je digitalna identifikacija. Za javne upite potreban je broj potvrde o registraciji vozila i broj registarske tablice.

Podaci za kontakt:

• Ministarstvo infrastrukture, Uprava za ceste i cestovni promet (Ministrstvo za infrastrukturo, Direktorat za ceste in cestni promet), Tržaška cesta 19, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 478 8000, e-adresa: gp.mzi@gov.si.

Registar pomorskih plovila i registar brodova

Oba registra dio su Slovenskog registra brodova koji je uspostavljen kao javni registar u skladu s Pomorskim zakonikom (Pomorski zakonik). Člankom 207. Pomorskog zakonika propisuje se da brodovi, čamci i plutajući uređaji moraju biti upisani u Slovenski registar brodova prema odredbama Zakonika. U skladu s člankom 207., odredbe poglavlja II. i četvrtog dijela Pomorskog zakonika primjenjuju se po analogiji i na brodove, čamce i plutajuće uređaje u izgradnji. Ako nije drukčije određeno, upućivanje na registar brodova primjenjuje se na oba registra.

Svaki registar sastoji se od glavnog registra i baze podataka o ispravama. Glavni registar sastoji se od upisa. Upis sadržava listove A, B i C. Svaki brod ili čamac upisan je zasebno. Riječ „brod” dalje u tekstu upotrebljava se i za pomorska plovila. 

List A sadržava podatke o identifikaciji broda ili broda u izgradnji te njegove osnovne tehničke značajke. 

List B sadržava ime i adresu stalnog boravišta ili službeni naziv i registrirano sjedište vlasnika broda, uz moguća ograničenja slobodnog korištenja brodom. List B sadržava i nacionalni osobni identifikacijski broj ili broj iz središnjeg registra i porezni broj vlasnika ako on nema prebivalište u Sloveniji te porezni broj pravnog subjekta ako je to relevantno (ti podaci nisu javni). List B sadržava i ime i adresu stalnog boravišta ili službeni naziv i registrirano sjedište vlasnika broda u slučaju upisa na temelju članka 210. stavka 1. točke 2. Pomorskog zakonika. Ime i adresa stalnog boravišta ili službeni naziv i registrirano sjedište vlasnika broda može se unijeti i u list B registra brodova u izgradnji. Ako se vlasnik slaže, mogu se unijeti i podaci za kontakt (e-adresa ili telefonski broj) za hitne slučajeve kao što su potraga i spašavanje na moru ili zaštita ljudskog života ili morskog okoliša. Unosi se i siguran elektronički poštanski sandučić u svrhu sudskih ili upravnih postupaka. Drugi elektronički poštanski sandučić može se unijeti za potrebe upravnih postupaka u skladu s pravom kojim se uređuju opći upravni postupci. Ti podaci nisu javni i ne smiju se upotrebljavati u druge svrhe.

List C sadržava stvarna prava koja opterećuju brod ili njegov dio i prava stečena na temelju tih prava, svaki zakup broda, ugovor o plovidbi za cijeli brod, pravo prvenstva i druga ograničenja korištenja brodom koja se primjenjuju na svakog vlasnika opterećenog broda, zabrane opterećenja i raspolaganja te sve bilješke i druga zapažanja koja se ne moraju izričito unijeti u bilo koji drugi list.

Osim isprava, u bazi podataka o ispravama nalaze se i sljedeći podaci:

• datumi pregleda, uključujući sve dodatne i dopunske preglede i moguće procjene
• naziv društva za klasifikaciju brodova koje je izdalo potvrdu i odredilo klasu broda
• naziv tijela za pregled države luke u kojoj je brod pregledan, datum pregleda i rezultat pregleda (bilo kakav nedostatak broda i je li brod zadržan) i
• nesreće na moru u kojima je brod sudjelovao.

Registar vodi slovenska pomorska uprava (Uprava Republike Slovenije za pomorstvo): https://www.gov.si/en/state-authorities/bodies-within-ministries/slovenian-maritime-administration/about-the-administration/.

Iako nema regionalnih registara, postoje podružnice u kojima se vodi registar pomorskih plovila (podružnica u Izoli i podružnica u Piranu). Međutim, postoji samo jedan registar pomorskih plovila. 

Tijela drugih država članica mogu uspostaviti kontakt s regionalnim registrima kako bi dobila podatke iz registra. Posebnu pozornost treba obratiti na ograničenja iz Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ te iz Zakona o zaštiti osobnih podataka (Zakon o varstvu osebnih podatkov) u vezi s podacima koji se mogu dobiti i uvjetima pod kojima se mogu dobiti.

U skladu s člankom 208. Pomorskog zakonika, registar je javan. Svatko ima pravo pregledavati podatke iz glavnog registra pod nadzorom ovlaštenog člana osoblja. Tijelo odgovorno za vođenje registra obvezno je osobi koja to zatraži i plati izdati potvrdu kojom se potvrđuje status upisa u registar, a koja je javna isprava. Samo osoba koja ima legitiman interes može pregledavati bazu podataka o ispravama ili zatražiti presliku isprave. Zakon o zaštiti osobnih podataka primjenjuje se i ovdje, što znači da se baza podataka ne može pretraživati prema vlasniku. 

U slučaju osobnih podataka mora postojati odgovarajuća pravna osnova za pristup određenog pojedinca podacima o vlasništvu plovila. 

Tijelo koje vodi registar ovlašteno je slati podatke drugom središnjem državnom tijelu ako za to postoji pravna osnova. Mogu se poslati podaci iz registra. 

Ako nije dokazana pravna osnova za pristup osobnim podacima, tijelo mora odbiti zahtjev za podatke drugog središnjeg državnog tijela. 

Člankom 316. Pomorskog zakonika uređuju se zahtjevi za upis promjena vlasništva nad imovinom kao posljedica nasljedstva. Osim ako se Pomorskim zakonikom ili drugim zakonom ne propisuje drukčije, upisi (članak 256. točka 3. Pomorskog zakonika) se mogu provoditi samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava koje sadržavaju potpise osoba čija će se prava ograničiti, opteretiti, poništiti ili prenijeti na drugu osobu, koje je ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa. Na temelju privatne isprave koju je izdala ovlaštena osoba, upis koji se odnosi na nalogodavca dopušten je samo ako je izdano odobrenje povezano s određenom transakcijom ili određenom vrstom transakcije te ako nije prošlo više od godinu dana od dana izdavanja odobrenja i dana provedbe traženog upisa. Ne postoji zahtjev za ovjeravanje potpisa na privatnoj ispravi ako ona sadržava odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osoba čija će se prava ograničiti, opteretiti, poništiti ili prenijeti na drugu osobu.

U članku 317. utvrđuju se uvjeti koji se primjenjuju na upis na temelju privatne isprave. Privatna isprava na temelju koje je dopušten upis mora sadržavati sljedeće podatke, uz podatke iz članka 279. Pomorskog zakonika:

1. precizno upućivanje na brod ili na pravo u odnosu na koje će se provesti upis
2. izričitu izjavu osobe čija će se prava ograničiti, opteretiti, poništiti ili prenijeti na drugu osobu o tome da dopušta upis. Odredba iz točke 2. prethodnog stavka ne primjenjuje se na isprave o stjecanju vlasništva nad stranim brodom ako se traži prvi upis broda u registar brodova.

U članku 318. utvrđuju se uvjeti koji se primjenjuju na upis na temelju javne isprave. Javne isprave na temelju kojih se dopušta upis obuhvaćaju:

1. isprave o pravnim transakcijama koje je sastavio sud ili javni bilježnik u granicama svojih ovlasti ako takve isprave sadržavaju podatke propisane člankom 279. Pomorskog zakonika
2. isprave koje u propisanom obliku izdaje sud, javni bilježnik ili upravno tijelo u granicama svojih ovlasti, a koje se zakonski smatraju izvršivim instrumentima ili ispravama na temelju kojih se može provesti upis u javni registar pod posebnim uvjetima.

Upis na temelju odluke stranog suda dopušten je pod uvjetom da je odluka priznata u propisanom postupku.

Kako bi tijelo za registraciju moglo utvrditi upisanu imovinu i unijeti promjene vlasništva zbog nasljedstva, potrebno je navesti upućivanje na oznaku broda ili čamca pod kojom je plovilo upisano u Slovenski registar brodova. 

U članku 221. Pomorskog zakonika navedeno je da se vlasništvo i hipoteka nad brodom stječu na temelju pravne transakcije između živih osoba nakon upisa u registar. To se primjenjuje i na registar pomorskih plovila.

Tijelo iz druge države članice koje podnosi zahtjev mora tijelu kojem se podnosi zahtjev dostaviti ime i prezime, datum rođenja ili nacionalni osobni identifikacijski broj i porezni broj tako da može pretražiti registar i omogućiti ispravnu identifikaciju osobe. 

Tijelo koje podnosi zahtjev mora dostaviti prikladnu ispravu o nasljeđivanju kojom se bez sumnje dokazuje da je osoba preminula. Potrebno je dostaviti i dokaz kojim se pokazuje pravna osnova prema kojoj se mogu dobiti osobni podaci. 

Zahtjev i podaci mogu se poslati e-poštom. Podaci se mogu zatražiti na slovenskom jeziku ili, kad je to prikladno i u skladu s načelom dvojezičnosti, na talijanskom jeziku. 

Podaci se mogu dostaviti u sljedećim oblicima: ovjerena ili neovjerena preslika, ovjereni ili neovjereni izvadak, ispisana preslika ili elektronička preslika.

Podaci se dostavljaju na slovenskom jeziku, a ako je zahtjev podnesen na talijanskom ili mađarskom, i na tim jezicima.

Ovisno o konkretnom slučaju, Zakonom o upravnim pristojbama (Zakon o upravnih taksah) utvrđuje se plaća li se pristojba. U članku 23. stavku 1. točki 1. Zakona o upravnim pristojbama navodi se da država ili središnja državna tijela ne plaćaju pristojbu.

Podaci za kontakt:

• Ministarstvo infrastrukture, Uprava Republike Slovenije za pomorstvo (Ministrstvo za infrastrukturo, Uprava Republike Slovenije za pomorstvo), Kopališko nabrežje 9, 6000 Koper, tel.: +386 (0)5 663 2100, e-adresa: ursp.box@gov.si.

Registar zrakoplova

Prema članku 22. Zakona o zrakoplovstvu (Zakon o letalstvu, Uradni List RS (UL RS, Službeni list Republike Slovenije), br. 81/10 – službena konsolidirana verzija, 46/16, 47/19, 18/23 – ZDU-1O i 85/24 (ZLet-1), Zlet) Agencija Republike Slovenije za civilno zrakoplovstvo (Javna agencija za civilno letalstvo Republike Slovenije) odgovorna je za vođenje registra zrakoplova; www.caa.si. Novi Zakon o zrakoplovstvu (UL RS br. 85/24, Zlet-1) stupio je na snagu 5. travnja 2025. i primjenjuje se od 5. listopada 2025. U članku 35. tog zakona navodi se da je Agencija za civilno zrakoplovstvo odgovorna za vođenje registra. 

Registar zrakoplova sadržava podatke o zrakoplovu, nositelje stvarnih ili osobnih prava na zrakoplov, čiji je upis u registar propisan zakonom, promjene identifikacijskih podataka o nositeljima prava unesenima u registar te stvarna i osobna prava i pravne činjenice čiji je upis u registar propisan zakonom.

Ne postoje regionalni registri. Tijela drugih država članica mogu uspostaviti kontakt s nacionalnim registrom: https://www.caa.si/register-zrakoplovov.html, https://www.caa.si/en/aircraft-registration.html.

Novim Zakonom o zrakoplovstvu propisuje se da su podaci iz registra zrakoplova (npr. nacionalni osobni identifikacijski broj, adresa, e-adresa) javni, osim ako je propisano drukčije. U članku 38. novog Zakona o zrakoplovstvu navode se određena ograničenja pristupa, kao što je ograničenje pretraživanja registra kako bi se utvrdilo je li određena osoba nositelj stvarnih ili osobnih prava. Osobe imaju pravo pristupiti tim podacima u registru ako za to imaju prikladnu pravnu osnovu. Na temelju članka 38. novog Zakona o zrakoplovstvu to obuhvaća vjerovnike i druge osobe koje mogu dokazati pravni interes, središnja državna tijela, javne bilježnike, sudske izvršitelje, stečajne upravitelje, detektive i nositelje prava (u smislu prava upisanih u registar u njihovu korist).

Prema nacionalnom pravu, tijelo koje vodi registar ovlašteno je slati podatke drugom nacionalnom tijelu. Može slati podatke koje ima na raspolaganju, obraćajući posebnu pozornost na relevantne pravne zahtjeve i ograničenja. Tijelo za registraciju mora odbiti slanje podataka drugom središnjem državnom tijelu ako nisu ispunjeni pravni zahtjevi ili ako nema tražene podatke. Na temelju članka 25. Zakona o zrakoplovstvu Agencija mora unijeti promjene vlasništva u skladu s konačnom pravnom odlukom nadležnog suda, dok se u članku 40. navodi da Agencija mora odlučiti o uvjetima koji se primjenjuju na upis u registar zrakoplova samo na temelju isprava za koje je zakonom utvrđeno da pružaju osnovu za upis te na temelju statusa upisa u registar u trenutku početka postupka. U skladu s člankom 48. novog Zakona o zrakoplovstvu, registracija se dopušta na temelju isprave o pravnoj transakciji kojom se pokazuje obveza prijenosa vlasništva na zrakoplov ili pružanje osnove za pravo korištenja zrakoplova čiji je upis u registar propisan zakonom te koja sadržava izričitu izjavu osobe čije se vlasništvo prenosi ili mijenja o tome da dopušta registraciju. Ta se izjava može dati u zasebnoj ispravi. Potpis osobe čije se vlasništvo prenosi ili mijenja mora biti ovjeren u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak ili propisima kojima se uređuje ovjeravanje isprava u međunarodnim transakcijama. Registracija je također dopuštena uz ispravu na temelju koje je vlasništvo ili osobno pravo na korištenje zrakoplova čiji je upis u registar zrakoplova propisan zakonom stečeno ili izmijenjeno i koju je izdao sud ili upravno tijelo u propisanom obliku u okviru svojih ovlasti ili koja je u obliku izravno izvršivog javnobilježničkog akta ili na temelju druge isprave koja je zakonom priznata kao instrument izvršenja ili na temelju koje se može izvršiti upis u javne registre. Svaka takva isprava koja je izdana u stranoj zemlji mora biti ovjerena u skladu s propisima kojima se uređuje ovjeravanje isprava u međunarodnim transakcijama, osim ako se propisima Europske unije ili međunarodnim ugovorom koji je obvezujuć za Sloveniju predviđa drukčije.

Kako bi se tijelu za registraciju omogućilo da utvrdi upisanu imovinu i upiše promjenu vlasništva zbog nasljeđivanja, zrakoplov se mora identificirati uz pomoć oznake zrakoplova (pojedinosti o proizvođaču, oznaka proizvođača, serijski i registracijski broj), kako je propisano člankom 48. novog Zakona o zrakoplovstvu. Člankom 169. Zakona o obveznim i imovinskopravnim odnosima u zrakoplovstvu (Zakon o obligacijskih in stvarnopravnih razmerjih v letalstvu, ZOSRL) propisuje se način stjecanja stvarnih prava – konkretno, da se vlasništvo i hipoteka na zrakoplovu stječu na temelju pravne transakcije nakon upisa u registar zrakoplova.

Tijelo koje podnosi zahtjev mora dostaviti dovoljno podataka o preminuloj osobi kako bi ta osoba mogla biti jasno i nedvosmisleno identificirana (npr. ime i prezime, datum rođenja ili nacionalni osobni identifikacijski broj ili drugi nacionalni identifikacijski broj). Potrebno je priložiti odgovarajući dokaz, kao što je preslika smrtnog lista ili druge isprave kojom se potvrđuju podaci o preminuloj osobi. 

Tijelo koje podnosi zahtjev mora dostaviti odgovarajuće dokaze kojima se pokazuje da postoji pravna osnova za dobivanje podataka iz članka 66. Ti dokazi mogu biti u obliku preslike zahtjeva za izdavanje Europske potvrde o nasljeđivanju.

Zahtjevi i podaci mogu se slati e-poštom te, prema potrebi, drugim načinima komunikacije. 

Podaci se mogu zatražiti na slovenskom jeziku, a zahtjev će se obraditi i ako je podnesen na engleskom.

Oblik dostavljenih podataka ovisi o podnesenom zahtjevu. Podaci se mogu dostaviti u obliku ovjerene ili neovjerene preslike ili ispisa, ispisanog primjerka ili elektroničkog primjerka. Podaci se dostavljaju na slovenskom, a povremeno i na engleskom jeziku. 

U nekim je slučajevima potrebno platiti pristojbu za ispis u skladu s člankom 16. Tarife za pružanje usluga Agencije Republike Slovenije za civilno zrakoplovstvo (Tarifa za izvajanje storitev Javne agencije za civilno letalstvo Republike Slovenije). Pristojba se plaća na temelju računa koji izdaje Agencija za civilno zrakoplovstvo.

Podaci za kontakt registra zrakoplova:

• Agencija Republike Slovenije za civilno zrakoplovstvo (Javna agencija za civilno letalstvo Republike Slovenije), Kotnikova ulica 19A, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 244 6600, + 386 (0)1 244 6601, faks: +386 (0)1 244 6699, e-adresa: info@caa.si.

Registar neposjedovnih založnih prava i oduzetih pokretnina

Registar neposjedovnih založnih prava i oduzetih pokretnina (RZPP) javna je i središnja baza podataka o založnim pravima i zabranama raspolaganja i opterećenja nad imovinom, tj. nad vozilima identificiranima identifikacijskim brojem vozila (VIN) i poslovnom opremom i zalihama identificiranima identifikacijskim brojem nekretnine ili zgrade u kojoj se nalazi oprema ili zalihe.

Ovaj registar vodi Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (AJPES).

Podatke o zalogoprimcima, zalogodavcima i založnim pravima (ili kolateralu) u odnosu na pokretnine u registar upisuju „kvalificirani korisnici”, tj. javni bilježnici, sudski izvršitelji, financijska uprava, sudovi i likvidatori. Javni bilježnici upisuju založno pravo kad se pojavi na temelju sporazuma među strankama (ugovorno neposjedovno založno pravo), dok ostali kvalificirani korisnici to čine u skladu s odlukom središnjeg državnog tijela donesenom u poreznom ili sudskom postupku (izvršenje, kazneni postupak ili stečajni postupak).

Registru neposjedovnih založnih prava i oduzetih pokretnina moguće je pristupiti na internetskim stranicama AJPES-a: https://www.ajpes.si/RZPP/Iskalnik/JavniPodatki.

Podacima o zalogoprimcu, zalogodavcu, dužniku i založenoj imovini može se pristupiti uz pomoć javne tražilice i dostupni su na slovenskom jeziku. Na tražilicu se primjenjuju ograničenja kao posljedica zahtjeva za zaštitu osobnih podataka pojedinaca i podataka o vjerovnicima. Pretraživanja se mogu provoditi samo prema sljedećim kriterijima:

• prema identifikacijskom broju založnog prava (kolateral)
• prema zalogodavcu ili dužniku koji je poslovni subjekt 
• prema identifikacijskom broju založene imovine (za vozila njihov VIN, za zalihe i opremu identifikacijski (katastarski) broj zemljišne parcele ili zgrade u kojoj se nalazi založena imovina).

Za upotrebu javne tražilice Registra neposjedovnih založnih prava i oduzetih pokretnina te za pregled podataka u registru nije potrebna registracija. Internetska upotreba registra i pregledavanje podataka u cijelosti su besplatni. Na internetskim stranicama moguće je besplatno dobiti i elektronički primjerak podataka (u obliku elektronički potpisane datoteke u formatu PDF). Ispis sadržava podatke o založnom pravu, založenoj imovini, zalogoprimcu i zalogodavcu/dužniku.

Zbog ograničenja pretraživanja pomoću javne tražilice, dostupan je zaštićeni pristup podacima. Tako se omogućuju i pretraživanja podataka o neposjedovnom založnom pravu u odnosu na koje je pojedinac upisan kao dužnik, zalogodavac ili zalogoprimac, a kao pojam za pretraživanje unosi se nacionalni osobni identifikacijski broj ili porezni broj. Zaštićeni pristup podacima o neposjedovnom založnom pravu besplatno je dostupan samo kvalificiranim korisnicima.

Prema zakonu, ovlaštena osoba ili središnje državno tijelo koje nije kvalificirani korisnik, a koje treba podatke iz registra kako bi obavljalo svoje zadaće, može od AJPES-a zatražiti izdavanje ispisa podataka o neposjedovnom založnom pravu u odnosu na koje je određena osoba upisana kao dužnik, zalogodavac ili zalogoprimac. Tijelo u zahtjevu mora navesti svrhu za koju mu trebaju podaci te broj predmeta (postupka) za koji treba podatke.

Ovjereni ispis koji je zatražila osoba koja može dokazati pravnu osnovu za dobivanje podataka iz registra na temelju kriterija za zaštićeni pristup može izdati samo sud.

Podaci za kontakt:

• Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve), Tržaška cesta 16, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 477 4200, e-adresa: info@ajpes.si.

Registar nesolventnosti (obavijesti o postupcima u slučaju nesolventnosti)

Postupke u slučaju nesolventnosti vode okružni sudovi, a obavijesti o postupcima u slučaju nesolventnosti mogu se pregledati na internetskim stranicama obavijesti koje vodi Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (AJPES): https://www.ajpes.si/uradne_objave/eobjave_v_postopkih_zaradi_insolventnosti/splosno.

Pravila o obavijestima i stjecanju podataka utvrđena su u člancima 122. i 122.a Zakona o financijskom poslovanju, postupcima u slučaju nesolventnosti i prisilnoj likvidaciji (Zakon o finančnem poslovanju, postopkih zaradi insolventnosti in prisilnem prenehanju), tj. zakona kojim se uređuje nesolventnost. Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, informiralo javnost te omogućilo da vjerovnici i drugi sudionici u postupcima u slučaju nesolventnosti ostvare svoja prava, sljedeći podaci objavljuju se na internetskim stranicama AJPES-a o obavijestima o postupcima u slučaju nesolventnosti u vezi s pojedinačnim postupcima u slučaju nesolventnosti:

1. sljedeći podaci o konkretnom postupku u slučaju nesolventnosti:

• pojedinosti pomoću kojih se utvrđuje nesolventni dužnik, isključujući nacionalni osobni identifikacijski broj i porezni broj nesolventnog dužnika koji je potrošač
• sud koji vodi postupak i referentni broj postupka
• pojedinosti na temelju kojih se utvrđuje likvidator
• početak postupka, rok za prijavu tražbina u postupku i podaci o drugim postupovnim aktivnostima u okviru postupka
• u stečajnim postupcima i sljedeće: podaci o veličini stečajne mase i udio te mase koji se treba isplatiti odgovarajućim vjerovnicima

2. odluka kojom se pokreće postupak u slučaju nesolventnosti i sve odluke donesene u glavnom postupku u slučaju nesolventnosti, zajedno s prijedlogom na temelju kojeg je sud donio odluku, osim:

• odluka o pokretanju osobnih stečajnih postupaka
• odluka prema kojima sud donese odluku o prijedlogu za pokretanje postupka oprosta duga ili odredi dužniku da provede određene radnje u tim postupcima
• odluka o povratu redovitog prihoda
• odluka o pljenidbi novca u blagajni
• odluka kojima se zaustavlja daljnji povrat redovitog prihoda ili pljenidba novca u blagajni

3. obavijest kojom se najavljuje pokretanje postupka, obavijest kojom se najavljuje saslušanje i druge obavijesti i pozivi na glasovanje koje je izdao sud u skladu sa zakonom

4. svi zapisnici sa saslušanja i sjednica odbora vjerovnika

5. izvješća likvidatora i priloženi dokumenti te, u okviru postupka prisilne nagodbe, izvješća nesolventnog dužnika i priloženi dokumenti

6. popis provjerenih tražbina

7. zahtjevi stranaka u postupku i ostale sudske isprave čija je objava propisana zakonom

8. sve obavijesti o javnoj dražbi u stečajnim postupcima i pozivi na podnošenje ponuda u vezi s likvidacijom stečajne mase.

AJPES jamči da su stranice obavijesti o postupcima u slučaju nesolventnosti dizajnirane tako da je svima omogućen besplatan pristup podacima objavljenima na stranicama, kako slijedi:

1. prema datumu objavljivanja

2. prema referentnom broju postupka u slučaju nesolventnosti ili sudu pred kojim se vodi postupak

3. ako je nesolventni dužnik pravni subjekt, samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak: prema svim pojedinostima za identifikaciju pod kojima je upisan u sudski registar ili poslovni registar te prema poreznom broju

4. ako je nesolventni dužnik potrošač, samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak: prema kombinaciji sljedećih uvjeta, pri čemu sustav prikazuje podatke o referentnom broju postupka u slučaju nesolventnosti ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

• kombinacija nacionalnog osobnog identifikacijskog broja i imena i prezimena
• kombinacija poreznog broja i imena i prezimena ili
• kombinacija imena i prezimena, adrese stalnog boravišta i datuma rođenja

5. ako je nesolventni dužnik potrošač, samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak, samo prema nacionalnom osobnom identifikacijskom broju ili poreznom broju, pri čemu sustav prikazuje samo podatke o tome je li postupak u slučaju nesolventnosti pokrenut protiv osobe koja ispunjava taj uvjet i isključuju se podaci o broju postupka (ako je postupak već započeo).

AJPES omogućuje pristup podacima o pojedinačnom postupku u slučaju nesolventnosti i sadržaju proceduralnih akata u vezi s određenim postupkom do pet godina nakon konačnog završetka postupka.

Podaci za kontakt za informacije o javnim obavijestima o postupku:

• Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve), Tržaška cesta 16, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 477 4200, e-adresa: info@ajpes.si.

Podaci za kontakt za sudske postupke:

• Vrhovni sud Republike Slovenije (Vrhovno sodišče Republike Slovenije), Tavčarjeva 9, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 366 4444, e-adresa: urad.vsrs@sodisce.si. 

3 Dostupnost informacija o bankovnim računima

Registar tekućih računa (RTR) jedinstvena je elektronička baza podataka o tekućim računima i nositeljima tekućih računa (poslovni subjekti i pojedinci) kod pružatelja platnih usluga u Sloveniji. Podaci u registru tekućih računa kontinuirano se ažuriraju. Kako bi se osiguralo da su podaci o nositeljima tekućih računa točni, registar je povezan sa središnjim registrom stanovništva, poreznim registrom i Poslovnim registrom Slovenije.

U skladu s poglavljem 11. Zakona o platnim uslugama, uslugama izdavanja elektroničkog novca i platnim sustavima (Zakon o plačilnih storitvah, storitvah izdajanja elektronskega denarja in plačilnih sistemih, ZPlaSSIED), registar tekućih računa vodi Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (AJPES).

Registru tekućih računa na internetu (eRTR) može se pristupiti (nakon registracije i prijave) na internetskim stranicama AJPES-a koje sadržavaju i podatke za kontakt: https://www.ajpes.si/eRTR/JavniDel/Iskanje.aspx.

U registru tekućih računa obrađuju se sljedeći podaci:

1. nositelj tekućeg računa:

• ime i prezime i adresa boravišta nositelja tekućeg računa koji je pojedinac ili službeni poslovni naziv, registrirano sjedište i poslovna adresa nositelja tekućeg računa koji je pravni subjekt ili službeni poslovni naziv, registrirano sjedište, poslovna adresa i ime i prezime nositelja tekućeg računa koji je samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak ili ime i adresa bilo kojeg drugog nositelja tekućeg računa
• porezni broj nositelja tekućeg računa ako je nositelj upisan u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar te država osnivanja ili adresa boravišta nositelja
• identifikacijski broj nositelja tekućeg računa i država osnivanja ili adresa boravišta ako nositelj nije upisan u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar
• identifikacijski broj trgovačkog društva nositelja tekućeg računa koji je pravni subjekt, samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak ako je nositelj upisan u Poslovni registar Slovenije
• broj korisnika proračuna, ako je upisan u Poslovni registar Slovenije za poslovni subjekt

2. ovlašteni zastupnik nositelja tekućeg računa:

• ime i prezime i adresa boravišta ovlaštenog zastupnika koji je pojedinac ili službeni poslovni naziv, registrirano sjedište i poslovna adresa ovlaštenog zastupnika koji je pravni subjekt ili službeni poslovni naziv, registrirano sjedište, poslovna adresa i ime i prezime ovlaštenog zastupnika koji je samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak ili ime i adresa bilo kojeg drugog ovlaštenog zastupnika
• porezni broj ovlaštenog zastupnika ako je zastupnik upisan u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar te država osnivanja ili adresa boravišta
• identifikacijski broj ovlaštenog zastupnika i država osnivanja ili adresa boravišta ako zastupnik nije upisan u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar
• identifikacijski broj trgovačkog društva ovlaštenog zastupnika koji je pravni subjekt, samostalni poduzetnik ili registrirani stručnjak ako je zastupnik upisan u Poslovni registar Slovenije
• broj korisnika proračuna, ako je upisan u Poslovni registar Slovenije za poslovni subjekt
• datum dobivanja i datum poništenja ovlaštenja

3. stvarni vlasnik nositelja tekućeg računa:

• ime i prezime, datum rođenja, državljanstvo i adresa boravišta stvarnog vlasnika
• porezni broj stvarnog vlasnika ako je vlasnik upisan u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar
• država boravišta stvarnog vlasnika
• drugi identifikacijski broj stvarnog vlasnika ako se koristi u državi njegova boravišta i ako vlasnik nije upisan u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar
• broj manjinskih udjela ili druga metoda kontrole stvarnog vlasnika
• datum upisa i datum brisanja stvarnog vlasnika

4. tekući račun:

• broj računa
• ime i identifikacijski broj pružatelja koji upravlja tekućim računom
• vrsta računa kako je utvrđeno pravilom navedenim u desetom stavku ovog članka
• naznaka da sredstva na tekućem računu nisu dostatna za provedbu odluke o izvršenju ili naloga za osiguranje
• datum otvaranja računa
• datum zatvaranja računa
• naznaka da se tekući račun čiji je nositelj pojedinac koristi za obavljanje djelatnosti
• broj računa nositelja tekućeg računa, sa zakonskim nasljednikom pružatelja platnih usluga

5. trezor:

• ime i prezime i adresa boravišta pojedinca koji je unajmio trezor ili službeni poslovni naziv, registrirano sjedište i poslovna adresa pravnog subjekta koji je unajmio trezor ili službeni poslovni naziv, registrirano sjedište, poslovna adresa i ime i prezime samostalnog poduzetnika ili registriranog stručnjaka koji je unajmio trezor ili ime i adresa bilo koje druge osobe koja je unajmila trezor
• porezni broj osobe koja je unajmila trezor, ako je ta osoba upisana u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar te država osnivanja ili adresa boravišta
• identifikacijski broj osobe koja je unajmila trezor i država osnivanja ili adresa boravišta ako ta osoba nije upisana u porezni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje porezni registar
• identifikacijski broj trgovačkog društva pravnog subjekta, samostalnog poduzetnika ili registriranog stručnjaka koji je unajmio trezor ako je upisan u Poslovni registar Slovenije
• broj korisnika proračuna, ako je upisan u Poslovni registar Slovenije za poslovni subjekt
• trajanje najma.

Podaci u registru tekućih računa javni su i besplatno dostupni na internetskim stranicama AJPES-a. To se ne primjenjuje na podatke o ovlaštenim zastupnicima i stvarnim vlasnicima nositelja tekućeg računa i osobe koje su unajmile trezor ili na osobne podatke pojedinaca (osim podataka o tekućem računu samostalnih poduzetnika i registriranih stručnjaka koji se koristi za obavljanje djelatnosti).

Osobne podatke pojedinaca u vezi s tekućim računima mogu dobiti, među ostalim, sudovi i druga tijela koja provode radnje u postupcima izvršenja ili drugim postupcima koje provode u okviru svojih ovlasti (članak 194. stavak 3. ZPlaSSIED-a).

Slovenski sudovi imaju izravan pristup podacima o tekućim računima pojedinaca (članak 195. ZPlaSSIED-a). Sud dobiva podatke o tekućem računu pojedinca izravnim elektroničkim pristupom podacima u registru tekućih računa na temelju upita koji može sadržavati samo ime i prezime i adresu boravišta pojedinca koji je nositelj tekućeg računa. Ako postoje dvije ili više osoba s istim imenom, prezimenom i adresom, sud mora u upit dodati porezni broj ili identifikacijski broj pojedinca.

AJPES šalje osobne podatke o tekućem računu pojedinca, ovlaštenog zastupnika ili stvarnog vlasnika nositelja tekućeg računa i o trezorima podnositelju zahtjeva za podatke iz registra tekućih računa, a taj zahtjev sadržava: 

1. ime i prezime podnositelja zahtjeva ili službeni poslovni naziv i adresu te potpis
2. ime i prezime i porezni broj ili identifikacijski broj pojedinca koji je nositelj tekućeg računa, ovlaštena osoba ili stvarni vlasnik nositelja tekućeg računa ili osoba koja unajmljuje trezor i
3. pravnu osnovu i svrhu za koju se obrađuju osobni podaci.

Podaci za kontakt:

• Agencija Republike Slovenije za javnopravnu evidenciju i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve), Tržaška cesta 16, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 477 4200, e-adresa: info@ajpes.si.

4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva

Na temelju članka 105. Zakona o intelektualnom vlasništvu (Zakon o industrijski lastnini), Ured za intelektualno vlasništvo (Urad za intelektualno lastnino) vodi registar patenata, potvrda o dodatnoj zaštiti, modela, žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla te registre zahtjeva za ta prava. To su prava industrijskog vlasništva koja, zajedno s autorskim pravima i povezanim i sličnim pravima, čine prava intelektualnog vlasništva. Registri su javni, osim u slučajevima određenima zakonom.

Vanjski dionici imaju pristup podacima u registru na dva načina:

• internetske stranice Ureda za intelektualno vlasništvo http://www.uil.gov.si/ pružaju izravan pristup podacima o dodijeljenim patentima, dodijeljenim potvrdama o dodatnoj zaštiti i onima za koje je podnesen zahtjev, registriranim žigovima i onima za koje je podnesen zahtjev te registriranim modelima i onima za koje je podnesen zahtjev, na sljedećoj poveznici: https://www2.uil-sipo.si/
• nakon podnošenja zahtjeva za potvrdu iz registra i plaćanja pristojbe prema zakonu kojim se uređuju upravne pristojbe. Pristojba trenutačno iznosi 9,10 EUR (s iznimkama navedenima u članku 23. Zakona o upravnim pristojbama (Zakon o upravnih taksah)).

Podaci za kontakt:

• Ministarstvo gospodarstva, turizma i sporta, Ured Republike Slovenije za intelektualno vlasništvo (Ministrstvo za gospodarstvo, turizem in šport, Urad Republike Slovenije za intelektualno lastnino), Kotnikova ulica 6, 1000 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 620 3100, e-adresa: sipo@uil-sipo.si.

5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje

Središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira vodi Središnje klirinško depozitarno društvo (Centralna klirinško depotna družba, KDD). Opseg raspoloživih podataka ovisi o podnositelju zahtjeva. Određeni podaci općenito su javno dostupni (registri dionica izdavatelja), dok su drugi podaci dostupni samo određenim vrstama podnositelja zahtjeva (Agencija za tržište vrijednosnih papira (Agencija za trg vrednostnih papirjev), Banka Slovenije, porezna uprava, sudovi itd.). KDD izravno automatizirano dohvaćanje podataka iz središnjeg registra nematerijaliziranih vrijednosnih papira pruža samo slovenskim nacionalnim tijelima. Iako strana tijela ne mogu upotrebljavati tu metodu dohvaćanja podataka, KDD im izravno šalje podatke u određenim (rijetkim) slučajevima na temelju konkretnog zahtjeva stranog tijela (tj. bez uključivanja suda kojem je podnesen zahtjev).

Strana tijela podnose zahtjeve na isti način kao i slovenska tijela, tj.:

• običnom poštom na adresu: KDD – Centralna klirinško depotna družba d.d., Tivolska cesta 48, 1542 Ljubljana, Slovenija ili
• e-poštom na adresu: info@kdd.si. 

Podaci za kontakt:

• KDD – Centralna klirinško depotna družba d.d., Tivolska cesta 48, 1542 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 307 3500, e-adresa: info@kdd.si.

Registar oružja

Stranim tijelima nije omogućen izravan pristup podacima u registru oružja. Člankom 72. Zakona o oružju (Zakon o orožju) propisuje se, među ostalim, da osobne podatke iz evidencije o oružju i isprave dobivaju i koriste Ministarstvo unutarnjih poslova, policijske i upravne jedinice kad obavljaju zakonom propisane dužnosti, ovlašteno osoblje pravnih subjekata ili samostalni poduzetnici koji prikupljaju i održavaju podatke za te evidencije te ostali korisnici ako imaju potrebne zakonske ovlasti ili ako se podaci prenose u skladu s međunarodnim ugovorom.

Podaci za kontakt:

• Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za unutarnje upravne poslove, Odjel za javno okupljanje i oružje (Ministrstvo za notranje zadeve, Direktorat za upravne notranje zadeve, Sektor za zbiranja in orožje), Litostrojska cesta 54, 1501 Ljubljana, tel.: +386 (0)1 428 4759, e-adresa: gp.mnz@gov.si.

6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati

Pohrana oporuke pitanje je koje treba riješiti oporučitelj. Izričite pravne odredbe primjenjuju se samo na pohranu sudskih oporuka, međunarodnih oporuka, isprava o usmenim oporukama i javnobilježničkih oporuka. Oporučitelj može odlučiti pohraniti oporuku kod suda, druge osobe, organizacije kao što je banka ili pošta ili kod javnog bilježnika ili je može pohraniti sam. Opcija da oporučitelj sam pohrani oporuku dostupna je za sve oporuke, neovisno o obliku u kojem su sastavljene. Ako oporučitelj odluči povjeriti pohranu oporuke drugom pojedincu, ta osoba može biti svjedok oporuke ili osoba kojoj je oporučitelj dodijelio korist iz ostavštine. 

Sljedeći uvjeti primjenjuju se na pohranu oporuke kod suda: ako je riječ o sudskoj oporuci ili međunarodnoj oporuci, ona se stavlja u posebnu omotnicu i zapečaćuje, a sudac zatim na zahtjev daje oporučitelju potvrdu primitka u kojoj se navodi da je oporuka sastavljena i dostavljena sudu radi pohrane. Ako oporuka nije sastavljena pred sudom i oporučitelj ili druga osoba oporuku dostavi sudu otvorenu ili u zapečaćenoj omotnici, potrebno je napraviti sudski zapis o primitku oporuke radi pohrane i oporučitelju dati potvrdu o primitku. Ako oporučitelj ne dostavi oporuku samostalno, sud ga obavješćuje da je zaprimio oporuku radi pohrane.

Svjedoci usmene oporuke moraju sudu dati izjavu o posljednjoj želji i oporuci oporučitelja. Sud sastavlja zapis o primitku izjave svjedoka, stavlja ga u posebnu omotnicu i zapečaćuje. Isto čini i s primjerkom zapisa usmene reprodukcije posljednje želje i oporuke oporučitelja.

Ako se oporuku pohranjuje kod javnog bilježnika, javni bilježnik mora oporučitelju izdati pisanu potvrdu o pohranjivanju oporuke. Osim ako je javnobilježničkim aktom propisano drukčije, preslike ili transkripti oporuke mogu se napraviti tijekom života oporučitelja, i to može učiniti samo oporučitelj ili osoba koju je on ovlastio ovjerenom ispravom o ovlaštenju. Nakon smrti oporučitelja preslike ili transkripti mogu se izdati nakon što je oporuka objavljena. Kad javni bilježnik sazna za smrt ili dobije obavijest o smrti osobe čija je oporuka kod njega pohranjena, mora nadležnom ostavinskom sudu poslati izvornik oporuke ili javnobilježnički akt o pohrani oporuke te sastaviti bilješku u spisu u kojem se čuva izvornik.