Skoči na glavni sadržaj

Informacije za tijela koja izdaju Europsku potvrdu o nasljeđivanju

Flag of Germany
Njemačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
(in civil and commercial matters)

1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje

  • Zemljišne knjige
  • Matične knjige vjenčanih
  • Matične knjige rođenih
  • Matične knjige umrlih
  • Registar imovinskih režima
  • Središnji registar oporuka
  • Registar brodova
  • Registar založnih prava na zrakoplovima
  • Registar trgovačkih društava
  • Portal za obavijesti o nesolventnosti

2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.

Ime registra: zemljišne knjige

Sadržaj registra

  • Podaci o zemljištu (lokacija, veličina, vrsta uporabe)
  • Podaci o vlasniku (ime, datum rođenja)
  • Podaci o stvarnim pravima na zemljištu, npr. hipoteke, služnosti (priroda, sadržaj, nositelj prava)

Tijelo za upis

Zemljišne knjige vodi mjesno nadležan lokalni sud (zemljišnoknjižni odjel). Međutim, svi zemljišnoknjižni odjeli i javni bilježnici omogućuju pristup svim zemljišnim knjigama u Njemačkoj.

Jesu li lokalna tijela za upis povezana?

Da, zemljišne knjige svih saveznih pokrajina povezane su jedinstvenim elektroničkim portalima.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Da.

Pristup registru

Pristup nije ograničen na određene kategorije osoba. Pristup se odobrava svima koji imaju legitiman interes.

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima?

(a) Koje se informacije smiju dijeliti?

(b) U kojim slučajevima je dopušteno odbijanje?

Da.

(a) Sve dostupne informacije.

(b) Odbijanje nije moguće.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

  • Ime i datum rođenja preminule osobe; ako je moguće, boravište
  • U kojem zemljišnoknjižnom okrugu se nalazi zemljište

Moraju li se dostaviti dokazi?

Ne.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Legitimni interes može se dokazati, na primjer, na temelju preslike zahtjeva za izdavanje Europske potvrde o nasljeđivanju.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Nije propisan određeni način. Mogu se preuzeti, na primjer, na temelju pisanog zahtjeva ili zahtjeva e-poštom.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Na njemačkom jeziku.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Preslika iz zemljišnih knjiga može se dostaviti u tiskanom ili elektroničkom obliku. Moguća je autentifikacija.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Ne.

Koji su uvjeti za upis nasljedstva?

Nasljedstvo se u zemljišne knjige upisuje na temelju zahtjeva i predočenja jednog od sljedećih dokumenata:

  • njemačka potvrda o nasljeđivanju
  • Europska potvrda o nasljeđivanju
  • javnobilježnička potvrda o raspolaganju imovinom zbog smrti, zajedno s prijepisom o njezinu otvaranju koje je proveo ostavinski sud.

Koje informacije tijelo za upis treba za identifikaciju upisanog zemljišta kako bi se zabilježila promjena vlasništva na temelju nasljedstva?

Informacije o zemljišnoknjižnom okrugu, zemljišnoknjižnom broju ili katastarskom broju.

Koji je pravni značaj sadržaja zemljišnih knjiga/registra?

Zemljišne knjige potvrđuju vjerodostojnost. To znači da se sadržaj zemljišnih knjiga smatra točnim, osim ako se zna da je netočan ili ako je u zemljišne knjige upisan prigovor.

Ime registra: matične knjige vjenčanih [1]

Sadržaj registra

Datum i mjesto sklapanja braka, imena i prezimena bračnih drugova, njihovo mjesto i datum rođenja, spol, vjerska pripadnost (po želji), imena i prezimena bračnih drugova nakon sklapanja braka.

Prema potrebi: smrt prvog preminulog bračnog druga; proglašenje smrti ili sudska izjava o smrti bračnog druga i poništenje takvih odluka te prestanak braka zbog braka drugog bračnog druga; poništaj braka ili razvod; izjava o nepostojanju braka; sve promjene imena bračnih drugova; sve druge promjene osobnog stanja; promjena vjerske pripadnosti (po želji) i ispravak unosa.

Tijelo za upis

Nadležan je matični ured u kojem je brak sklopljen. Podaci za kontakt trebali bi biti dostupni na odgovarajućoj početnoj stranici.

Jesu li uspostavljeni lokalni registri?

Matični uredi dio su uprave saveznih pokrajina.

Jesu li lokalna tijela za upis povezana?

Matični uredi mogu razmjenjivati poruke na razini svake savezne pokrajine i cijele zemlje.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Možete se obratiti bilo kojem matičnom uredu.

Pristup registru

Informacije se mogu dostaviti na temelju postojećih međunarodnih ugovora.

Postoje li ograničenja pristupa?

Informacije iz matičnih knjiga mogu se dostaviti članovima obitelji i drugim osobama koje dokažu da imaju pravni interes. To vrijedi i za pristup u znanstvene svrhe. Osim toga, matične knjige mogu koristiti javna tijela i sudovi.

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima? Koje se informacije smiju dijeliti?

Matični uredi dostavljaju drugim nacionalnim tijelima podatke iz registara osobnog stanja koji su im potrebni za obavljanje zadaća. U protivnom se podaci ne šalju.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Stranom tijelu mora biti poznato mjesto sklapanja braka kako bi se obratilo nadležnom matičnom uredu. Za pronalazak točnog upisa u registru potrebno je navesti imena i prezimena bračnih drugova, njihova rođena imena i datum sklapanja braka.

Moraju li se dostaviti dokazi?

Tijelo mora dokazati da su informacije iz matične knjige vjenčanih potrebne za obavljanje njegovih zadaća.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Vidjeti odgovor na prethodno pitanje. U svakom je slučaju korisno dostaviti takve dokaze.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti i kako se pružaju?

Zahtjev se podnosi u pisanom obliku (tj. i elektroničkom obliku ako postoji kvalificirani elektronički potpis), a dokument se šalje u tiskanom obliku.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Zahtjev bi u načelu trebalo podnijeti na njemačkom jeziku jer je to službeni jezik. Općenito se ne može znati razumiju li osobe u matičnom uredu druge jezike.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Ovjereni izvaci iz registra, ovjereni prijepisi iz registra, smrtni listovi.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Isprave se izdaju na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Savezne pokrajine utvrđuju jesu li i koje su pristojbe naplaćene.

Koji je pravni značaj / teret dokaza o upisima u registre osobnog stanja?

Upisi u registre osobnog stanja dokazuju osobno stanje i podatke navedene u tu svrhu (članak 54. Zakona o osobnom stanju (Personenstandsgesetz)).

Ime registra: matične knjige rođenih

Sadržaj registra

Ime i prezime djeteta pri rođenju; mjesto, dan, sat i minuta rođenja; spol djeteta; (u načelu) imena i prezimena roditelja te njihov spol i vjerska pripadnost (po želji).

Prema potrebi: očinstvo utvrđeno/priznato nakon rođenja; priznato majčinstvo; promjena osobnog stanja djeteta; promjena imena oba ili jednog od roditelja ako i dijete preuzme novo ime; utvrđivanje imena djeteta s općim obvezujućim učinkom; naknadno navođenje ili promjena djetetova spola; djetetova vjerska pripadnost (po želji) i sve promjene te ispravak unosa o tome.

Tijelo za upis

Nadležan je matični ured u čijoj je jurisdikciji dijete rođeno. Podaci za kontakt trebali bi biti dostupni na odgovarajućoj početnoj stranici.

Jesu li uspostavljeni lokalni registri?

Matični uredi dio su uprave saveznih pokrajina.

Jesu li lokalna tijela za upis povezana?

Matični uredi mogu razmjenjivati poruke na razini svake savezne pokrajine i cijele zemlje.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Možete se obratiti bilo kojem matičnom uredu.

Pristup registru

Informacije se mogu dostaviti na temelju postojećih međunarodnih ugovora.

Tko ima pravo na pristup u slučaju ograničenja pristupa?

Informacije iz matičnih knjiga mogu se dostaviti članovima obitelji i drugim osobama koje dokažu da imaju pravni interes. To vrijedi i za pristup u znanstvene svrhe. Osim toga, matične knjige mogu koristiti javna tijela i sudovi.

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima? Koje se informacije smiju dijeliti?

Matični uredi dostavljaju drugim nacionalnim tijelima podatke iz registara osobnog stanja koji su im potrebni za obavljanje zadaća. U protivnom se podaci ne šalju.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Stranom tijelu mora biti poznato mjesto rođenja kako bi se obratilo odgovarajućem nadležnom matičnom uredu. Za pronalazak točnog upisa u registru potrebno je navesti imena i prezimena djeteta i roditelja te datum rođenja.

Moraju li se dostaviti dokazi?

Tijelo mora dokazati da su informacije iz matične knjige rođenih potrebne za obavljanje njegovih zadaća.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Vidjeti odgovor na prethodno pitanje. U svakom je slučaju korisno dostaviti takve dokaze.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Zahtjev se podnosi u pisanom obliku (tj. i elektroničkom obliku ako postoji kvalificirani elektronički potpis), a dokument se šalje u papirnatom obliku.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Zahtjev bi u načelu trebalo podnijeti na njemačkom jeziku jer je to službeni jezik. Općenito se ne može znati razumiju li osobe u matičnom uredu druge jezike.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Ovjereni izvaci iz registra, ovjereni prijepisi iz registra, smrtni listovi.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Isprave se izdaju na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Savezne pokrajine utvrđuju jesu li i koje su pristojbe naplaćene.

Koji je pravni značaj / teret dokaza o upisima u registre osobnog stanja?

Upisi u registre osobnog stanja dokazuju osobno stanje i podatke navedene u tu svrhu (članak 54. Zakona o osobnom stanju).

Ime registra: matične knjige umrlih

Sadržaj registra

Ime i prezime, mjesto i datum rođenja, spol, vjerska pripadnost (po želji), posljednje boravište i bračno stanje preminule osobe; podaci o bračnom drugu; mjesto, dan, sat i minuta smrti.

Tijelo za upis

Nadležan je matični ured u čijoj je jurisdikciji osoba umrla.

Jesu li uspostavljeni lokalni registri?

Matični uredi dio su uprave saveznih pokrajina.

Jesu li lokalna tijela za upis povezana?

Matični uredi mogu razmjenjivati poruke na razini svake savezne pokrajine i cijele zemlje.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Možete se obratiti bilo kojem matičnom uredu.

Pristup registru

Informacije se mogu dostaviti na temelju postojećih međunarodnih ugovora.

Postoje li ograničenja pristupa?

Informacije iz matičnih knjiga mogu se dostaviti članovima obitelji i drugim osobama koje dokažu da imaju pravni interes. To vrijedi i za pristup u znanstvene svrhe. Osim toga, matične knjige mogu koristiti javna tijela i sudovi.

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima? Koje se informacije smiju dijeliti?

Matični uredi dostavljaju drugim nacionalnim tijelima podatke iz registara osobnog stanja koji su im potrebni za obavljanje zadaća. U protivnom se podaci ne šalju.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Stranom tijelu mora biti poznato mjesto smrti kako bi se obratilo nadležnom matičnom uredu. Za pronalazak upisa o smrti u registru trebalo bi navesti ime i prezime, datum smrti i, prema potrebi, datum rođenja. Identifikacijski broj (još) ne postoji u Njemačkoj.

Moraju li se dostaviti dokazi?

Tijelo mora dokazati da su informacije iz matične knjige umrlih potrebne za obavljanje njegovih zadaća.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Vidjeti odgovor na prethodno pitanje. U svakom je slučaju korisno dostaviti takve dokaze.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti i kako se pružaju?

Zahtjev se podnosi u pisanom obliku (tj. i elektroničkom obliku ako postoji kvalificirani elektronički potpis), a dokument se šalje u papirnatom obliku.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Zahtjev bi u načelu trebalo podnijeti na njemačkom jeziku jer je to službeni jezik. Općenito se ne može znati razumiju li osobe u matičnom uredu druge jezike.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Ovjereni izvaci iz registra, ovjereni prijepisi iz registra, smrtni listovi.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Isprave se izdaju na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Savezne pokrajine utvrđuju jesu li i koje su pristojbe naplaćene.

Koji je pravni značaj / teret dokaza o upisima u registre osobnog stanja?

Upisi u registre osobnog stanja dokazuju osobno stanje i podatke navedene u tu svrhu (članak 54. Zakona o osobnom stanju).

Ime registra: registar imovinskih režima

Sadržaj registra

Upisati se mogu samo činjenice koje se prema zakonu moraju upisati i koje se prema sudskoj praksi mogu upisati. To su konkretno:

  • isključenje ili poništaj imovinskog režima zajednice bračne imovine na temelju bračnog ugovora (članak 1414. druga rečenica Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB) i sporazum o ugovornom imovinskom režimu (članci 1408., 1409., 1415. i 1414. druga rečenica Građanskog zakonika)
  • strani pravni imovinski režim ako jedan od bračnih drugova ima uobičajeno boravište u Njemačkoj ili ondje upravlja poduzećem i izmjene tog režima
  • ograničenje i isključenje prava bračnog druga na temelju članka 1357. Građanskog zakonika (implicitno zastupanje) i uklanjanje takvog ograničenja ili isključenja.

U skladu s člancima 6. i 7. Zakona o životnom partnerstvu (Lebenspartnerschaftsgesetz, LPartG), odredbe se mutatis mutandis primjenjuju na životne partnere.

Tijelo za upis

Nije uspostavljen nacionalni registar. Registar vode lokalni sudovi. Upis se provodi kod lokalnog suda u čijem okrugu jedan od bračnih drugova ima uobičajeno boravište (članak 1558. stavak 1. Građanskog zakonika).

Podaci za kontakt dostupni su na početnoj stranici Ministarstva pravosuđa predmetne savezne pokrajine.

Jesu li lokalna tijela za upis povezana?

Ne.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Da. Registar imovinskih režima javni je registar kojem mogu pristupiti svi, među ostalim i strana tijela (članak 1563. stavak 1. Građanskog zakonika).

Postoje li ograničenja pristupa?

Ne. Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Za pristup registru imovinskih režima dovoljno je navesti ime i adresu osobe te datum rođenja ako je to potrebno za identifikaciju upisane osobe u određenom slučaju.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Registar imovinskih režima vodi se u papirnatom obliku. Zahtjevi se podnose nadležnom sudu u pisanom obliku. Zahtjev se može poslati telefaksom.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Jezik suda je njemački pa bi zahtjeve u načelu trebalo podnijeti nadležnom sudu na njemačkom jeziku.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Informacije se redovito dostavljaju izravnim pristupom registru. Preslika upisa šalje se na zahtjev i ovjerava se ako je to potrebno.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Izravan pristup registru na licu mjesta besplatan je. Pristojba se naplaćuje za dostavu preslike (trenutačno 10 EUR po preslici ili 20 EUR po ovjerenoj preslici). Moguće je izuzimanje od plaćanja pristojbe za zahtjev iz članka 66. stavka 5. Uredbe EU-a o nasljeđivanju (Uredba (EU) br. 650/2012). U pravilu se izdaje račun za naplaćene pristojbe. Plaćanje se može izvršiti prijenosom. Gotovinske politike saveznih pokrajina određuju druga dostupna sredstva plaćanja.

Koji je pravni značaj / teret dokaza o upisima u registre imovinskih režima?

Upisi u registar imovinskih režima nemaju konstitutivni učinak. Međutim, upisi obvezuju treće osobe da prihvate činjenice koje su upisane protiv njih, čak i ako im činjenice nisu poznate, s obzirom na to da im upis u registar daje mogućnost da se upoznaju s njima. Ako činjenica nije upisana, treća strana mora je prihvatiti samo ako joj je poznata (članak 1412. Građanskog zakonika).

Ime registra: središnji registar oporuka

Sadržaj registra

Središnji registar oporuka sadržava informacije o sigurnoj pohrani isprava o nasljeđivanju koje je sastavio javni bilježnik ili koje su pohranjene na sudu. Isprave o nasljeđivanju mogu se pronaći na temelju informacija o sigurnoj pohrani (članak 78.d stavci 1. i 2. Saveznog javnobilježničkog zakona (Bundesnotarordnung, BNotO)). U tim informacijama nije naveden sadržaj takvih isprava.

Uključeni su i podaci o osobnom stanju nezakonite ili pojedinačno posvojene djece oporučitelja za razdoblje 1970. – 2008. (članak 78.d stavak 1. prva rečenica točka 2. Saveznog javnobilježničkog zakona u vezi s člankom 9. Zakona o registru prijenosa oporuka (Testamentsverzeichnis-Überführungsgesetz, TVÜG).

Tijelo za upis

Poštanska adresa:

Zentrales Testamentsregister

DE – 10874 Berlin

E-adresa: info@testamentsregister.de

Telefon: (+49) 800 35 50 700

Telefaks: (+49) 30 38 38 66 88

Jesu li uspostavljeni lokalni registri?

Ne.

Pristup registru

Registar nije otvoren za javnost.

Postoje li ograničenja pristupa?

U skladu s člankom 78.f Saveznog javnobilježničkog zakona javni bilježnici na zahtjev dobivaju informacije o sigurnoj pohrani, a sudovi dobivaju informacije o potpunim podacima o preminuloj osobi iz registra.

Informacije se dostavljaju samo u mjeri potrebnoj za obavljanje dužnosti sudova i javnih bilježnika.

Informacije se u načelu mogu dobiti za života oporučitelja samo uz njegovu suglasnost.

Ne postoje aranžmani za dostavljanje informacija drugim tijelima. Zaposlenici Savezne javnobilježničke komore podliježu i obvezi povjerljivosti u skladu s člancima 81.a i 69.a Saveznog javnobilježničkog zakona.

Smije li matični ured otkriti sadržaj oporuke stranom tijelu u drugoj državi članici? Ako ne smije, kako se mogu dobiti informacije o sadržaju oporuke?

Sadržaj isprava o nasljeđivanju nije upisan u središnji registar oporuka i stoga ga on ne može staviti na raspolaganje.

Oporuke i oporučni ugovori koji su sigurno pohranjeni otvaraju se nakon smrti oporučitelja (članak 348. i dalje Zakona o postupcima u obiteljskim stvarima i stvarima izvanparnične nadležnosti (Gesetz über das Verfahren in Familiensachen und in den Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit, FamFG)). Ako postoji pravni interes, sudu se može podnijeti zahtjev za dostavu primjerka otvorenih oporuka i ugovora o nasljeđivanju (članak 357. Zakona o postupcima u obiteljskim stvarima i stvarima izvanparnične nadležnosti). Pravni interes mora se dokazati. Konkretno, pravni interes općenito imaju (zakonski) nasljednici ili druge osobe na čija prava i obveze utječe oporuka.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Obvezne informacije o oporučitelju:

  • prezime i ime (imena)
  • rođeno ime, datum i mjesto rođenja.

Osim toga, pečatom i potpisom dokazuje se da postoji odobrenje za podnošenje zahtjeva iz članka 66. stavka 5. Europske uredbe o nasljeđivanju.

Moraju li se dostaviti dokazi?

Ne. Međutim, tijelo koje podnosi zahtjev mora u svojem zahtjevu potvrditi da je nadležno tijelo iz članka 64. Europske uredbe o nasljeđivanju i da je pokrenulo postupak za izdavanje Europske potvrde o nasljeđivanju u skladu s člankom 62. i dalje Europske uredbe o nasljeđivanju u vezi s ostavinom preminule osobe. Zahtjev mora sadržavati potpis i pečat tijela koje podnosi zahtjev.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Ne. Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Zahtjevi za informacije od stranih tijela i dostavljanje informacija stranim tijelima podnose se pisanim putem (u papirnatom obliku).

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Tijelo za upis na raspolaganje stavlja obrazac na njemačkom i engleskom jeziku.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Pisanim putem.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Informacije se dostavljaju na njemačkom jeziku. Dostavlja se tekst s objašnjenjima na engleskom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Informacije su besplatne.

Koji je pravni značaj središnjeg registra oporuka?

Registar omogućuje pravodobno pronalaženje informacija i uzimanje u obzir isprava o nasljeđivanju koje su sastavljene pred javnim bilježnikom ili se nalaze kod suda.

Ime registra: registar brodova

Sadržaj registra

  • Podaci o plovilu (ime, vrsta, mjesto ili luka podrijetla itd.)
  • Podaci o vlasniku
  • Podaci o stvarnim pravima na plovilu, npr. hipoteke na brodu

Tijelo za upis

Registar brodova vodi mjesno nadležan lokalni sud (sud upisa). Međutim, svi sudovi upisa i javni bilježnici omogućuju pristup svim registrima brodova u Njemačkoj.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Da.

Pristup registru

Javno dostupan.

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima?

Da. Sve informacije dostupne u registru mogu se staviti na raspolaganje bez ograničenja.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

  • Ime i datum rođenja preminule osobe; ako je moguće, boravište
  • Okrug registra u kojem se nalazi matična luka ili mjesto

Moraju li se dostaviti dokazi?

Ne.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Ne.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Nije propisan određeni način. Mogu se preuzeti, na primjer, na temelju pisanog zahtjeva ili zahtjeva e-poštom.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Na njemačkom jeziku.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Preslika iz registra brodova može se dostaviti u tiskanom ili elektroničkom obliku. Moguća je autentifikacija.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Ne.

Koji su uvjeti za upis nasljedstva?

Nasljedstvo se u registar brodova upisuje na temelju zahtjeva i predočenja jednog od sljedećih dokumenata:

  • njemačka potvrda o nasljeđivanju
  • Europska potvrda o nasljeđivanju
  • javnobilježnička potvrda o raspolaganju imovinom zbog smrti, zajedno s prijepisom o njezinu otvaranju koje je proveo ostavinski sud.

Koje informacije tijelo za upis treba za identifikaciju upisanog broda kako bi se zabilježila promjena vlasništva na temelju nasljedstva?

Registar brodova, broj upisa u registar.

Koji je pravni značaj sadržaja registra?

Registar brodova potvrđuje vjerodostojnost. To znači da se sadržaj registra brodova smatra točnim, osim ako se zna da je netočan ili ako je u registar brodova upisan prigovor.

Ime registra: registar založnih prava na zrakoplovima

Sadržaj registra

  • Podaci o zrakoplovu (broj upisa zrakoplova, tip itd.)
  • Podaci o vlasniku
  • Podaci o založnom pravu u registru

Tijelo za upis

Registar založnih prava na zrakoplovima vodi općinski sud u Braunschweigu.

Jesu li uspostavljeni lokalni registri?

Ne.

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Da.

Pristup registru

Javno dostupan.

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima?

Da. Sve informacije dostupne u registru mogu se staviti na raspolaganje bez ograničenja.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

  • Ime i datum rođenja preminule osobe; ako je moguće, boravište

Moraju li se dostaviti dokazi?

Ne.

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Ne.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Nije propisan određeni način. Mogu se preuzeti, na primjer, na temelju pisanog zahtjeva ili zahtjeva e-poštom.

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Na njemačkom jeziku.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Preslika iz registra založnih prava na zrakoplovima može se dostaviti u tiskanom ili elektroničkom obliku. Moguća je autentifikacija.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Ne.

Koji su uvjeti za upis nasljedstva?

Nasljedstvo se upisuje u registar založnih prava na zrakoplovima na temelju zahtjeva i predočenja jednog od sljedećih dokumenata:

  • njemačka potvrda o nasljeđivanju
  • Europska potvrda o nasljeđivanju
  • javnobilježnička potvrda o raspolaganju imovinom zbog smrti, zajedno s prijepisom o njezinu otvaranju koje je proveo ostavinski sud.

Koje informacije tijelo za upis treba za identifikaciju upisanog zrakoplova ili založnog prava kako bi se zabilježila promjena vlasništva na temelju nasljedstva?

Broj upisa u registar.

Koji je pravni značaj sadržaja registra?

Registar založnih prava na zrakoplovima potvrđuje vjerodostojnost upisanih založnih prava. Stoga se pretpostavlja da upisana osoba ima pravo na upisano založno pravo i da ukinuto založno pravo više ne postoji.

Ime registra: registar trgovačkih društava

Sadržaj registra

Podacima s portala trgovačkog registra, uključujući sve njemačke poslovne registre, registre zadruga i partnerstava i obavijesti objavljene u registru, informacijama o nesolventnosti, računovodstvenim/financijskim izvješćima i informacijama o tržištu kapitala može se pristupiti iz registra trgovačkih društava. Više informacija može se pronaći na ovoj poveznici.

Tijelo za upis

Registar trgovačkih društava u ime Saveznog ministarstva pravosuđa i zaštite potrošača vodi:

Bundesanzeiger Verlag GmbH

Amsterdamer Straße 192, 50735 Köln

https://www.unternehmensregister.de/ureg/

Jesu li uspostavljeni lokalni registri?

Poslovne registre, registre zadruga, partnerstava i udruženja vode registarski sudovi u svakoj saveznoj pokrajini.

Jesu li lokalna tijela za upis povezana?

Da. Informacije su dostupne na portalu trgovačkog registra (http://www.handelsregister.de) i registra trgovačkih društava (http://www.unternehmensregister.de/).

Mogu li se kontaktirati lokalni registri tijela u drugoj državi članici?

Da, registri trgovačkih društava svih država članica EU-a povezani su sustavom povezivanja registara trgovačkih društava (BRIS).

Pristup registru

Informacije su javno dostupne svima. Za preuzimanje se naplaćuje pristojba.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Može se pretraživati prema trgovačkom društvu (tvrtki), sjedištu, pravnom obliku, sudu upisa, vrsti registra i broju upisa.

Kako se tražene informacije mogu preuzeti?

Putem interneta, s portala registra trgovačkih društava ili portala trgovačkog registra.

Na kojem su jeziku prikazane informacije?

Informacije iz registra prikazane su uglavnom na njemačkom jeziku, ali više je informacija dostupno u registru trgovačkih društava na engleskom, francuskom, talijanskom i španjolskom jeziku.

Ako su informacije dostupne na različitim jezicima, prednost ima verzija na njemačkom jeziku, osobito za tumačenje teksta.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Podaci su dostupni na internetu. Informacije iz registra dostupne su u obliku ispisa. Ovjerenu presliku (službeni ispis) izdaje sud na zahtjev. Ispisi se podnositelju zahtjeva mogu poslati i elektroničkim putem. Službeni ispisi šalju se elektroničkim putem uz kvalificirani elektronički potpis.

Plaća li se pristojba za postupak?

Svi mogu besplatno pregledavati registar trgovačkih društava i poslovni registar u informativne svrhe. Upis u registar u načelu nije obvezan. Međutim, pristup izvornim podacima iz registara sudova upisa (podneseni listovi i isprave) u registru trgovačkih društava podliježe plaćanju pristojbe. Pristojba za takvo preuzimanje ista je kao i za izravan pristup registru. U tu se svrhu mora upisati i osoba koja provodi preuzimanje.

Platiti se može kreditnom karticom ili elektroničkim izravnim terećenjem.

Koji su uvjeti za upis promjena?

Promjene u poslovnom registru upisuje nadležni sud upisa na temelju izjave koju je ovjerio javni bilježnik.

Nasljeđivanje se mora dokazati „vjerodostojnim ispravama”. One uključuju potvrdu o nasljeđivanju, Europsku potvrdu o nasljeđivanju ili javnobilježničku oporuku, zajedno sa zapisnikom o otvaranju.

Koji je pravni značaj sadržaja registra?

Unosi u registar potvrđuju vjerodostojnost.

Društvo se može suprotstaviti trećoj osobi samo na temelju prethodno navedenih i objavljenih činjenica ili činjenica koje su prethodno bile poznate trećoj osobi (članak 15. stavak 1. njemačkog Trgovačkog zakonika (Handelsgesetzbuch)). Treća osoba mora dopustiti primjenu činjenica koje su ispravno upisane i objavljene. To se ne odnosi na pravne postupke pokrenute u roku od 15 dana od objave ako treća osoba može dokazati da nije znala niti je trebala znati tu činjenicu (članak 15. stavak 2. njemačkog Trgovačkog zakonika). Ako je činjenica koju je trebalo unijeti netočno objavljena, treća osoba može se pozvati na objavljenu činjenicu u odnosu na stranku u čije se ime ta činjenica unosi, osim ako je bila svjesna pogreške (članak 15. stavak 3. njemačkog Trgovačkog zakonika).

Ime registra: portal za obavijesti o nesolventnosti

Sadržaj registra

  • Ograničenja i zabrane raspolaganja kao privremene mjere do donošenja odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti (članak 21. stavak 2. prvi dio točke 2. Zakona o nesolventnosti (Insolvenzordnung, InsO))
  • Pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i podaci za kontakt upravitelja u slučaju nesolventnosti (članak 27. Zakona o nesolventnosti)
  • Datumi sastanaka vjerovnika (članci 29., 74., 78., 177., 197. Zakona o nesolventnosti)
  • Odluke o postupovnim mjerama (članak 5. stavak 2., članak 35. stavak 3., članci 64., 235., 241., 273. i 277. Zakona o nesolventnosti)
  • Informacije o iznosu raspoloživom za raspodjelu vjerovnicima (članak 188. Zakona o nesolventnosti)
  • Okončanje postupka (članak 34. stavak 3., članci 200. i 258. Zakona o nesolventnosti) ili obustava postupka (članci 207., 211., 212. i 213. Zakona o nesolventnosti)
  • Postojanje nadziranog plana nesolventnosti (članak 267. Zakona o nesolventnosti) i prekid nadzora (članak 268. Zakona o nesolventnosti)
  • Odluke u postupku namire preostalog duga (članci 287.a, 290., 296., 297., 300. i 303. Zakona o nesolventnosti)
  • Odbijanje suda da pokrene postupak zbog nedostatnosti imovine (članak 26. Zakona o nesolventnosti)
  • Informacije o inozemnim postupcima u slučaju nesolventnosti s domaćim posljedicama (članak 345. Zakona o nesolventnosti)

Informacije su u svakom slučaju povezane s punim imenom dužnika, njegovim datumom rođenja i prebivalištem ili adresom poslovnog nastana (članak 9. stavak 1. druga rečenica, članak 27. stavak 2. točka 1. Zakona o nesolventnosti).

Tijelo za upis

Portal za obavijesti o nesolventnosti http://www.insolvenzbekanntmachungen.de/

Pristup registru

Informacije su javno dostupne, ali nakon proteka dva tjedna od objave moraju se unijeti određeni kriteriji pretraživanja. Osim toga, postoje rokovi za poništenje, obično šest mjeseci nakon što je postupak poništen ili konačno prekinut.

Postoje li ograničenja pristupa?

Ne postoje ograničenja pristupa za određene kategorije osoba, ali postoje vremenska ograničenja pristupa koja se jednako primjenjuju na sve kategorije osoba (vidjeti prethodno navedeno).

Smije li tijelo za upis dijeliti informacije s drugim nacionalnim tijelima?

Informacije i obavijesti izravno su dostupni javnosti (vidjeti prethodno navedeno). Njihov sadržaj odgovornost je nadležnog suda pred kojim se vodi postupak u slučaju nesolventnosti.

Koje informacije tijelo koje podnosi zahtjev treba dostaviti kako bi tijelo za upis moglo pretražiti registar?

Portal za obavijesti o nesolventnosti izravno je dostupan javnosti (http://www.insolvenzbekanntmachungen.de/). Nije potrebno podnijeti zahtjev javnom tijelu (vidjeti prethodno navedeno).

Moraju li se dostaviti dokazi?

Ne (vidjeti prethodno navedeno).

Mora li tijelo koje podnosi zahtjev dokazati da se pretraživanje provodi u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 650/2012?

Ne (vidjeti prethodno navedeno).

Na kojem se jeziku podnosi zahtjev?

Na njemačkom jeziku.

U kojem se obliku dostavljaju informacije?

Informacije su dostupne na portalu, izravno ili u obliku elektroničkog primjerka odluke koji se može preuzeti.

Na kojem se jeziku dostavljaju informacije?

Informacije na portalu dostupne su samo na njemačkom jeziku.

Plaća li se pristojba za postupak?

Ne.

Koji je pravni značaj sadržaja registra?

Na portalu za obavijesti o nesolventnosti objavljuju se postupovni koraci u postupcima u slučaju nesolventnosti i pozivi na imenovanja. Objava na portalu dovoljan je dokaz o dostavi svim strankama, čak i ako zakon propisuje dostavu pojedincima (članak 9. stavak 3. Zakona o nesolventnosti).

Informacije o registru životnih partnerstava nisu prikazane. Od 1. listopada 2017. životna partnerstva više se ne mogu sklapati. Informacije o životnim partnerstvima sklopljenima prije tog datuma mogu se naći u matičnim knjigama vjenčanih.

3 Dostupnost informacija o bankovnim računima

U Njemačkoj ne postoji tijelo koje vodi popis svih bankovnih računa u Njemačkoj. Postupak za dohvat računa pri Saveznoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht, BaFin) i Saveznom središnjem poreznom uredu (Bundeszentralamt für Steuern, BZSt) omogućuje, pod određenim uvjetima, pronalaženje računa, depozita ili sefova osoba upisanih kod kreditnih institucija sa sjedištem u Njemačkoj. U skladu s člankom 24.c Zakona o bankarstvu (Kreditwesengesetz, KWG) i člankom 93. stavcima 7. i 8. Poreznog zakonika (Abgabenordnung, AO) te postupke ponajprije primjenjuju tijela za izvršavanje zakonodavstva, porezna tijela i sudski izvršitelji. Ne postoji odredba o identifikaciji nasljednika.

4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva

Ima li javno tijelo informacije o pravima intelektualnog vlasništva?

Da. Njemački ured za patente i žigove (patenti, svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, korisni modeli, topografije mikroelektroničkih poluvodičkih proizvoda, oznake zemljopisnog podrijetla, žigovi, dizajni).

Poštanska adresa: 80297 München (https://www.dpma.de/)

Internetske poveznice za svaki registar:

5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje

Popis dužnika u skladu s člankom 882.b Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung, ZPO).

6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati

U Njemačkoj se može sastaviti vlastoručna oporuka (članak 2247. Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB)), koja se može službeno pohraniti na sudu ili čuvati privatno.

Oporučitelj treba odrediti gdje će se vlastoručna oporuka čuvati. Oporuka se upisuje u središnji registar oporuka samo ako je službeno pohranjena.

Postupak raspolaganja imovinom zbog smrti smije otvoriti isključivo ostavinski sud. Svaka osoba ili subjekt koji posjeduje oporuku mora je bez odgode dostaviti ostavinskom sudu nakon što sazna za smrt oporučitelja (članak 2259. Građanskog zakonika).

Čim ostavinski sud bude obaviješten o smrti oporučitelja, po službenoj dužnosti otvara postupak raspolaganja imovinom zbog smrti, bez obzira na to je li imovina službeno pohranjena na sudu, članak 348. i dalje Zakona o postupcima u obiteljskim stvarima i stvarima izvanparnične nadležnosti (Gesetz über das Verfahren in Familiensachen und in den Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit, FamFG).

Ostavinski sud po službenoj dužnosti otvara raspolaganje imovinom zbog smrti.

Otvaranje raspolaganja imovinom zbog smrti uređeno je člankom 348. i dalje Zakona o postupcima u obiteljskim stvarima i stvarima izvanparnične nadležnosti. Za otvaranje raspolaganja imovinom zbog smrti u načelu je nadležan ostavinski sud na mjesnom sudu posljednjeg uobičajenog boravišta preminule osobe (članak 343. Zakona o postupcima u obiteljskim stvarima i stvarima izvanparnične nadležnosti). Ako je raspolaganje imovinom zbog smrti u posebnoj službenoj nadležnosti drugog lokalnog suda, taj je sud odgovoran za otvaranje raspolaganja (članak 344. stavak 6. Zakona o postupcima u obiteljskim stvarima i stvarima izvanparnične nadležnosti). U tom slučaju taj sud mora uputiti raspolaganje imovinom zbog smrti nadležnom ostavinskom sudu.

Pravni nasljednici i nositelji prava na temelju oporuke obavješćuju se o pokretanju postupka po službenoj dužnosti.

Prijavite tehnički problem/problem sa sadržajem ili dajte povratne informacije o ovoj stranici