1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje
- Zemljišne knjige
- Državne matice – evidencije o osobnim stanjima građana
- Upisnik oporuka
- Evidencija registriranih i označenih vozila
- Evidencija registriranog oružja
- Registar civilnih zrakoplova
- Upisnik brodova
- Registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira
- Registar osiguranja i mirovinskih fondova
- Jedinstveni registar računa
- Sudski registar
- Registar nesolventnosti
2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.
U zemljišnim knjigama nalaze se podaci o upisanim zemljišnim parcelama i promjenama na njima; te imovinska i druga upisana imovinska prava vezana uz upisane zemljišne parcele, kao i promjene tih prava. Svaki zemljišnoknjižni uložak sadrži odjeljak nekretnina (list A), odjeljak vlasništvo (list B) i odjeljak tereta (list C). Kontakt podaci nacionalnog registra nalaze se na poveznici https://oss.uredjenazemlja.hr/public-services/review-lr-bdc.
Za zemljišne knjige ne postoje područni upisnici. Zemljišne knjige se sastavljaju na nacionalnoj razini te su sve zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj prikazane u jednom registru. Registru se može pristupiti iz druge države članice i svi podaci prikazani u zemljišnim knjigama su javno prikazani i dostupni. Ograničenja pristupa postoje samo kada je potrebno pretražiti sve nekretnine koje su u vlasništvu određene fizičke ili pravne osobe. Pravosudna tijela i nadležno državno odvjetništvo imaju pravo pristupa i pretraživanja zemljišnoknjižnih podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu upisanog nositelja prava na nekretnini ili osobnog jedinstvenog broja kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog postupka na sudu ili upravnog postupka.
Ministarstvo financija, Porezna uprava imaju pravo neposrednog pristupa i pretraživanja zemljišnoknjižnih podataka u obavljanju poslova iz svog djelokruga, a druga tijela javne vlasti to pravo mogu dobiti odlukom ministra nadležnog za pravosuđe, kada je to nužno za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti. Pravo uvida i pretraživanja zemljišnoknjižnih podataka daje nadležni sud, za one zemljišne knjige koje vodi, onim fizičkim ili pravnim osobama za koje postoji vjerojatnost postojanja pravnog interesa.
Tijelo nadležno za registar može odbiti davanje informacija drugom državnom tijelu ako gore navedeni uvjeti nisu ispunjeni. Kroz mehanizam pružanja međunarodne pravne pomoći potrebno je pribaviti podatke o upisanoj oporuci.
Tijelo druge države članice koje podnosi zahtjev dostavlja podatke: ime i prezime umrle osobe, matični broj umrle osobe te datum rođenja i prebivalište umrle osobe. U većini slučajeva broj osobne iskaznice pokojnika je sasvim dovoljan. Za dostavu podataka umrle osobe potreban je e-mail sa zahtjevom, potpisom i pečatom ustanove.
Informacija se može tražiti na jeziku koji je hrvatskim tijelima razumljiv, ali se na zahtjev odgovara na hrvatskom jeziku. Podaci će biti dostavljeni kao bilješka s potpisom i pečatom, u tiskanom obliku. Tijelo koje podnosi zahtjev ne plaća naknadu za dobivanje tražene informacije.
Upis je dopušten samo na temelju službenih isprava ili privatnih isprava na kojima je vjerodostojnost potpisa ovjerena prema posebnom zakonu. Kako bi matično tijelo moglo identificirati uknjiženo dobro i moći izvršiti upis promjene vlasništva na nekretnini kod nasljeđivanja, potrebno je podcrtati naziv katastarske općine, k.br. ili broj zemljišta, uložak i opis nekretnine. Pravna vrijednost u našoj državi članici podataka koji se vode u registru je da upis u zemljišne knjige predstavlja dokaz o pravnom vlasništvu, odnosno jedini dokaz o vlasništvu nekretnine.
Državne matice su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, sklapanja braka i smrti. Državne matice vode se u elektroničkom obliku i neposredno ih vode matičari koji rade u matičnim uredima. U državnu maticu podatke upisuje matičar matičnog područja kojem pripada naseljeno mjesto gdje se dogodila određena činjenica (rođenje, sklapanje braka ili smrt). Činjenica smrti osobe upisuje se u maticu umrlih prema mjestu smrti i to na temelju usmene ili pisane prijave ili na temelju odluke nadležnog tijela. U maticu umrlih upisuju se podaci o umrloj osobi, podaci o bračnom drugu ili životnom partneru umrlog ako je umrli bio u braku ili životnom partnerstvu, osobno ime roditelja preminule osobe, osobno ime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt, odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova. Matičar nakon izvršenog upisa u maticu umrlih sastavlja smrtovnicu sukladno Zakonu o nasljeđivanju te istu dostavlja nadležnom sudu. Ako matičar kojem je prijavljena činjenica smrti nije mogao pribaviti potrebne podatke za popunjavanje smrtovnice, dostavit će sudu samo izvadak iz matice umrlih. U maticu umrlih ne upisuju se podaci o nasljednicima pokojne osobe, kao ni podaci o imovini pokojne osobe.
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03,, 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje u tekstu: ZN) činjenica da je sastavljena, pohranjena, te proglašena neka oporuka evidentira se u Hrvatskom upisniku oporuka (dalje u tekstu HUO). HUO je javni upisnik iz kojega se podaci ne mogu prije oporučiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporučitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio. Nakon oporučiteljeve smrti podatke evidentirane u HUO mogu tražiti javni bilježnici, odvjetnici, općinski sudovi, diplomatsko-konzularna predstavništva i osobe koje su napravile oporuku. Nakon oporučiteljeve smrti podatke evidentirane u HUO mogu tražiti osobe ili tijela iz drugih država članica Europske unije koja, na temelju nacionalnog propisa, provode ostavinski postupak za koji je potrebno pribaviti podatke iz HUO.
U zahtjevu je potrebno dostaviti ime i prezime pokojnog te datum rođenja, međutim mogu se dostaviti i dodatni podaci radi lakše identifikacije ostavitelja. Prilikom podnošenja zahtjeva za pretragom HUO-a od strane države članice Europske unije potrebno je u zahtjevu navesti da je pokrenut ostavinski postupak iza ostavitelja te dostaviti smrtni list kao dokaz smrti.
HUO vodi Hrvatska javnobilježnička komora, a sadržaj Hrvatskog upisnika oporuka HUO-a i način njegova vođenja uređen je Pravilnikom o Hrvatskom upisniku oporuka („Narodne novine“, broj 135/03., 164/04. 91/19., dalje u tekstu: Pravilnik). Sukladno Pravilniku u HUO se upisuju činjenice o sastavljanju, pohrani te proglašenju neke oporuke. Sukladno ZN-u za potrebe ostavinskog postupka na osnovu upita HUO daje obavijesti čuva li se negdje oporuka i kod koga je pohranjena. Na zahtjev oporučitelja, podatke u Hrvatski upisnik oporuka dostavljaju općinski sudovi, javni bilježnici, odvjetnici, diplomatsko-konzularna predstavništva te osobe koje su sastavile oporuku. Činjenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka, niti bilo gdje posebno pohranjena, ne šteti njezinoj valjanosti. Isto tako, u HUO se ne upisuje sadržaj same oporuke, niti se u njega oporuka može pohraniti, već se samo evidentira činjenica da je oporuka sastavljena, te pohranjena kod ovlaštene osobe odnosno ovlaštenog tijela.
Kontakt podaci Hrvatske javnobilježničke komore kojoj je sjedište u Zagrebu mogu se naći na linku: https://www.hjk.hr/. Sukladno ZN-u ostavinske postupke provodi sud ili javni bilježnici kao povjerenici suda. Tijekom postupka na traženje nasljednika sud/javni bilježnik će zatražiti od nadležnih institucija/ustanova ili sudova podatke o imovini pokojnoga koja u svojoj ukupnosti čini ostavinsku imovinu koja se ima podijeliti među nasljednicima sukladno ZN-u.
U hrvatskom upisniku oporuka evidentiraju se privatne i javne oporuke, kao i obavijesti za potrebe ostavinskog postupka na temelju pitanja da li se oporuka čuva i kod koga se čuva. Činjenica da je oporuka sastavljena, pohranjena i proglašena upisuje se u hrvatski upisnik oporuka. U hrvatski upisnik oporuka upisuju se podaci o oporučitelju, vrsti oporuke i kod koga je pohranjena, opozivu oporuke, vraćanju oporuke, izjavi volje. Hrvatska javnobilježnička komora članica je Europske mreže nacionalnih registara oporuka država članica, što olakšava pronalaženje oporuke upisane u zemlji koja nije ona u kojoj se vodi ostavinski postupak.
Nakon ostaviteljeve smrti, podatke upisane u hrvatski upisnik oporuka mogu zatražiti osobe ili tijela iz drugih država članica Europske unije koji na temelju nacionalnih propisa provode ostavinske postupke za koje je potrebno pribaviti podatke iz hrvatskog upisnika oporuka. U svrhu primjene ove odredbe, ostavinski postupak je postupak koji se provodi radi utvrđivanja tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljeva ostavina, koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama ili radi ostvarivanja ostavinske imovine, prava nasljednika, legatara ili drugih osoba u vezi s ostavinom, odnosno poduzimanje odgovarajućih radnji radi ostvarivanja prava nasljednika, legatara ili drugih osoba u vezi s ostavinom.
Podaci koji se nalaze u registru nisu javno dostupni. Podatke o oporukama upisanim u upisnik može tražiti oporučitelj, ali i osoba koju oporučitelj posebno ovlasti. Nakon oporučiteljeve smrti javni bilježnici, odvjetnici, općinski sudovi, diplomatsko-konzularna predstavništva i osobe koje su sačinile oporuku mogu također zatražiti podatke upisane u hrvatski upisnik oporuka.
Hrvatska javnobilježnička komora je prema nacionalnom pravu nadležno tijelo za vođenje Hrvatskog upisnika oporuka. Sadržaj oporuke nije upisan u hrvatski upisnik oporuka, stoga podaci o sadržaju nisu dostupni. Za dobivanje podataka iz hrvatskog upisnika oporuka tijelo koje podnosi zahtjev mora dostaviti ime i prezime umrle osobe, datum rođenja, datum smrti, dokument kojim se dokazuje da je smrt nastupila, dokaz da je tijelo nadležno za vođenje ostavinskog postupka u državi članici. Potrebno je dostaviti smrtovnicu. Tijelo koje podnosi zahtjev trebalo bi pružiti dokaze da je nadležno za provođenje ostavinskog postupka u državi članici. Zahtjev se podnosi na službenom jeziku u Republici Hrvatskoj.
Podaci se mogu dati na jeziku koji je u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj. Naknada se mora platiti. Obveza plaćanja upisničke pristojbe postoji pod uvjetom uzajamnosti (što znači da upisnička pristojba za pristup podacima iz hrvatskog upisnika oporuka za inozemno tijelo postoji u slučajevima kada je hrvatsko tijelo tj. javni bilježnik dužan platiti upisničku pristojbu kada traži podatke iz upisnika oporuka iz te države članice).
Kotizaciju u iznosu od 2,65 EUR potrebno je uplatiti na žiro račun:
IBAN: HR5223600001500056128
U korist Hrvatske javnobilježničke komore, Radnička cesta 34, Zagreb, Hrvatska, s namjenom – Upisnina za Hrvatski upisnik oporuka (HUO).
Osim toga, postoji i upisnina za upis posljednje volje koju je dužan platiti oporučitelj (prilikom podnošenja zahtjeva za upis svoje oporuke) i koja iznosi 13,27 EUR.
Europska potvrda o nasljeđivanju prevedena na hrvatski jezik koja sadrži opis nekretnine, odnosno broj čestice, opis nekretnine sa zemljišnom česticom prema podacima upisanim u hrvatske zemljišne knjige. Traženi podaci: broj čestice, opis nekretnine sa zemljišnom česticom prema podacima upisanim u hrvatske zemljišne knjige, ime i prezime, adresa i osobni identifikacijski broj nasljednika.
Prema hrvatskom nacionalnom pravu upis u zemljišne knjige predstavlja dokaz pravnog vlasništva. U Republici Hrvatskoj ne postoji registar svih izdanih europskih potvrda o nasljeđivanju u Republici Hrvatskoj. Općinski sud vodi popis izdanih potvrda i osoba kojima su izdane ovjerene preslike ECS-s, ali samo za područje svoje mjesne nadležnosti. Odmah po izdavanju, javni bilježnik ECS-a dostavlja općinskom sudu na čijem se području nalazi njegovo sjedište radi upisa u popis europskih potvrda o nasljeđivanju.
Evidencija registriranih i označenih vozila na Informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove sadrži podatke o stanici za tehnički pregled u kojoj je vozilo registrirano, registarskoj oznaci, prometnoj dozvoli, osiguranju, vlasniku, korisniku i najmoprimcu, tehničkim podacima o vozilu te postojanju zabilježbi ograničenja raspolaganja vozilom. Od 1. siječnja 2018. godine temeljem odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', broj 108/17) i Pravilnika o registraciji i označavanju vozila (''Narodne novine'', 130/17), poslovi registracije vozila i ostali povezani poslovi, koji su se obavljali u policijskim upravama, odnosno policijskim postajama, obavljaju se u stanicama za tehnički pregled vozila.
Kontakt podaci stanica za tehnički pregled vozila se nalaze na sljedećoj poveznici https://cvh.hr/naslovnica/. Pristup podacima iz Evidencije registriranih i označenih vozila nije javno dostupan. Podatke iz Evidencije registriranih i označenih vozila može dobiti osoba na koju je vozilo registrirano.
O pravu drugih osoba za dobivanje podataka iz Evidencije registriranih i označenih vozila odlučuje se sukladno propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka. Tijelo koje vodi registar je ovlašteno u određenim situacijama prema nacionalnom pravu davati informacije drugom nacionalnom tijelu. Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dostavlja podatke o vozilima i vlasnicima vozila odnosno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu, nacionalnim kontakt-točkama drugih država članica Europske unije u svrhu istraživanja prometnih prekršaja vezanih uz sigurnost prometa na cestama te u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala.
Evidencija registriranog oružja sadrži podatke o vlasniku oružja (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, prebivalište, OIB) registru oružja (broj registra i datum registracije), podatke o oružju (vrsta, marka i model, kalibar i tvornički broj) i podatke o ispravama o oružju (serijski broj isprave, datum izdavanja i rok valjanosti).
Podatke iz Evidencije registriranog oružja može dobiti osoba na koju je oružje registrirano. Pristup podacima iz Evidencije registriranog oružja nije javno dostupan. O pravu drugih osoba za dobivanje podataka iz Evidencije registriranog oružja odlučuje se sukladno propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka. Podaci iz Evidencije registriranog oružja dostavljaju se u svrhu istraživanja prekršaja ili kaznenih djela ili vođenja upravnih postupaka. Ukoliko ne postoji pravni temelj za dostavu takvih podataka tijelo nadležno za registar može odbiti dati podatke drugom državnom tijelu.
Podaci koji se nalaze u registru zrakoplova su: a) redni broj u Registru, b) registarska oznaka zrakoplova, c) naziv proizvođača i proizvođačku oznaku zrakoplova, d) ICAO opis tipa zrakoplova, e) serijski broj zrakoplova, f) godina proizvodnje zrakoplova (napomene: za zrakoplov čija se konstrukcija sastoji od krila i trike-a (motorni zmaj), pod točkama c),e) i f) se podaci za krilo i za trike upisuju posebno), g) podatke o operatoru zrakoplova, h) datum registracije i brisanja zrakoplova, i) najveća dopuštena masa pri polijetanju (MTOM), j) podaci o prethodnoj registraciji (država zrakoplova, registarska oznaka, datum odjave iz prethodnog registra), k) podatke o vlasniku, suvlasniku ili zajedničkom vlasniku (u daljnjem tekstu: vlasnik) (podaci o vlasniku zrakoplova odnose se na: - ime i prezime, prebivalište, državljanstvo, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) fizičke osobe; - ime, prezime, prebivalište ili mjesto boravišta fizičke osobe – obrtnika, OIB, skraćeni naziv i sjedište obrta, tj. tvrtka ili naziv, sjedište, državna pripadnost, OIB pravne osobe; -ograničenja kojima podliježe osobno vlasnik u pogledu slobodnog upravljanja i raspolaganja zrakoplovom ili suvlasničkim dijelom (primjerice maloljetnost, produženje roditeljskog prava ili skrbništva, otvaranje stečaja), l) stvarna prava (založno pravo) kojima je zrakoplov ili njegov idealni dio opterećen, pravo prvokupa, ograničenja raspolaganja, naznaka subjekata na koje se određeni upis odnosi, datum primitka zahtjeva, iznos kada je to relevantno za registraciju, te se mogu unijeti bilješke vezane uz izvršenje upisa, zabrane opterećenja, otuđenja ili ograničenja raspolaganja zrakoplovom ili suvlasničkim dijelom. Podaci o nositelju prava upisuju se navođenjem njegovog imena i prezimena, prebivališta ili boravišta, OIB-a za fizičke osobe, odnosno tvrtke ili naziva, sjedišta i OIB-a za pravne osobe. Također se može unijeti datum svakog unosa podataka, unosa promjene ili brisanja podataka te bilješke vezane uz izvršene unose.
Kontakt podaci nacionalnog registra su:
HRVATSKA AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO, Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb, register@ccaa.hr, http://www.ccaa.hr/.
Nema regionalnih registara. Određeni podaci javno su dostupni na stranicama CCAA pod kategorijom http://www.ccaa.hr/hr/popis-registriranih-zrakoplova-94674 (redni broj u Registru, registarska oznaka zrakoplova, naziv proizvođača i oznaka proizvođača zrakoplova, serijski broj zrakoplova, ime vlasnika ako se radi o pravnoj osobi, a ako je vlasnik fizička osoba navodi se samo napomena „fizička osoba“).
Ostali podaci iz Hrvatskog registra civilnog zrakoplova dostupni su: a) neposrednim uvidom b) dobivanje izvoda za sve podatke unesene za određeni zrakoplov ili samo neke podatke. Registar je javna knjiga. Svatko može zatražiti uvid u registar i zbirku isprava te dobiti izvatke iz glavne knjige registra.
Tijelo koje vodi registar je ovlašteno prema nacionalnom pravu davati podatke drugom nacionalnom tijelu (izvadak za sve podatke upisane za pojedini zrakoplov). Ne postoji posebna odredba u nacionalnom zakonodavstvu na temelju koje CCAA kao tijelo nadležno za registar može odbiti dati podatke drugom nacionalnom tijelu. Moralo bi se odlučiti od slučaja do slučaja.
Podaci koje mora dostaviti tijelo koje je podnijelo zahtjev iz druge države članice kako bi se u traženom registru omogućilo pretraživanje registra, ovisi o prirodi pretraživanja i vrsti potrebnih informacija. Ukoliko se zahtjev odnosi na vlasništvo ili operatera, mora biti ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe. Ako se zahtjev odnosi na određeni zrakoplov, također ovisno o vrsti pretrage, to bi trebao biti serijski broj zrakoplova, a obično proizvođač i proizvođačka oznaka zrakoplova, registarska oznaka zrakoplova ili bilo koji drugi tehnički detalj može pomoći pri točnom identifikaciji dotičnog zrakoplova. Dokazi bi bili ime i prezime te adresa i OIB (osobni identifikacijski broj koji Ministarstvo financija RH dodjeljuje fizičkoj i pravnoj osobi koja je hrvatski državljanin ili ulazi u bilo koji pravni ili upravni posao u RH, uključujući i upis u registar. Nije propisano, ali svaki subjekt koji traži podatke iz Hrvatskog registra civilnih zrakoplova opisuje svrhu takvog zahtjeva iako Zakon o zračnom prometu („Narodne novine“ broj 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14) (dalje u tekstu: Zakon o zračnom prometu) propisuje da je registar javna knjiga.
Svatko može zatražiti uvid u registar i zbirku isprava te dobiti izvadak iz glavne knjige registra. Za dobivanje dokumenata iz arhive CCAA postoji posebna procedura u kojoj podnositelj zahtjeva mora dokazati pravni interes za dobivanje tih dokumenata/preslika. Zahtjev se može podnijeti u elektroničkom obliku s ovjerenim elektroničkim potpisom ili poštom. Izvadak iz registra se može poslati elektroničnom poštom ili običnom poštom. Informacije se mogu zatražiti na hrvatskom i engleskom jeziku. Izvadak iz registra je strukturiran na obrascu i potpisan te može biti ispisan ili poslan elektroničkom poštom na hrvatskom i engleskom jeziku. Ukoliko se ne traži izvadak iz registra već samo podatak, onda se ne podnosi u obliku izvatka već potpisanog dopisa koji sadrži tražene podatke na hrvatskom i engleskom jeziku.
Tijelo koje podnosi zahtjev ne mora platiti naknadu za dobivanje informacija koje traži. Formalni i materijalni uvjeti za upis promjene prava vlasništva upisane imovine koja proizlazi iz nasljeđivanja: u izvorniku ili ovjerenoj preslici potrebno dostaviti dokaz o prijenosu vlasništva zrakoplova, sudsku odluku ili odgovarajući akt drugog nadležnog tijela kojim se obrazlaže promjena, privatni dokument kojim se obrazlaže promjena te se pritom koristi obrazac koji se nalazi na sljedećoj poveznici: ALR-FRM-009 Application for the entering of data and the change of data in croatian registry of civil aircraft.
Podaci koji su potrebni kako bi tijelo nadležno za registar identificiralo registriranu imovinu i moglo izvršiti upis promjene vlasništva nakon nasljeđivanja: registarska oznaka zrakoplova, registarski redni broj, vlasnik (ime i prezime / naziv tvrtke, adresa, državljanstvo, OIB). Pritom se koristi obrazac: ALR-FRM-009 Application for the entering of data and the change of data in croatian registry of civil aircraft.
Sukladno članku 4. Zakonu o zračnom prometu smatra se da Registar istinito i potpuno prikazuje činjenični i pravni status zrakoplova. Registar uživa povjerenje javnosti. Izvadci iz registra zrakoplova imaju dokaznu snagu javne isprave. Nitko se ne može pozvati da nije znao za nešto što je upisano u Registru. Stjecatelj koji je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u Registar je pravno zaštićen ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da se razlikuje od upisanog stanja, a kako je propisano odredbama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu („Narodne novine“ broj 63/08, 134/09 i 94/13).
Unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe ustrojena je Služba za registre plovnih objekata u čijem je djelokrugu rada vođenje upisnika pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe. Uspostavljen je Upisnik brodova kao jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, te se isti vodi u elektroničkom obliku. Omogućen je sustav elektroničkog pristupa podacima iz Upisnika brodova i to putem Javnog pretraživača plovila na web stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture http://eplovilo.pomorstvo.hr/#/uvidUPodatkeUpisnikaPlovila. Korištenjem Javnog pretraživača plovila omogućena je provjera općih i identifikacijskih podataka o plovnim objektima, podaci o vlasniku plovila i postojanje stvarnih ili drugih tereta na plovilu. Također je dostupna kontakt e-mail adresa za sve upite iz domene Upisnika brodova: upisnik@pomorstvo.hr Sve države članice i treće države mogu za sve upite kontaktirati na navedenu e-mail adresu, kao i područne jedinice ovog tijela – Lučke kapetanije. Kontakti Lučkih kapetanija nalaze se na web adresi: https://mmpi.gov.hr/more-86/lucke-kapetanije-102/102.
Središnje Klirinško Depozitarno Društvo d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD) posluje kao središnjim depozitorij vrijednosnih papira, odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira u koji se upisuju podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima, računima vrijednosnih papira i imateljima vrijednosnih papira, kao i drugi podaci o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima kao što su računi, klase, vrste, količine, imovinska prava i nositelji tih prava, ograničenja imovinskih prava, te povijest upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira, koji se vode u obliku elektroničkog zapisa.
Svi kontakt podaci se mogu pronaći na sljedećoj internetskoj poveznici: https://www.skdd.hr/portal/f?p=100:1. SKDD je jedina tvrtka u Republici Hrvatskoj koja posluje kao središnji depozitorij, odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papire, a unutar Republike Hrvatske ne postoje posebni regionalni registri. SKDD djeluje kao Središnje depozitarno društvo, kao jedini registar vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj. SKDD je dužan podatke iz središnjeg depozitorija čuvati kao poslovnu tajnu osim podataka koji moraju biti javno dostupni prema Zakonu o tržištu kapitala („Narodne novine“ broj 65/18, 17/20, 83/21, 151/22) (dalje u tekstu: ZTK).
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) ima pravo na uvid u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju, a na temelju zahtjeva i u skladu s odredbama posebnog zakona, nacionalnog prava ili propisa Europske unije, pravo pristupa imaju i pravosudna i upravna tijela, kao i tijela određena Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskoj parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012. Osim navedenog, pravo uvida u podatke imat će i svaka druga osoba koja dokaže pravni interes.
Vezano za nasljeđivanje, nacionalno tijelo obično zahtijeva podatke ima li preminula osoba otvoren račun vrijednosnih papira, i ako ima, koje je vrijednosne papire imao, količinu, vrstu te pregled uplaćenih i neuplaćenih sredstava iz korporativnih akcija. Registar može odbiti dati podatke drugom državnom tijelu ako je zahtjev nejasan, djelomičan ili ne sadrži dovoljno podataka za nedvojbenu identifikaciju umrle osobe za koju se podaci traže te ako nije navedena svrha za koju se traže podaci.
Tijelo druge države članice ne može pretraživati SKDD registar. Kako bi se tijelu druge države članice moglo dostaviti tražene podatke, potrebno je prethodno dostaviti SKDD-u ime i prezime, OIB ili druge identifikacijske podatke, datum rođenja i prebivalište preminule osobe za koju se pretpostavlja da je bio vlasnik računa ili nematerijaliziranih vrijednosnih papira. Tijelo koje podnosi zahtjev treba SKDD-u dostaviti dokaz o smrti, odnosno smrtovnicu ili drugu ispravu koja, prema zakonima države koja traži podatke, potvrđuje da je osoba preminula. Tijelo koje podnosi zahtjev mora pružiti dokaze da traži informaciju u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe o nasljeđivanju.
Službeni zahtjev za informacijama mora biti potpisan, zapečaćen i dostavljen poštom u izvorniku. Zahtjev i dokumentacija moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Isprave koje nisu izdane na hrvatskom jeziku moraju biti prevedene na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača, osim ako djelatnici SKDD-a mogu sa sigurnošću zaključiti o sadržaju zahtjeva i dokumenata bez prijevoda. Podaci će biti dostavljeni na službenom dopisu kao obavijest koja je valjana bez pečata i potpisa tvrtke te će biti dostavljena poštom. Informacije se daju na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te na engleskom jeziku. Pravosudna i uprava tijela, kao i tijela utvrđena Uredbom (EU) br. 909/2014 su dužna platiti naknadu za tražene podatke.
Prijenosi putem depozitorija prvenstveno se odnose na stjecanje vrijednosnih papira na temelju zakona, pravnog posla, odluke suda ili drugog nadležnog tijela, nasljeđivanjem ili na drugoj valjanoj pravnoj osnovi. Prijenos vrijednosnih papira proizašlih iz nasljeđivanja se može izvršiti na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ili ugovora o doživotnom uzdržavanju. SKDD je ovlašten na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ili javne isprave koja ima značenje rješenja o nasljeđivanju izvršiti prijenos vrijednosnih papira u korist računa nasljednika. Rješenje mora biti pravomoćno te priloženo u izvorniku te mora sadržavati podatke potrebne za nedvosmislenu identifikaciju ulagatelja (ostavitelja i nasljednika) kako ne bi došlo do zamjene ulagatelja s drugim. Prema članku 530. ZTK-a nematerijalizirani vrijednosni papiri i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se na temelju valjanog pravnog posla u trenutku njegovog upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.
U registru osiguranja i mirovinskih fondova se nalaze podaci o imenu i prezimenu člana obveznog mirovinskog fonda, početku i prestanku osiguranja, broju osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu, broju obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednosti imovine na osobnom računu, uplatama i isplatama, nazivu mirovinskog fonda i kategorije fonda kojeg je osiguranik član.
Kontakt podaci nacionalnog registra su: REGOS, Gajeva 5, 10000 Zagreb, https://regos.hr/.
Ne postoje regionalni registri. Postoje ograničenja pristupa za podatke u registru. Informacije imaju pravo tražiti javnopravna tijela isključivo za obavljanje poslova iz svog djelokruga te tijela sudbene vlasti i drugi korisnici kada su isti za to ovlašteni propisom ili imaju suglasnost osobe na koju se ti podaci odnose.
Tijelo koje vodi registar je ovlašteno prema nacionalnom pravu davati informacije drugom nacionalnom tijelu. Podatke o članovima obveznog mirovinskog fonda, broju obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednosti imovine na osobnom računu, uplatama i isplatama te naziv mirovinskog fonda i kategorije fonda.
Nadležno tijelo može odbiti dati podatke kada ih traži državno tijelo koje nije ovlašteno propisom za prikupljanje takvih podataka ili nema suglasnost osobe na koju se ti podaci odnose. Tijelo druge države članice mora dostaviti Ime i prezime umrlog člana fonda, OIB, odnosno matični broj umrlog (MBG).
Tijelo koje je podnijelo zahtjev ne mora pružiti dokaze koji potkrepljuju podatke dane o preminulom. Tijelo koje je podnijelo zahtjev ne treba pružiti dokaze da traži informaciju u skladu s člankom 66. stavkom 5. Uredbe o nasljeđivanju.
Sredstva koja se mogu koristiti za traženje i pružanje informacija su: pošta i elektronička pošta. Informacije se mogu tražiti na svim službenim jezicima Europske unije. Informacije će biti dostavljene u obliku službenog dopisa ovjerenog od strane odgovorne osobe. Informacije se mogu pružiti na hrvatskom jeziku. Ne postoji obveza plaćanja naknade za dobivanje traženih informacija.
Ne postoje uvjeti za promjenu vlasništva nad sredstvima na osobnom računu koja se nasljeđuju. Pravna vrijednost informacija koje se čuvaju u registru predstavlja dokaz o postojanju i iznosu imovine na osobnom računu.
Odredbom članka 6. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ broj 1/95, …, 123/23) propisani su subjekti upisa u sudski registar i to sljedeći: javno trgovačko društvo, komanditno društvo, gospodarsko interesno udruženje, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, europsko društvo (Societas Europaea, skraćeno SE), europsko gospodarsko interesno udruženje (skraćeno EGIU), europska zadruga (Societas Cooperativa Europaea, skraćeno SCE), ustanova, zajednica ustanova, zadruge, savez zadruga, kreditna unija, druge osobe za koje je upis propisan zakonom.
Podružnice subjekata upisa upisuju se u registar kada je to propisano zakonom. Likvidacijska masa, odnosno stečajna masa upisuju se u registar kada je to propisano ovim, odnosno posebnim zakonom.
Podaci koji se upisuju u registar propisani su člankom 24. Zakona o sudskom registru. U registar se upisuju podaci propisani zakonom i promjene tih podataka. Podaci koji se upisuju za sve subjekte upisa su:
1. MBS i OIB te EUID ako postoji,
2. tvrtka, skraćena tvrtka i prijevod tvrtke, odnosno naziv, skraćeni naziv i prijevod naziva ako ih subjekt ima,
3. sjedište (mjesto) i poslovna adresa u Republici Hrvatskoj,
4. predmet poslovanja ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela,
5. ime i prezime osoba ovlaštenih za zastupanje, njihov OIB i prebivalište te način zastupanja,
6. podružnice,
7. dan predaje potpunog financijskog izvještaja, uz navođenje poslovne godine za koju se predaje, tamo gdje je propisana obveza objavljivanja tih isprava,
8. zabilježbe,
9. pravno ustrojbeni oblik,
10. datum usvajanja osnivačkog akta (statuta, društvenog ugovora, ugovora o osnivanju, izjave o osnivanju ili drugog akta) te datum i kratki sadržaj izmjena i dopuna tih akata,
11. trajanje subjekta upisa, ako je ograničeno,
12. statusne promjene,
13. nastanak razloga za prestanak subjekta upisa,
14. likvidacija,
15. nastavljanje subjekta upisa,
16. stečaj - odluke stečajnog suda,
17. predstečajne nagodbe - rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, rješenje o obustavi postupka predstečajne nagodbe i rješenje o odobravanju predstečajne nagodbe,
18. prestanak subjekta upisa, uz naznaku razloga za prestanak ili razloga zbog kojeg je određeno brisanje iz registra, posebno: a) pravni temelj, eventualni podaci o pravnom sljedniku, b) rješenje o nakani pokretanja postupka brisanja, c) rješenje o obustavi postupka brisanja, d) rješenje o brisanju,
19. adresa elektroničke pošte.
Osnivači i članovi društva upisuju se u registar ako je to zakonom propisano. Za likvidacijsku masu, odnosno stečajnu masu u registar se upisuju sljedeći podaci: ime i prezime, OIB i prebivalište za domaće fizičke osobe odnosno boravište za strane fizičke osobe ako ga imaju, a za pravne osobe tvrtka ili naziv, sjedište, MBS, OIB i EUID ako postoje odnosno odgovarajući podaci za strane pravne osobe.
Podaci o danu predaje financijskih izvještaja, osobni podaci i prebivališta o fizičkim osobama i promjene tih podataka preuzimaju se elektroničkim putem od Financijske agencije, matičnih evidencija i upisnika.
Kontakt podaci nacionalnog registra se nalaze na sljedećim poveznicama: https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1, https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:107:0:::NO, https://sudovi.hr/hr/o-sudovima/sudovi-republike-hrvatske.
Registar vode trgovački sudovi (u daljnjem tekstu: registarski sudovi). Registar se čuva trajno. Registar se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga vodi se u elektroničkom obliku. Glavne knjige se povezuju u jedinstvenu bazu podataka za Republiku Hrvatsku. Sudski registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom. Trgovački sudovi su specijalizirani sudovi koji postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre. U Republici Hrvatskoj sudski registri postoje unutar trgovačkih sudova u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Zagrebu, Dubrovniku, Pazinu, Splitu i Zadru. Sudski registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom, a vode ga trgovački sudovi.
Hrvatski registar ustrojen je po uzoru na Austrijski registar (Firmenbuch) i bio je prva javna knjiga u Republici Hrvatskoj koja se vodila u elektroničkom obliku. Informacijski sustav sudskog registra u funkciji je na svim trgovačkim sudovima još od 17. ožujka 1995. Sustav je izgrađen na suvremenoj, robusnoj, skalabilnoj i sigurnoj Oracle tehnologiji i troslojnoj arhitekturi što krajnjim korisnicima omogućuje pristup aplikaciji jednostavnim korištenjem Internet preglednika.
Sustav je izravno povezan sa centralnim OIB sustavom, registrom godišnjih financijskih izvješća Financijske agencije, sustavom e-Tvrtka, e-spisom i sustavom za besplatnu pravnu pomoć. Jedinstvena baza registra je dio sustava koji služi kao središnje mjesto za pohranjivanje registarskih, evidencijskih i statističkih podataka registarskih sudova, kao i isprava pohranjenih u elektroničkom obliku u zbirku isprava. Dostupnost jedinstvenoj bazi podataka za Republiku Hrvatsku omogućena je 24 sata dnevno.
Od 8. lipnja 2017. godine hrvatski sudski registar uključen je u sustav međusobnog povezivanja poslovnih registara (Business Register Interconnection System - BRIS). Putem Europskog portala e-pravosuđa, koji se nalazi na poveznici https://e-justice.europa.eu/content_find_a_company-489-hr.do , omogućeno je pretraživanje trgovačkih društava i to društva kapitala, na svim jezicima Europske unije.
Korisnici mogu pristupiti osnovnom skupu podataka koji je besplatan. Taj skup podataka obuhvaća ime društva, sjedište, vrstu društva, registracijski broj, tijelo pri kojem je društvo registrirano, državu članicu registracije, registracijski broj i jedinstveni identifikator (EUID). EUID je jedinstveni broj subjekta koji se sastoji od oznake države, oznake nacionalnog registra i matičnog broja subjekta. Korisnici će također moći zatražiti i primati elektronske kopije dokumenata dostupnih u poslovnim registrima diljem Europske unije, u početku samo one koje su dostupne besplatno. Budući da većina država članica naplaćuje naknade za ove dokumente, BRIS će u budućnosti također omogućiti mogućnost online plaćanja za podatke i dokumente.
Odredbom članka 4. stavka 1. i 2. Zakona o sudskom registru propisano je da je Registar javan. Svatko, bez dokazivanja pravnog interesa, ima pravo uvida u podatke upisane u glavnoj knjizi, u isprave na temelju kojih je obavljen upis i u druge isprave i podatke pohranjene u zbirci isprava, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra, te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena preslika, odnosno prijepis isprava i podataka pohranjenih u zbirci isprava. Izvadak iz glavne knjige sudskog registra i pohranjene isprave i podaci iz zbirke isprava u elektroničkom obliku mogu se ishoditi putem internetske stranice sudskog registra.
Odredbom članka 4. stavka 3.,4. i 5. Zakona o sudskom registru propisano je da se prijepis, preslika, izvadak ili potvrda moraju se izdati u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva. Na poseban zahtjev može se dati izvadak s podacima za određeno razdoblje ili povijesni izvadak koji sadrži sve upisane podatke od dana upisa osnivanja do dana izdavanja izvatka. Registarski sud ne smije od osoba koje traže uvid u glavnu knjigu i isprave, odnosno prijepis, presliku podataka, izvadak ili potvrdu zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži. Ostvarivanje prava na razgledanje podataka i izdavanje izvadaka iz glavne knjige koja se vodi i u elektroničkom obliku te razgledanje i izdavanje isprava i podataka pohranjenih na papiru ili u elektroničkom obliku u zbirci isprava, dužan je omogućiti svaki registarski sud bez obzira u kojem je registru subjekt upisa upisan, a u zbirku isprava ako s njom raspolaže. Uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava mora se omogućiti putem internetske stranice registra, bez naknade. Izvaci u elektroničkom obliku moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom.
Odredbom članka 4.a Zakona o sudskom registru propisano je da se državnim tijelima mora osigurati dostupnost podataka upisanih u glavnoj knjizi i zbirci isprava elektroničkim putem. Podaci upisani u glavnoj knjizi dostupni su svima u strojno čitljivom obliku na zahtjev i uz plaćanje naknade. Način i uvjete, te iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske propisat će odlukom. Odlukom iz stavka 3. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može urediti i izuzeća od plaćanja naknade. Dostupnost jedinstvenoj bazi podataka za Republiku Hrvatsku mora se omogućiti 24 sata dnevno. Državnim tijelima se mora osigurati dostupnost podataka upisanih u glavnoj knjizi i zbirci isprava elektroničkim putem.
Informacije se mogu tražiti na hrvatskom jeziku. Informacije će se pružiti izvatkom u elektroničkom obliku moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom. Uredbom o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) propisani su iznosi pristojbenih obveza u postupcima pred sudovima.
Pristojbene obveze propisane su tarifnim brojevima Tarife sudskih pristojbi koja je sastavni dio navedene Uredbe.
Upis u sudski registar
Tar. br. 26.
(1) Za upis osnivanja plaća se pristojba od 39,82 eura.
(2) Za upis osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću plaća se pristojba od 3,98 eura.
(3) Za upis promjene podataka plaća se pristojba od 19,91 euro.
(4) Za upis promjene podataka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću plaća se pristojba od 3,98 eura.
(5) Za podnesak kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja radi objave na mrežnoj stranici sudskog registra plaća se pristojba od 13,27 eura.
(6) Za odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku putem sustava e-Tvrtka pristojba se plaća u visini polovice propisanog iznosa pristojbe iz ovoga Tar. br.
Napomena:
1. Ako se istim podneskom zahtijeva više upisa za isti subjekt, za sve upise plaća se jedna pristojba.
2. Ne plaća se pristojba za upise u vezi sa stečajem i likvidacijom.
3. Ne plaća se pristojba za upis adrese elektroničke pošte subjekta upisa.
4. Ne plaća se pristojba za upis promjene podataka poslovne adrese u sjedištu društva, osobnih podataka o predsjedniku i članovima nadzornog odbora, podataka o naknadno uplaćenim ulozima i uplatama te adrese elektroničke pošte subjekta upisa.
Upis podružnice
Tar. br. 27.
(1) Za prijavu za upis podružnice subjekta upisa plaća se pristojba od 13,27 eura.
(2) Za upis podružnice plaća se pristojba od 33,18 eura.
(3) Za upis promjene podataka o podružnici plaća se pristojba od 13,27 eura.
Napomena: Za prijavu za upis i upis glavne podružnice kojoj je osnivač inozemna osoba ili za upis samo jedne podružnice u Republici Hrvatskoj kojoj je osnivač inozemna osoba plaćaju se pristojbe iz ovoga Tar. br. Preslika, prijepis, potvrde i pisane obavijesti iz sudskog registra.
Tar. br. 28.
(1) Za izdavanje preslika ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici plaća se pristojba od 0,66 eura.
(2) Za izdavanje potvrda ili pisanih obavijesti o podacima iz sudskog registra plaća se pristojba od 1,33 eura.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba za podnesak kojim se traži izdavanje izvatka, preslika, prijepisa, potvrde ili pisane obavijesti.
2. Ne plaća se pristojba za izdavanje aktivnog i/ili povijesnog izvatka iz sudskog registra.
Registar nesolventnosti je javno dostupan elektronički registar uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti, kojim se nastoji unaprijediti pružanje informacija relevantnim vjerovnicima i sudovima o pokrenutim postupcima u slučaju nesolventnosti. Registar nesolventnosti dostupan je od 26. lipnja 2018. u skladu s odredbama Uredbe. Informacije o određenim aspektima postupka u slučaju nesolventnosti ključne su za vjerovnike, kao, primjerice, rokovi za prijavu tražbina ili za osporavanje odluka. Međutim, u Registru nesolventnosti ti rokovi se ne računaju na pojedinačnoj osnovi već se upućuje na kriterije za izračun tog roka.
Uredba propisuje vrste podataka koji se objavljuju u Registru nesolventnosti, a odnose se na predstečajni postupak, stečajni postupak, postupak stečaja potrošača i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, te su u skladu s time dostupni sljedeći podaci:
a) datum otvaranja postupka u slučaju nesolventnosti;
b) sud koji otvara postupak u slučaju nesolventnosti i referentni broj postupka;
c) vrstu otvorenog postupka u slučaju nesolventnosti iz Priloga A Uredbe;
d) temelji li se nadležnost za pokretanje postupka na članku 3. stavcima 1., 2. ili 4. Uredbe;
e) ako je dužnik trgovačko društvo ili pravna osoba, naziv dužnika, matični broj, OIB, statutarno sjedište ili, ako nije isto, poštansku adresu;
f) ako je dužnik pojedinac ime dužnika, OIB i poštansku adresu;
g) ime, poštansku i elektroničku adresu upravitelja u slučaju nesolventnosti imenovanog u postupku;
h) rok za prijavu tražbina, odnosno upućivanje na kriterije za izračun tog roka;
i) datum zatvaranja glavnog postupka u slučaju nesolventnosti, ako postoji;
j) sud kojem se podnosi žalba protiv odluka o otvaranju postupka u slučaju nesolventnosti i, gdje je to primjenjivo, rok unutar kojeg se odluka o otvaranju postupka u slučaju nesolventnosti može osporiti upućivanjem na kriterije za izračun tog roka.
Odredbom članka 2. Pravilnika o Registru nesolventnosti ( „Narodne novine“ broj 1/19.) propisano je da je Registar elektronička baza podataka uspostavljena u skladu s Uredbom (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (dalje u tekstu: Uredba) radi objave informacija u vezi s postupcima u slučaju nesolventnosti koja sadrži podatke o:
1. otvorenim postupcima stečaja potrošača u kojima je rješenje o otvaranju postupka doneseno nakon 1. siječnja 2016., 2. otvorenim predstečajnim i stečajnim postupcima u kojima je rješenje o otvaranju postupka doneseno nakon 1. rujna 2015.,
3. otvorenim postupcima izvanredne uprave za trgovačka društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: postupak izvanredne uprave) u kojima je rješenje o otvaranju postupka doneseno nakon 7. travnja 2017. Podaci u Registru preuzimaju se elektroničkim putem iz informacijskog sustava u kojem se vode stečajni predmeti (e-Spis).
Odredbom članka 3. stavka 1. Pravilnika o Registru nesolventnosti propisano je da se u Registar nesolventnosti za svaki postupak stečaja potrošača upisuju sljedeći podaci:
1. ime i prezime potrošača,
2. osobni identifikacijski broj potrošača (OIB),
3. adresa prebivališta,
4. naziv, matični broj, sjedište i poslovna adresa, kad je rješenje o otvaranju postupka stečaja potrošača doneseno u odnosu na potrošača iz članka 4. stavka 3. Zakona o stečaju potrošača,
5. naziv suda koji je otvorio postupak stečaja potrošača, poslovni broj i datum rješenja o otvaranju postupka stečaja potrošača,
6. vrsta otvorenog postupka u slučaju nesolventnosti iz Priloga A Uredbe,
7. oznaku temelji li se nadležnost za otvaranje postupka na temelju članka 3. stavka 1., 2. ili 4. Uredbe,
8. podaci o povjereniku,
9. rok za prijavu tražbina,
10. datum rješenja o zaključenju postupka stečaja potrošača te datum pravomoćnosti rješenja,
11. naziv suda pred kojim se rješenje o otvaranju postupka stečaja potrošača može osporiti i rok u kojem se može osporiti,
12. trajanje razdoblja provjere ponašanja,
13. datum rješenja o oslobođenju ili uskrati oslobođenja od preostalih obveza te datum pravomoćnosti rješenja,
14. datum rješenja o opozivu oslobođenja potrošača od preostalih obveza te datum pravomoćnosti rješenja.
Odredbom članka 3. stavka 2. Pravilnika o Registru nesolventnosti propisano je da se u Registar nesolventnosti za svaki predstečajni i stečajni postupak upisuju sljedeći podaci:
1. tvrtka ili naziv, matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište i poslovna adresa za pravnu osobu,
2. ime i prezime, matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedišta i poslovna adresa te adresa prebivališta dužnika pojedinca,
3. podaci iz stavka 1. točaka 5. do 14. istoga članka.
U Registar se za svaki postupak izvanredne uprave upisuju sljedeći podaci:
1. tvrtka, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište i poslovna adresa dužnika,
2. tvrtke, osobni identifikacijski brojevi (OIB), sjedišta i poslovne adrese povezanih i ovisnih društava,
3. podaci iz stavka 1. točaka 5. do 9. ovoga članka,
4. datum rješenja o obustavi postupka izvanredne uprave, odnosno rješenja o potvrdi ili uskrati nagodbe te datum pravomoćnosti rješenja,
5. naziv suda pred kojim se rješenje o obustavi postupka izvanredne uprave, odnosno rješenje o potvrdi ili uskrati nagodbe može osporiti i rok u kojem se može osporiti.
Kontakt podaci nacionalnog registra: https://nesolventnost.pravosudje.hr, Za tehničku pomoć vezanu za Registar nesolventnosti obratite se na helpdesk@pravosudje.hr.
Svi podaci Registra u nadležnosti su sudova kod kojih se vodi postupak. U drugoj fazi projekta Insolvency Register Interconnection (IRI) for Europe osigurat će se međusobna povezanost nacionalnih registara nesolventnosti putem europskog portala e-pravosuđe. Informacije se mogu pružiti na hrvatskom jeziku.
Za uvid u Registar nesolventnosti nije potrebna registracija i pristup podacima je bez naknade. Ministarstvo pravosuđa i uprave ne naplaćuje sudsku pristojbu prilikom izdavanja potvrde iz Registra nesolventnosti.
3 Dostupnost informacija o bankovnim računima
Podaci o računima koje vode banke, ali i druge financijske institucije, sadržani su u Jedinstvenom registru računa (dalje u tekstu: JRR) koji je uređen Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ broj 68/18,02/20, 46/20 i 47/20). JRR jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o: svim računima i oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama. Osim novčanih sredstava, JRR sadrži i podatke o: sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te fizičkim osobama korisnicima sefova.
Podaci o nadležnom tijelu koje vodi registar: JRR vodi Financijska agencija, pravna osoba koja u skladu s Ovršnim zakonom („Narodne novine“ broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 73/2017) i Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku, postupku osiguranja ili provodi ovrhu na novčanim sredstvima.
Kontakt podaci su: Financijska agencija, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 70, OIB: 85821130368, adresa elektroničke pošte: jrr@fina.hr. Informacije: besplatni telefon: 0800 00 80, adresa elektroničke pošte: info@fina.hr.
U Republici Hrvatskoj ostavinske postupke vode sudovi i javni bilježnici kao povjerenici suda i na njihov pisani zahtjev Financijska agencija im daje nejavne (tajne) podatke o računima potrošača (pokojnika), kao i eventualnim drugim novčanim sredstvima koje je određena osoba ugovorila s bankom ili drugom financijskom institucijom – stambenom štedionicom ili kreditnom unijom.
Nadležni sudovi i javni bilježnici Financijskoj agenciji dostavljaju pravilno popunjen Zahtjev za isporukom podataka iz JRR-a (javni bilježnici dostavljaju i Rješenje nadležnog suda o povjeravanju provođenja ostavinskog postupka). Financijska agencija isporučuje podatke tj. pregled podataka o računima potrošača nadležnim sudovima (bez naknade), te uz naplatu naknade javnim bilježnicima kojima je povjereno provođenje postupka ostavinske rasprave, prema važećem cjeniku Financijske agencije. Cjenik donosi Uprava Financijske agencije uz suglasnost ministra financija. Važeći Cjenik objavljen je na službenoj internetskoj stranici Financijske agencije.
Odredbom Uredbe Vijeća (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2020. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka) (dalje u tekstu: Uredba o izvođenju dokaza) propisano je da zahtjeve za izvođenje dokaza šalje sud pred kojim je postupak započet ili predviđen („sud koji upućuje zahtjev“) izravno nadležnom sudu druge države članice („zamoljeni sud“). Slijedom navedenoga, kada je u nekoj od zemalja članica EU započet ili predviđen postupak ostavinske rasprave, nadležni sud države članice EU treba sudu u Republici Hrvatskoj dostaviti zahtjev za pribavljanje podataka o računima ostavitelja. Financijska agencija će postupiti po pisanom zahtjevu hrvatskog suda i istom dostaviti tražene podatke, bez naknade.
Nisu propisani razlozi za odbijanje postupanja Financijske agencije po zahtjevu nadležnog suda ili javnog bilježnika za dostavom podataka o računima za potrebe ostavinskog postupka, međutim, Financijska agencija će vratiti dostavljeni zahtjev ako po njemu ne može postupiti jer ne sadrži podatke temeljem kojih se može nedvojbeno utvrditi identitet osobe za koju se podaci traže ili je taj podatak nepotpun ili netočno naveden.
Kada je u nekoj od zemalja članica EU u tijeku postupak ostavinske rasprave, nadležni sud države članice EU treba sudu u Republici Hrvatskoj dostaviti zahtjev za pribavljanje podataka o računima ostavitelja. U zahtjevu za davanjem nejavnih podataka (u formi obrasca ili u drugoj pisanoj formi, u poruci elektroničke pošte ili dopisu), tražitelj treba navesti sljedeće: ime i prezime osobe u postupku provođenja ostavinske rasprave (pok. osoba), osobni identifikacijski broj (OIB), podaci koji se traže način dostave podataka (poštom, telefaksom, elektroničkim putem).
U Republici Hrvatskoj, nadležni sudovi i javni bilježnici kojima je povjereno provođenje postupka ostavinske rasprave dostavljaju pravilno popunjen Zahtjev za isporukom podataka iz JRR-a, a javni bilježnici trebaju dostaviti i Rješenje nadležnog suda o povjeravanju provođenja ostavinskog postupka.
Nadležno tijelo druge države članice, za pribavljanje podataka o računu/računima pokojnika u Republici Hrvatskoj, zahtjevu ne mora priložiti Europsku potvrdu o nasljeđivanju. U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice traži podatke o računima pokojnika u Republici Hrvatskoj, primjenjuju se odredbe Uredbe o izvođenju dokaza (odredba članka 3. st. 1. Uredbe). Odredbom članka 3. st. 1. Uredbe o izvođenju dokaza propisano je da zahtjeve za izvođenje dokaza šalje sud pred kojim je postupak započet ili predviđen („sud koji upućuje zahtjev“) izravno nadležnom sudu druge države članice („zamoljeni sud“).
Kada je tražitelj podataka iz druge države članice nadležni sud države članice treba sudu u Republici Hrvatskoj dostaviti zahtjev za pribavljanje podataka o računima ostavitelja u formi obrasca ili u drugoj pisanoj formi, u poruci elektroničke pošte ili dopisu. Kada je tražitelj i davatelj podataka iz Republike Hrvatske podaci iz JRR-a mogu se zatražiti poštom, telefaksom i elektroničkim putem. Podaci iz JRR-a isporučuju se tražitelju osobno na šalteru u Financijskoj agenciji u njemu najbližoj poslovnici ili mu se ispis dostavlja poštom, telefaksom i elektroničkim putem ovisno tome kako je tražitelj naveo u svom zahtjevu za isporukom podataka.
Podaci se mogu zatražiti na hrvatskom i engleskom jeziku. Podaci se pružaju na službenom jeziku u Republici Hrvatskoj, hrvatskom jeziku i na latiničnom pismu.
Financijska agencija ne obračunava i naplaćuje naknadu za podatke koje dostavlja nadležnom tijelu koje vodi ostavinski postupak.
4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva
U Republici Hrvatskoj javne registre industrijskog vlasništva vodi i održava Državni zavod za intelektualno vlasništvo u elektroničkom obliku sukladno propisima o zaštiti industrijskog vlasništva u Republici Hrvatskoj (dalje: e-Registri). Podaci u e-Registrima industrijskog vlasništva odnose se na podatke o prijavama i priznatim pravima industrijskog vlasništva na teritoriju Republike Hrvatske temeljem nacionalnog sustava zaštite i međunarodnih sustava zaštite žiga i industrijskog dizajna (tzv. Madridski i Haški sustav), a ne uključuju podatke o prijavama i priznatim pravima temeljem jedinstvenih sustava za ukupni teritorij Europske Unije (žigovi i registrirani dizajni Europske Unije – EUTM i RCD) koji su raspoloživi u odgovarajućim registrima Ureda Europske Unije za intelektualno vlasništvo.
e-Registrima se može pristupiti bez prethodne registracije, a njihovo je korištenje besplatno. S obzirom na propisane prethodne službene objave određenih podataka, ti podaci dostupni su u e-Registrima tek po njihovoj objavi. Podaci se osvježavaju sukladno dinamici objave službenog glasila, dvotjedno.
Podaci u e-Registrima odnose se na sljedeća prava industrijskog vlasništva: patenti, uporabni modeli, svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove i sredstva za zaštitu bilja, topografije poluvodičkih proizvoda, žigovi, industrijski dizajn. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti registrirane pri Zavodu (za koje zaštita nije propisana posebnim propisima – za ostale oznake potrebno je vidjeti sljedeću internetsku stranicu Ministarstvo poljoprivrede) https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/hrana-111/oznake-kvalitete/zoi-zozp-zts-poljoprivrednih-i-prehrambenih-proizvoda/228.
Za autorsko pravo ne vodi se registar s obzirom na to da se to pravo ne stječe registracijom već pripada autoru činom samog stvaranja autorskog djela.
Mrežna stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo nalazi se na sljedećoj adresi: www.dziv.hr, dok se registrima može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://www.dziv.hr/hr/e-usluge/e-registri/.
Za stručne informacijske usluge možete se obratiti i na adresu: info@dziv.hr.
5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje
Osim podataka o bankovnim računima i novčanim depozitima u bankama i drugim financijskim institucijama, Fina (Financijska agencija, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 70, OIB: 85821130368, adresa elektroničke pošte: jrr@fina.hr, informacije: besplatni telefon: 0800 00 80, adresa elektroničke pošte: info@fina.hr) po zahtjevu, a za provedbe ostavinskog postupaka može nadležnom tijelu dostaviti i podatke o eventualnim neplaćenim dugovanjima za koje se na teret računa i novčanih sredstava ostavodavatelja provodila ovrha u Financijskoj agenciji, a s obzirom da ostavoprimatelj osim naslijeđene imovine preuzima i obveze neplaćenih dugovanja.
6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati
Prema hrvatskim zakonima može se sastaviti oporuka koja ne podliježe upisu. Oporuku na čuvanje ovlašteni su primiti sud, javni bilježnik ili diplomatsko-konzularno predstavništvo, odvjetnik kao i fizička ili pravna osoba. Oporuka primljena na čuvanje stavlja se u poseban omot i zatvara, te se daje potvrda da je oporuka primljena na čuvanje. Sadržaj oporuke ne može se otkriti prije ostavinskog postupka.
Sud koji vodi ostavinski postupak dužan je bez odgode zatražiti iz Hrvatskog upisnika oporuka sve podatke o mogućim oporukama umrle osobe, a od osobe i tijela kojima je oporuka povjerena na čuvanje dostaviti joj oporuku.
Kad sud kojemu se predaje oporuka utvrdi da je osoba koja je ostavila oporuku umrla ili da je proglašena umrlom, sud će oporuku otvoriti bez oštećenja pečata, pročitati je i sačiniti zapisnik. Otvaranje i čitanje oporuke, obavit će se u prisustvu dvije osobe, koje mogu biti i nasljednici. Proglašenju oporuke mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine i traže prijepis oporuke. Općinski sud kojemu je predana oporuka, otvorit će i pročitati oporuku i kad je za ostavinski postupak nadležan drugi općinski sud ili strano tijelo.