1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje
Registar Grundbuch (zemljišne knjige) javni je registar koji vode okružni sudovi u kojem se bilježe zemljišne parcele i stvarna prava na njima (npr. vlasništvo, založno pravo).
Zentrale Melderegister (ZMR, Središnji registar rezidenata) javni je registar imena svih osoba registriranih u Austriji, zajedno s podacima o njihovu glavnom boravištu i, ako je primjenjivo, o njihovu sekundarnom boravištu. Registar sadržava podatke o identitetu (npr. ime, spol, datum rođenja, broj u registru, državljanstvo itd.) i podatke o boravištu pojedinaca.
Zentrale Testamentsregister (ZTR, Središnji registar oporuka) upotrebljava se za evidentiranje polaganja dokumenata povezanih s nasljeđivanjem kod određenih depozitara, čime se osigurava njihova mogućnost preuzimanja u ostavinskom postupku.
U Registar oporuka (Testamentsregister) austrijskih odvjetnika, odvjetnici i odvjetnička društva mogu upisati oporuke, druge oporučne depozite, sporazume u skladu s člankom 14. stavkom 5. Zakona o kondominiju, (Wohnungseigentumsgesetz, vlasništvo kondominija u slučaju smrti) i odricanje od nasljedstva.
Firmenbuch (Poslovni registar) javni je registar koji vode regionalni sudovi (u Beču, Trgovački sud u Beču (Handelsgericht Wien), a u Grazu Regionalni sud za građanske stvari u Grazu (Landesgericht für Zivilrechtssachen Graz)). Njegova je svrha evidentirati i objavljivati činjenice koje treba registrirati u skladu s trgovačkim pravom.
Baza podataka Ediktsdatei (Baza pravnih obavijesti) prvotno je bila ograničena na objave koje se odnose na nesolventnost, ali svake se godine dodaju i druga područja poslovanja, kao što su publikacije okružnih sudova o sudskim postupcima izvršenja.
2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.
Informacije o podacima zabilježenima u odgovarajućim registrima, podaci za kontakt registara, osnovna struktura registara (npr. jesu li baze podataka regionalne ili nacionalne) ili pravima i mogućnostima pristupa dostupne su na internetu na sljedećim poveznicama, u nekim slučajevima i na engleskom jeziku:
Grundbuch (zemljišne knjige)
https://www.oesterreich.gv.at/themen/bauen_wohnen_und_umwelt/grundbuch.html
https://www.justiz.gv.at/home/e-justice/grundbuch~8ab4a8a422985de30122a90f642f6204.de.html
Zentrale Melderegister (ZMR, Središnji registar rezidenata)
https://www.bmi.gv.at/413/Buergerinnen/start.aspx
Zentrales Testamentsregister (ZTR, Središnji registar oporuka)
Informacije su dostupne na internetskim stranicama Austrijske javnobilježničke komore (notar.at pod Aktuelles (Novosti) / öffentliche Bekanntmachungen (Javna priopćenja)/ Richtlinien der Österreichischen Notariatskammer (Smjernice Austrijske javnobilježničke komore).
Testamentsregister der österreichischen Rechtsanwälte (Registar oporuka austrijskih odvjetnika)
https://www.rechtsanwaelte.at/buergerservice/servicecorner/testamentsregister/
Firmenbuch (Poslovni registar):
https://www.justiz.gv.at/home/e-justice/firmenbuch~36f.de.html
Ediktsdatei (Baza podataka pravnih obavijesti)
https://www.justiz.gv.at/home/e-justice/ediktsdatei~8ab4a8a422985de30122a90efd5761fd.de.html
3 Dostupnost informacija o bankovnim računima
Zentrale Kontenregister (Središnji registar računa) baza je podataka koju vodi Savezno ministarstvo financija u kojoj se bilježe glavni podaci o računu za svaki račun u domaćoj banci. Glavni podaci o računu uključuju, na primjer, broj računa, ime i datum rođenja vlasnika računa ili datume otvaranja i zatvaranja računa. S druge strane, takozvani podaci o kretanju, kao što su stanje računa ili promet, ne pohranjuju se.
Osim državnih odvjetništava i kaznenih sudova, Središnji registar računa mogu pregledati samo porezna policija i porezna tijela te Savezni financijski sud (Bundesfinanzgericht). Tijela nadležna za nasljeđivanje nemaju pravo nadzora.
Samo vlasnici računa imaju pravo pristupa informacijama o podacima pohranjenima na njima. Pravo na pristup smatra se vrlo osobnim pravom koje istječe u trenutku smrti vlasnika računa.
Više informacija o Registru računa dostupno je na: https://www.bmf.gv.at/themen/betrugsbekaempfung/kontenregister-konteneinschau.html
4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva
Pravo autora na djelo koje je stvorio proizlazi iz njegova stvaranja. Nije potreban upis u registar.
Registre prava industrijskog vlasništva (patenti, dizajni, žigovi) vodi Austrijski ured za patente: https://www.patentamt.at/
5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje
U Austriji se uz prethodno navedene registre vode i drugi registri koji mogu biti zanimljivi i u ovom kontekstu:
Zentrale Personenstandsregister (ZPR, središnja matica rođenih, umrlih i vjenčanih), registar kojim se koriste svi austrijski matični uredi, i Zentrale Staatsbürgerschaftsregister (ZSR, središnji registar državljanstva) postali su operativni 1. studenoga 2014. ZPR je središnja evidencija podataka o osobnom stanju (rođenja, brakovi, registrirana partnerstva, smrti) i povezanim pitanjima (npr. imena). Njome se zamjenjuje evidencija o građanskom stanju Personenstandsbücher.
U ZSR-u se bilježi stjecanje austrijskog državljanstva (podrijetlom ili naturalizacijom) i gubitak tog državljanstva. U njemu su prikazane i izdane potvrde o državljanstvu. Zajedno sa ZPR-om postao je operativan u cijeloj zemlji 1. studenoga 2014.
Zentrales Kraftfahrzeugregister (KZR, Središnji registar vozila) Središnja evidencija o registraciji obuhvaća, među ostalim, fizičke osobe koje su registrirale vozila u Austriji u skladu sa Zakonom o motornim vozilima (Kraftfahrgesetz). Ti se podaci odnose na: vlasnika vozila (identifikacija, adresa) i vozilo (broj, registracija, tehnički podaci).
Zentrale Waffenregister (ZWR, Središnji registar oružja) računalna je evidencija u kojoj je registrirano vatreno oružje svih kategorija.
6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati
Uz suglasnost autora, oporuku može čuvati bilo koja osoba ili tijelo.
Depozitar ne smije otvoriti oporuku, nego je proslijediti ostavinskom sudu.
Svatko tko tvrdi da u njoj ima pravni interes, osobito zato što tvrdi da je korisnik oporuke, može zatražiti njezino otvaranje.
Prema austrijskom pravu nema svečanog ni formalnog čitanja oporuke, nego samo sastavljanja zapisnika o prihvatu bez prisutnosti stranaka. Članak 152. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Außerstreitgesetz):
(1) Sudski povjerenik prihvaća isprave koje se odnose na oporučne odredbe (oporuke, druge izjave posljednje volje) i njihov opoziv, ugovore o legatima, nasljednim i nužnim dijelovima i njihov opoziv ili druge izjave u slučaju smrti, te u prihvaćanju navodi sve okolnosti koje su važne za ocjenu njihove vjerodostojnosti i valjanosti, kao što su to je li dokument bio zapečaćen i ima li bilo kakve vanjske nedostatke.
Nakon sastavljanja zapisnika sudski povjerenik šalje neovjereni primjerak prihvaćenih dokumenata strankama u postupku i svim osobama koje bi na temelju spisa bile pozvane prema nasljednom pravu. U skladu s tekstom zakona, oni se u svakom slučaju moraju proslijediti oporučnim nasljednicima, nositeljima prava na nužne dijelove i drugim pravnim nasljednicima.