1 Vrste registara koji postoje u državi članici i koji sadržavaju informacije relevantne za nasljeđivanje
Registar Grundbuch (zemljišne knjige) javni je registar koji vode okružni sudovi u kojem se bilježe zemljišne parcele i stvarna prava na njima (npr. vlasništvo, založno pravo).
Zentrale Melderegister (ZMR, Središnji registar rezidenata) javni je registar imena svih osoba registriranih u Austriji, zajedno s podacima o njihovu glavnom boravištu i, ako je primjenjivo, o njihovu sekundarnom boravištu. Registar sadržava podatke o identitetu (ime, spol, datum rođenja, broj u registru, državljanstvo itd.) i podatke o boravištu pojedinaca.
Zentrale Testamentsregister (ZTR, Središnji registar oporuka) upotrebljava se za evidentiranje polaganja dokumenata povezanih s nasljeđivanjem kod određenih depozitara, čime se osigurava njihova mogućnost preuzimanja u ostavinskom postupku.
U Registar oporuka (Testamentsregister) austrijskih odvjetnika, odvjetnici i odvjetnička društva mogu upisati oporuke, druge oporučne depozite, sporazume u skladu s člankom 14. stavkom 5. Zakona o kondominiju, (Wohnungseigentumsgesetz, vlasništvo kondominija u slučaju smrti) i odricanje od nasljedstva.
Poslovni registar (Firmenbuch) javni je registar koji vode regionalni sudovi (Landesgerichte). U Beču ga vodi Trgovački sud u Beču (Handelsgericht), a u Grazu Regionalni građanski sud u Grazu (Landesgericht für Zivilrechtssachen Graz). Njegova je svrha evidentirati i objavljivati činjenice koje treba registrirati u skladu s trgovačkim pravom.
Baza podataka Ediktsdatei (Baza pravnih obavijesti) prvotno je bila ograničena na objave koje se odnose na nesolventnost, ali svake se godine dodaju i druga područja poslovanja, kao što su publikacije okružnih sudova o sudskim postupcima izvršenja.
2 Informacije sadržane u svakom od registara države članice kako su navedeni u točki 1.
Informacije o podacima zabilježenima u odgovarajućim registrima, podaci za kontakt registara, osnovna struktura registara (npr. jesu li baze podataka regionalne ili nacionalne) ili pravima i mogućnostima pristupa dostupne su na internetu na sljedećim poveznicama, u nekim slučajevima i na engleskom jeziku:
Grundbuch (zemljišne knjige):
https://www.oesterreich.gv.at/de/themen/bauen_und_wohnen/grundstueckskauf_und_grundbuch/grundbuch
https://www.justiz.gv.at/home/e-justice/grundbuch~8ab4a8a422985de30122a90f642f6204.de.html
Zentrale Melderegister (ZMR, Središnji registar rezidenata):
https://www.bmi.gv.at/413/Buergerinnen/start.aspx
Zentrales Testamentsregister (ZTR, Središnji registar oporuka):
Informacije se mogu pronaći na internetskim stranicama Austrijske javnobilježničke komore (notar.at) unosom riječi „Testamentsregister” u polje za pretraživanje na početnoj stranici.
Testamentsregister der österreichischen Rechtsanwälte (Registar oporuka austrijskih odvjetnika):
https://www.rechtsanwaelte.at/buergerservice/servicecorner/testamentsregister/
Firmenbuch (Poslovni registar):
https://www.justiz.gv.at/home/e-justice/firmenbuch~36f.de.html
Ediktsdatei (Baza podataka pravnih obavijesti)
https://www.justiz.gv.at/home/e-justice/ediktsdatei~8ab4a8a422985de30122a90efd5761fd.de.html
3 Dostupnost informacija o bankovnim računima
Zentrale Kontenregister (Središnji registar računa) baza je podataka koju vodi Savezno ministarstvo financija (Bundesministerium für Finanzen) u kojoj se bilježe glavni podaci o računu za svaki račun u domaćoj banci. Glavni podaci o računu uključuju, na primjer, broj računa, ime i datum rođenja vlasnika računa ili datume otvaranja i zatvaranja računa. S druge strane, „podaci o kretanju”, kao što su transakcije ili stanje računa, ne pohranjuju se.
Osim državnih odvjetništava i kaznenih sudova, Središnji registar računa mogu pregledati samo porezna policija, porezna tijela i Savezni financijski sud (Bundesfinanzgericht). Tijela nadležna za nasljeđivanje nemaju pravo nadzora.
Samo vlasnici računa imaju pravo pristupa informacijama o podacima pohranjenima na njima. Pravo na pristup smatra se vrlo osobnim pravom koje istječe u trenutku smrti vlasnika računa.
Više informacija o Središnjem registru računa dostupno je na: https://www.bmf.gv.at/themen/betrugsbekaempfung/kontenregister-konteneinschau.html
4 Dostupnost registra prava intelektualnog vlasništva
Pravo autora na djelo koje je stvorio proizlazi iz njegova stvaranja. Nije potreban upis u registar.
Registre prava industrijskog vlasništva (patenti, dizajni, žigovi) vodi Austrijski ured za patente: https://www.patentamt.at/
5 Ostali registri s informacijama relevantnima za nasljeđivanje
U Austriji se uz prethodno navedene registre vode i drugi registri koji mogu biti zanimljivi i u ovom kontekstu:
Zentrale Personenstandsregister (ZPR, središnja matica rođenih, umrlih i vjenčanih), registar kojim se koriste svi austrijski matični uredi, i Zentrale Staatsbürgerschaftsregister (ZSR, središnji registar državljanstva) postali su operativni 1. studenoga 2014. ZPR je središnja evidencija podataka o osobnom stanju (rođenja, brakovi, registrirana partnerstva, smrti) i povezanim pitanjima (npr. imena). Njome se zamjenjuje evidencija o građanskom stanju Personenstandsbücher.
U ZSR-u se bilježi stjecanje austrijskog državljanstva (podrijetlom ili naturalizacijom) i gubitak tog državljanstva. U njemu su prikazane i izdane potvrde o državljanstvu. Zajedno sa ZPR-om uveden je u cijeloj zemlji 1. studenog 2014.
Zentrales Kraftfahrzeugregister (KZR, Središnji registar vozila): Središnja evidencija o registraciji obuhvaća, među ostalim, fizičke osobe koje su registrirale vozila u Austriji u skladu sa Zakonom o motornim vozilima (Kraftfahrgesetz). Ti se podaci odnose na: vlasnika vozila (identifikacija, adresa) i vozilo (broj, registracija, tehnički podaci).
Zentrale Waffenregister (ZWR, Središnji registar oružja) računalna je evidencija u kojoj je registrirano vatreno oružje svih kategorija.
6 Dostupnost informacija o zatvorenim oporukama i oporukama koje ne treba registrirati
Uz suglasnost autora, oporuku može čuvati bilo koja osoba ili tijelo.
Depozitar ne smije otvoriti oporuku, nego je mora dostaviti ostavinskom sudu.
Svatko tko tvrdi da u njoj ima pravni interes, osobito zato što tvrdi da je korisnik oporuke, može zatražiti njezino otvaranje.
Prema austrijskom pravu nema svečanog ni formalnog čitanja oporuke, nego samo sastavljanja zapisnika o prihvatu bez prisutnosti stranaka. Članak 152. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Außerstreitgesetz):
(1) Sudski povjerenik prihvaća isprave koje se odnose na oporučne odredbe (oporuke, druge izjave posljednje volje) i njihov opoziv, ugovore o legatima, nasljednim i nužnim dijelovima i njihov opoziv ili druge izjave u slučaju smrti, te u prihvaćanju navodi sve okolnosti koje su važne za ocjenu njihove vjerodostojnosti i valjanosti, kao što su to je li dokument bio zapečaćen i ima li bilo kakve vanjske nedostatke.
Nakon sastavljanja zapisnika sudski povjerenik šalje neovjereni primjerak prihvaćenih dokumenata strankama u postupku i svim osobama koje bi na temelju spisa bile pozvane prema nasljednom pravu. U skladu s tekstom zakona, oni se u svakom slučaju moraju proslijediti oporučnim nasljednicima, nositeljima prava na nužne dijelove i drugim pravnim nasljednicima.