Europski nalog za blokadu računa

Sud na čijem je području nadležnosti sastavljena javna isprava i kojim predsjeda sudac pojedinac.

Predsjednik suda na čijem području nadležnosti dužnik ima prebivalište ili boravište, ili sjedište, ako je dužnik pravna osoba. Ako dužnik nema prebivalište, boravište ili sjedište u Italiji, ili, ako je pravna osoba, nema poslovni nastan u Italiji, nadležan je predsjednik suda u Rimu.

Talijanskim pravom propisano je da se pristup informacijama o bankovnim računima dobiva elektroničkim pretraživanjem baza podataka. Konkretnije, predsjednik Suda može naložiti da sudski službenik putem digitalne poveznice pristupi informacijama pohranjenima u bazama podataka javnih tijela (konkretno, računovodstvenoj evidenciji financijskih subjekata u poreznom registru i bazama podataka tijela socijalne sigurnosti) kako bi dobio sve relevantne informacije. To uključuje veze između dužnika i kreditnih institucija te poslodavaca ili nalogodavaca. U slučaju tehnološkog kvara, sudski službenik može dobiti informacije izravno od operatera.

Sud, u punom sastavu, kojim predsjeda sudac koji je izdao nalog za blokadu. Sudac koji je donio odluku koja se osporava ne može biti član vijeća.

Za primitak, prijenos i obavješćivanje ili dostavu pismena odgovoran je:

(a) službenik suda u okolnostima opisanima u članku 23. stavku 5. Uredbe

(b) tajništvo suda koji je izdao nalog za blokadu u okolnostima obuhvaćenima člankom 10. stavkom 2., člankom 23. stavkom 6., člankom 25. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 5. Uredbe

(c) tajništvo suda nadležnog za ovrhu u okolnostima predviđenima u članku 27. stavku 2. Uredbe

(d) tajništvo suda u mjestu prebivališta dužnika u okolnostima predviđenima člankom 28. stavkom 3. Uredbe

(e) vjerovnik u okolnostima predviđenima u članku 23. stavku 3. podstavku 2.

Ako je nalog za blokadu izdala država članica koja nije Italija, u okolnostima iz članka 10. stavka 2., članka 23. stavka 3., članka 23. stavka 6. i članka 25. stavka 3., nadležni je sud redovni sud koji je odgovoran za izvršenje naloga za blokadu (vidjeti članak 50. točku (f)).

Redovni sud u boravištu treće osobe (članak 678. Zakona o građanskom postupku (codice di procedura civile) koji djeluje u skladu s pravilima o izvlaštenju trećih osoba nakon dostave pismena dužniku u skladu s člankom 28. Uredbe.

Zajednički i povjerenički računi s više od jednog nositelja mogu biti predmet naloga za blokadu samo u dijelu koji odgovara udjelu dužnika. Udjeli nositelja računa smatraju se jednakima, osim ako se može dokazati drukčije.

U skladu s odredbama iz članaka 545. i 671. Zakona o građanskom postupku, od pljenidbe su izuzeti:

(a) zahtjevi za uzdržavanje, osim u svrhu uzdržavanja, ali samo uz suglasnost predsjednika suda ili suca kojeg je on imenovao te samo u dijelu koji predsjednik odredi sudskom odlukom,

(b) socijalna pomoć i iznosi potrebni za osnovne životne potrebe namijenjeni siromašnim osobama te naknade za rodiljni dopust, bolovanje ili pogrebne troškove, koje isplaćuju tijela nadležna za socijalnu sigurnost i dobrotvorne ustanove,

(c) iznosi koje duguju privatne osobe u obliku nadnica, plaća ili drugih plaćanja povezanih s radnim odnosom, uključujući one koji se duguju za prestanak radnog odnosa zbog viška radne snage, mogu se zaplijeniti u svrhu plaćanja uzdržavanja u iznosu koji odobri predsjednik suda ili sudac kojeg on imenuje, pri čemu se može zaplijeniti najviše jedna petina tih iznosa, a istovremene pljenidbe koje proizlaze iz kombinacije prethodno navedenih okolnosti ne smiju iznositi više od polovine tih iznosa,

(d) životna renta, ako je stečena nenaplatno, pri čemu je predviđeno da ne bi trebala biti podložna zapljeni ili pljenidbi iznad granice osnovnih potreba vjerovnika,

(e) iznosi koje osiguratelj treba platiti ugovaratelju osiguranja ili korisniku osiguranja, podložno, uzimajući u obzir plaćene premije, odredbama o opozivu akata štetnih za vjerovnike i o prikupljanju, naplati i smanjenju donacija,

(f) iznosi koji se duguju za mirovine, naknade koje služe kao mirovine i druga mirovinska primanja, uzimajući u obzir da se od tih iznosa može zaplijeniti najviše iznos koji odgovara najvišem iznosu mjesečne socijalne naknade, uvećan za jednu polovinu te da se dio koji prelazi taj iznos može zaplijeniti u skladu s ograničenjima utvrđenima u točkama (c) i (d),

(g) posebni fondovi za socijalnu sigurnost i pomoć koje uspostavi poduzetnik, uključujući bez doprinosa zaposlenika, ako se odnose na plaćanja koja su izvršili vjerovnici ili zaposlenici poduzetnika.

Postoji i odredba u skladu s kojom iznosi koji se duguju za nadnice, plaće i druga plaćanja povezana sa zaposlenjem ili radom, uključujući ona koja se duguju za prestanak radnog odnosa zbog viška radne snage i za mirovine, kao i naknade koje služe kao mirovine i druga mirovinska primanja, mogu, ako ih se uplati na bankovni ili poštanski račun na ime dužnika, biti podložne zapljeni u iznosu koji je tri puta veći od socijalne naknade, pri čemu uplata na račun prethodi zapljeni, a ako se uplata na račun izvrši na datum zapljene ili nakon njega, ti iznosi mogu biti podložni zapljeni u skladu s ograničenjima utvrđenima u stavcima 3., 4., 5. i 7. te posebnim odredbama Zakona.

Dužnik mora dokazati da je tražbina izuzeta od pljenidbe.

Općenito, upravitelj imovine koja podliježe nalogu za blokadu, odnosno banka ako je riječ o bankovnom računu, ovlašten je zatražiti naknadu za čuvanje i očuvanje imovine, a ta se naknada utvrđuje u skladu s važećim tarifama ili onima koje se najčešće primjenjuju, uz nadoknadu dokumentiranih troškova neophodnih za očuvanje imovine. U njih su uključeni troškovi nastali tijekom obavješćivanja o izjavi iz članka 25. Uredbe.

Stranka odgovorna za plaćanje (privremeno) jest podnositelj zahtjeva. Na sudu je da odluči koja je stranka u konačnici odgovorna za plaćanje.

Naknade koje zaračunavaju banke ne mogu se opravdati na temelju pružanja informacija o računima u skladu s člankom 14. Banke su zakonski obvezne ažurirati arhive iz kojih se u Italiji dobivaju informacije o bankovnim računima u skladu s člankom 14. Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje sudske naknade koje se plaćaju u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 655/2014, obrada i izvršenje naloga za blokadu zatraženog u Italiji podrazumijevaju plaćanje naknada za dobivanje preslika sudskih naloga i naknada koje se plaćaju sudskim službenicima za uručivanje dokumenata.

Naknade za preslike utvrđuju se na temelju tablice iz Priloga 7. Predsjedničkom dekretu br. 115 od 30. svibnja 2012., „Pročišćene zakonske odredbe i propisi o sudskim naknadama”.

Uzimajući u obzir naknade koje se plaćaju za dostavu pismena, trebalo bi razlikovati slučajeve u kojima pismena dostavlja sudski službenik izravno primatelju i one u kojima ih se dostavlja poštom. U prvom se slučaju moraju platiti putni troškovi službeniku suda u skladu s člankom 27. prethodno navedenih pročišćenih odredbi, izračunani u skladu s člankom 35. tih odredbi i uzimajući u obzir referentne vrijednosti koje se na godišnjoj osnovi ažuriraju odlukom Ministarstva pravosuđa. U drugom se slučaju umjesto tih troškova moraju nadoknaditi troškovi dostave. U oba se slučaja (osobno obavješćivanje primatelja i dostava poštom) plaća i pristojba predviđena člankom 27. pročišćenih odredbi koja se izračunava na temelju članka 34. Ako je dostavljanje obavijesti hitno, i pristojba i naknada uvećavaju se u skladu s člankom 36. pročišćenih odredbi.

Vidjeti prethodno navedene članke i Prilog 7. Predsjedničkom dekretu br. 115/2014 na sljedećoj poveznici.

Nacionalni nalozi nemaju hijerarhijski redoslijed.

Redovni sud kojim predsjeda sudac pojedinac. Za postupak iz članka 34. Uredbe nadležan je sud mjesta u kojem dužnik koji je treća strana ima boravište ili registrirano sjedište.

U skladu s člancima 33., 34. i 35. Uredbe, dopuštena je žalba protiv presude redovnom sudu u punom sastavu. Rok za podnošenje žalbe iznosi 15 dana i započinje na datum donošenja odluke ili datum obavješćivanja o odluci ili njezina uručivanja, ako je raniji.

Standardni iznos naknade razlikuje se ovisno o vrsti postupka i vrijednosti predmeta.

Posebice:

(a)        za postupke na temelju članaka 21. i 37. Uredbe standardna naknada iznosi 98 EUR za sudske presude, 147 EUR za žalbe i 196 EUR za presude Kasacijskog suda

(b)       za postupke iz članaka 8., 33. i 35. Uredbe standardna naknada plaća se prema sljedećim iznosima:

a) 21,50 EUR za postupke u vrijednosti do 1100 EUR

b) 49 EUR za postupke u vrijednosti od 1100 EUR do 5200 EUR

c) 118,50 EUR za postupke u vrijednosti od 5200 EUR do 26 000 EUR

d) 259 EUR za postupke čija je vrijednost od 26 000 EUR do 52 000 EUR i za građanske postupke čija se vrijednosti ne može odrediti

e) 379,50 EUR za postupke čija je vrijednost od 52 000 EUR do 260 000 EUR

f) 607 EUR za postupke čija je vrijednost od 260 000 EUR do 520 000 EUR

g) 843 EUR za postupke čija je vrijednost veća od 520 000 EUR.

c)         za postupke na temelju članka 34. Uredbe primjenjuju se sljedeće standardne pristojbe:

a) 43 EUR za postupke u vrijednosti do 1100 EUR

b) 98 EUR za postupke čija je vrijednost od 1100 EUR do 5200 EUR

c) 237 EUR za postupke čija je vrijednost od 5200 EUR do 26 000 EUR

d) 518 EUR za postupke čija je vrijednost od 26 000 EUR do 52 000 EUR;

e) 759 EUR za postupke čija je vrijednost od 52 000 EUR do 260 000 EUR

f) 1,214 EUR za postupke čija je vrijednost od 260 000 EUR do 520 000 EUR

g) 1,686 EUR za postupke čija je vrijednost veća od 520 000 EUR.

d)         za postupke na temelju članka 14. Uredbe standardna pristojba iznosi 43 EUR.

Troškovi se moraju platiti na početku postupka, kad se podnese žalba.

Osim toga, paušalni predujam u iznosu od 27 EUR plaća se za troškove, putne troškove i troškove poštarine za dostavu pismena obavljenu na zahtjev predstavnika ureda.

Prihvaćaju se samo prijevodi na talijanski jezik.