Nasljeđivanje

Ovaj informativni članak pripremljen je u suradnji s Vijećem javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

 

1 Na koji se način može sačiniti raspolaganje imovinom zbog smrti (oporuka, zajednička oporuka, ugovor o nasljeđivanju)?

U skladu s poljskim zakonodavstvom, imovinom se nakon smrti može raspolagati samo u obliku oporuke. Zabranjene su zajedničke oporuke. Prihvaćaju su sljedeći oblici oporuka:

• holografska oporuka (testament holograficzny) koju je u cijelosti rukom napisao, datirao i potpisao oporučitelj
• javnobilježnička oporuka (testament notarialny) koju sastavlja javni bilježnik u obliku javnobilježničkog akta
• alografska oporuka (testament allograficzny) sastavljena u nazočnosti dvaju svjedoka pred načelnikom općine (wójt), gradonačelnikom grada (burmistrz), čelnikom gradske uprave (prezydent miasta), predsjednikom okružnog izvršnog odbora (starosta), maršalom vojvodine (marszałek województwa), glavnim upravnim službenikom okruga ili općine (sekretarz powiatu / sekretarz gminy) ili čelnikom ureda javnog registra (kierownik urzędu stanu cywilnego)
• usmena oporuka (testament ustny) (samo ako je osoba na samrti ili bi zbog iznimnih i hitnih okolnosti bilo nemoguće ili vrlo teško sastaviti oporuku na prethodno opisane načine) izjavljena u nazočnosti triju svjedoka
• putnička oporuka (testament podróżny) izjavljena na poljskom brodu ili zrakoplovu tijekom putovanja (oporučitelj izjavljuje oporuku kapetanu broda ili zrakoplova ili njegovu zamjeniku u nazočnosti dvaju svjedoka)
• vojna oporuka (testament wojskowy) (u iznimnim okolnostima mogu je sastaviti strogo određene osobe).

U pogledu sporazuma o nasljeđivanju, prihvaćaju se samo sporazumi o odricanju od nasljedstva. Takve sporazume mogu sklopiti budući oporučitelj i zakonski zastupnik te se smatraju valjanima samo ako su u obliku javnobilježničke isprave.

2 Treba li ga registrirati i na koji način?

Oporuka ne mora biti registrirana da bi bila valjana. Oporuke sastavljene u obliku javnobilježničkog akta ili rukom napisane oporuke pohranjene kod javnog bilježnika mogu se registrirati u Nacionalnom vijeću javnih bilježnika (Krajowa Rada Notarialna).

3 Postoje li ograničenja slobode raspolaganja imovinom zbog smrti (npr. nužni dio)?

U skladu s poljskim zakonodavstvom oporučitelj ima neograničenu slobodu pri imenovanju svojeg nasljednika. Pravom na nužni dio ne ograničava se sloboda oporučitelja da raspolaže svojom imovinom, već se štite interesi oporučiteljevih roditelja, potomaka i bračnog druga, koji imaju pravo na određeni iznos.

4 Tko nasljeđuje i koliko u slučaju izostanka raspolaganja imovinom zbog smrti?

Sljedeća se pravila primjenjuju ako nema oporuke:

Prema zakonu, oporučiteljeva djeca i bračni drug prvi su u redu za nasljeđivanje; dio koji nasljeđuje bračni drug ne smije biti manji od četvrtine ostavine. Sljedeći su u redu za nasljeđivanje oporučiteljevi unuci (ako su oporučiteljeva djeca pokojna u trenutku otvaranja nasljedstva), praunuci ili dalji potomci (ako su bliži potomci pokojni u trenutku otvaranja nasljedstva). Građanskim zakonikom (Kodeks Cywilny) propisuje se i da ako oporučitelj nema potomaka, oporučiteljevi bračni drug i roditelji imaju zakonsko pravo na nasljedstvo; ako nema potomaka ni bračnog druga, cijela ostavina prelazi oporučiteljevim roditeljima. Ako je jedan od oporučiteljevih roditelja pokojan u trenutku otvaranja nasljedstva, dio ostavine koji bi prešao na njega prelazi oporučiteljevoj braći i sestrama u jednakim dijelovima. Ako su oba oporučiteljeva roditelja pokojna u trenutku otvaranja nasljedstva, dio namijenjen roditeljima prelazi oporučiteljevoj braći i sestrama. Ako je netko od oporučiteljeve braće i sestara pokojan u trenutku otvaranja nasljedstva, ali ima potomke, dio ostavine koji bi prešao tom bratu ili sestri prelazi njihovim potomcima. Ako oporučitelj nema potomaka, roditelja, braće i sestara ni potomaka braće i sestara, cijela ostavina prelazi na oporučiteljeva bračnog druga. Ako oporučitelj nema potomaka, bračnog druga, roditelja, braće i sestara ni potomaka braće i sestara, cijela ostavina prelazi na oporučiteljeve bake i djedove; ako je netko od djedova i baka pokojan u trenutku otvaranja nasljedstva, njihov dio ostavine prelazi na njihovu djecu u jednakim dijelovima. Ako je navedeno dijete pokojno u trenutku otvaranja nasljedstva, dio ostavine koji bi prešao na to dijete prelazi na djecu tog djeteta u jednakim dijelovima. Ako djed ili baka koji su pokojni u trenutku otvaranja nasljedstva nemaju djece ni unuka, dio ostavine koji bi prešao na njih prelazi drugom djedu i baki u jednakim dijelovima. Ako za oporučiteljem ne ostanu bračni drug ili krvni srodnici koji imaju pravo na nasljedstvo u skladu sa zakonom, nasljedstvo se dijeli na jednake dijelove među djecom bračnog druga oporučitelja ako su njihovi roditelji pokojni u trenutku otvaranja nasljedstva. Naposljetku, ako nema nijedne prethodno navedene osobe koja ima pravo na nasljedstvo u skladu sa zakonom, zakoniti je nasljednik ostavine općina posljednjeg boravišta oporučitelja, a ako se mjesto posljednjeg boravišta oporučitelja u Republici Poljskoj ne može utvrditi ili je mjesto posljednjeg boravišta bilo u inozemstvu, zakoniti je nasljednik ostavine državna riznica.

5 Koje je tijelo nadležno:

5.1 u slučajevima nasljeđivanja?

Podnositelji zahtjeva trebali bi se obratiti javnom bilježniku, nadležnom sudu u mjestu posljednjeg boravišta oporučitelja ili, ako se mjesto posljednjeg boravišta oporučitelja u Poljskoj ne može utvrditi, nadležnom sudu u mjestu u kojem se nalazi ostavina ili dio ostavine (ostavinski sud) (sąd spadku). Ako se ne primjenjuje nijedan od tih uvjeta, ostavinski je sud Okružni sud glavnog grada Varšave (sąd rejonowy dla miasta stołecznego Warszawy).

5.2 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva?

Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvaćanju nasljedstva podnosi se sudu koji je nadležan u mjestu prebivališta osobe koja podnosi izjavu, ili javnom bilježniku. Osobe koje imaju prebivalište u inozemstvu podnose izjave o odricanju od nasljedstva u obliku predviđenom zakonom u mjestu u kojem se ta radnja odvija.

5.3 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju legata?

Na temelju poljskog prava postoje dvije vrste legata: damnacijski legat i vindikacijski legat. Samo se vindikacijski legati mogu prihvatiti ili se od njih može odreći. Ta mogućnost ne postoji za damnacijske legate.

Tijela navedena u odgovoru na prethodno pitanje nadležna su za primanje izjava o vindikacijskim legatima.

5.4 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nužnog dijela nasljedstva?

Nema rezervi u skladu s poljskim zakonodavstvom. Međutim, može se tražiti plaćanje nužnog dijela, odnosno odgovarajućeg iznosa novca. Ne podnose se izjave o odricanju od nužnog tijela ili o prihvaćanju nužnog dijela.

6 Kratak opis postupka rješavanja nasljedstva sukladno nacionalnom zakonu, uključujući likvidaciju ostavine i raspodjelu imovine (time su uključeni podaci o tomu je li postupak nasljeđivanja pokrenuo sud ili neko drugo nadležno tijelo po službenoj dužnosti)“

Osoba koja želi pribaviti ispravu kojom se potvrđuje njezin položaj nasljednika može podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde o stjecanju nasljedstva ili ishoditi od javnog bilježnika ovjereni akt kojim se potvrđuje nasljeđivanje. Ako ima nekoliko nasljednika, ostavinu na njihov zahtjev može raspodijeliti sud u postupku za raspodjelu ostavine ili javni bilježnik na temelju sporazuma o raspodjeli ostavine u obliku javnobilježničke isprave.

7 Kada i kako osoba postaje nasljednik ili legatar?

U skladu sa zakonom osoba postaje nasljednik ili legatar nakon otvaranja nasljedstva (međutim, moguće se odreći od nasljedstva).

8 Jesu li nasljednici odgovorni za dugove preminuloga i pod kojim uvjetima?

Odgovornost za dugove u okviru nasljedstva razlikuje se ovisno o tome kako je nasljedstvo prihvaćeno. Nasljednik može prihvatiti nasljedstvo s neograničenom odgovornošću za dugove (jednostavno prihvaćanje) (przyjęcie proste), prihvatiti nasljedstvo s ograničenom odgovornošću (prihvaćanje na temelju popisa imovine) (przyjęcie z dobrodziejstwem inwentarza) ili se odreći nasljedstva. Ako je nasljedstvo prihvaćeno na temelju popisa imovine, nasljednik je odgovoran za dugove u okviru nasljedstva samo do vrijednosti ostavinske imovine kako je utvrđeno u popisu imovine ili izvješću o imovini. Nasljednik koji se odrekao nasljedstva nije odgovoran za dugove. Izjava o odricanju ili potpunom prihvaćanju nasljedstva (przyjęcie spadku wprost) treba se podnijeti u roku od šest mjeseci od datuma na koji je predmetna osoba postala svjesna nasljedstva. Ako takva izjava nije podnesena u navedenom roku, 

smatra se da je nasljednik prihvatio nasljedstvo na temelju popisa imovine. Sunasljednici su zajedno odgovorni za dugove u okviru nasljedstva dok se ostavina ne podijeli. Od trenutka kad je ostavina podijeljena nasljednici su odgovorni za dugove u okviru nasljedstva razmjerno njihovim udjelima.

9 Koji su dokumenti i/ili informacije potrebne u svrhu registracije nepokretne imovine?

Da bi mogao nepokretnu imovinu koja je dio nasljedstva upisati u zemljišne knjige, nasljednik u pravilu mora dostaviti dokumente kojima se dokazuje njegov status nasljednika, odnosno sudsku potvrdu o nasljedstvu (postanowienie sądu o stwierdzeniu nabycia spadku) ili javnobilježničku ispravu o nasljedstvu (zarejestrowany akt poświadczenia dziedziczenia).

9.1 Je li imenovanje upravitelja obvezno ili je obvezno na zahtjev? Koje je korake potrebno poduzeti ako je imenovanje upravitelja obvezno ili obvezno na zahtjev?

Prvo, u skladu s poljskim zakonodavstvom, upravitelj ostavine (zarządca spadku) može se imenovati po službenoj dužnosti ili na zahtjev kad, iz nekog razloga, postoji opasnost da ostavina neće biti raspodijeljena kako je predviđeno. U tu svrhu zainteresirana strana trebala bi dostaviti zahtjev sudu nadležnom za imovinu oporučitelja da dokaže da je nasljednik ili legatar ili da ima pravo na nužni dio. Zahtjev može podnijeti i izvršitelj oporuke, suvlasnik imovine, osoba koja je zajednički nositelj oporučiteljevih prava, vjerovnik s pisanim dokazom o oporučiteljevu dugu ili porezna uprava.

Drugo, u slučaju nasljedstva koje nije preuzeto, sud po službenoj dužnosti ili na zahtjev imenuje upravitelja ostavine.

9.2 Tko je ovlašten za izvršavanje oporuke nakon smrti i/ili upravljanje ostavinom?

Oporučitelj može u svojoj oporuci imenovati izvršitelja (wykonawca) koji će upravljati ostavinom nakon oporučiteljeve smrti. Izvršiteljevo imenovanje stupa na snagu kad se otvori nasljedstvo (tj. nakon oporučiteljeve smrti). Imenovani izvršitelj može sudu ili javnom bilježniku dostaviti izjavu kojom odbija prihvatiti imenovanje izvršiteljem. Posljedica je takve izjave gubitak statusa izvršitelja oporuke. Ako nije imenovan izvršitelj ili je imenovani izvršitelj odbio prihvatiti imenovanje, ostavinom upravljaju nasljednici.

9.3 Koje ovlasti ima upravitelj?

Izvršitelj oporuke trebao bi upravljati ostavinom, otplatiti dugove koji su dio ostavine, a posebice izvršavati ostavštinu i upute te nakon toga raspodijeliti ostavinu među nasljednicima u skladu s oporukom i primjenjivim zakonodavstvom, u svakom slučaju, odmah nakon raspodjele ostavine.

Izvršitelj može pokrenuti sudski postupak i može biti tuženik u sudskom postupku u vezi s upravljanjem ostavinom, njezinim organiziranim dijelom ili određenom imovinom. On može pokrenuti sudski postupak u vezi s pravima koja proizlaze iz nasljedstva i može biti tužen u pitanjima koja se odnose na dugove koji su dio nasljedstva.

Izvršitelj bi trebao isporučiti predmet posebne ostavštine osobi kojoj je ostavljena ta ostavština.

10 Koji se dokumenti obično izdaju sukladno nacionalnom zakonu tijekom ili na kraju postupka nasljeđivanja kojima se dokazuju status i prava korisnika? Imaju li ti dokumenti posebnu dokaznu snagu?

Osoba koja je zakoniti nasljednik mora dostaviti preslike odgovarajućih dokumenata o građanskom statusu kao dokaz o svojem odnosu s ostaviteljem (npr. rodni list, vjenčani list). Nasljednik ili legatar trebali bi dostaviti oporuku kao dokaz svojeg prava na nasljedstvo.

 

Ova internetska stranica dio je portala Your Europe.

Zanima nas vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.