1 Koje vrste mjera postoje?
Vrste mjera osiguranja su sekvestracija i povjeravanje imovine na čuvanje sudu te zaštitna mjera zapljene. Mjere osiguranja postupovne su mjere zamrzavanja i očuvanja koje sud izriče u odnosu na imovinu protivnika osiguranja kako bi se protivnu stranku spriječilo u uništavanju, otuđenju ili smanjenju predmetne imovine.
Sekvestracija znači zamrzavanje imovine protivnika osiguranja kojoj se može ući u trag kako bi se osigurao njezin povrat kad predlagatelj osiguranja dobije ovršni nalog. Zakon o parničnom postupku sadržava niz posebnih odredbi o postupku sekvestracije civilnih brodova.
Povjeravanje imovine na čuvanje sudu sastoji se od zamrzavanja imovine njezinim povjeravanjem na čuvanje službeniku za zapljene.
Povjeravanje imovine na čuvanje sudu može se primijeniti kad postoji sudski postupak u vezi s vlasničkim ili drugim prevladavajućim stvarnim pravom, vlasništvom nad imovinom ili korištenjem ili upravljanjem zajedničkom imovinom, pri čemu je sud nadležan za odobrenje mjere povjeravanja imovine na čuvanje sudu.
2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?
2.1 Postupak
Nalog za sekvestraciju izdaje sud, a izvršava sudski ovršitelj bez ikakvog odobrenja ili formalnosti osim registracije. Osim toga, sekvestracija se provodi bez obavijesti ili prethodne obavijesti protivniku osiguranja.
Naloge može izdati samo prvostupanjski sud koji ima stvarnu nadležnost (povjeravanje imovine na čuvanje sudu ili sekvestracija), prvostupanjski sud pred kojim se vodi postupak ili sud koji je nadležan u mjestu u kojem se nalazi imovina (povjeravanje imovine na čuvanje sudu). U tim posebnim postupcima pravno zastupanje nije obvezno. Naloge za sekvestraciju i zaštitnu mjeru zapljene izvršava sudski ovršitelj. Službenik za zapljene može pripremiti sve dokumente za očuvanje imovine i upravljanje njome, zaprimati sve dospjele prihode i iznose te plaćati tekuća dugovanja i dugovanja utvrđena na temelju ovršnog naloga. Predvidljivi troškovi uključuju samo sudske biljege koji, u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (b) Hitne odluke Vlade br. 80 od 26. lipnja 2013. o sudskim biljezima, iznose 100 RON za tražbine koje se odnose na mjere osiguranja i 1000 RON za tražbine koje se odnose na zapljenu brodova i zrakoplova. Predlagatelj osiguranja može biti obvezan položiti jamčevinu koju odredi sud. Ako tražbina predlagatelja osiguranja nije navedena u pisanom obliku, jamčevina se prema zakonu određuje na polovinu tražene vrijednosti.
2.2 Glavni uvjeti
Za naloge za sekvestraciju i zaštitnu mjeru zapljene postupak mora biti u tijeku. U slučaju povjeravanja imovine na čuvanje sudu nalog se može izdati i ako postupak nije u tijeku. Predlagatelj osiguranja koji nema ovršni nalog može zatražiti izvršenje sekvestracije ili zaštitne mjere zapljene ako dokaže da je prijavio tražbinu.
U slučaju žurnosti zahtjev za sekvestraciju broda može se podnijeti i prije podnošenja tužbe o meritumu predmeta.
Sud može odobriti povjeravanje imovine na čuvanje sudu ili zaštitnu mjeru zapljene ako je to nužno za zaštitu prava stranke te ako je u tijeku postupak u pogledu vlasničkog ili drugog prevladavajućeg stvarnog prava, posjedovanja imovine ili korištenja ili upravljanja zajedničkom imovinom.
Povjeravanje imovine na čuvanje sudu može biti dopušteno čak i ako nije pokrenut postupak o meritumu koji se odnosi na imovinu koju protivnik osiguranja nudi radi ukidanja mjere; na imovinu u pogledu koje predmetna osoba ima opravdane razloge za strah da bi je vlasnik mogao ukloniti, uništiti ili izmijeniti; na pokretnine koje čine jamstvo predlagatelja osiguranja kad potonji tvrdi da je protivnik osiguranja nesolventan ili kad predlagatelj osiguranja ima razloga sumnjati da će protivnik osiguranja izbjeći izvršenje ili se pribojavati uklanjanja imovine ili pogoršanja njezina stanja.
Sudac zbog žurnosti odluku o zahtjevu za sekvestraciju / zaštitnu mjeru zapljene donosi u svojem kabinetu, bez pozivanja stranaka, u obliku izvršne presude u kojoj se, prema potrebi, određuju vrijednost jamčevine i rok za njezino polaganje. Zahtjev za povjeravanje imovine na čuvanje sudu razmatra se u žurnom postupku u kojem se pozivaju stranke. Ako prihvati zahtjev, sud predlagatelju osiguranja može naložiti polaganje jamčevine, a sve nekretnine unose se u zemljišne knjige.
3 Predmet i priroda takvih mjera?
3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?
Predmet zaštitne mjere zapljene mogu biti bankovni računi, nematerijalna imovina, vrijednosni papiri itd.
Predmet sekvestracije mogu biti materijalna pokretna imovina, registrirana vozila, nekretnine itd.
Sudu se na čuvanje mogu povjeriti nekretnine, pokretnine itd.
Predmet ovršne zapljene mogu biti novčani iznosi, vrijednosni papiri ili druga nematerijalna pokretna imovina.
3.2 Koji su učinci takvih mjera?
Za sekvestraciju i zaštitnu mjeru zapljene povrat zaplijenjene imovine moguć je samo nakon što predlagatelj osiguranja dobije ovršni nalog.
Nalog za sekvestraciju brodova izvršava se tako da lučka kapetanija luke u kojoj se brod nalazi zaustavi predmetni brod. U tom slučaju lučka kapetanija neće izdati potrebne otpremne dokumente te neće dopustiti izlazak broda iz luke.
Novčana kazna izriče se samo ako je predlagatelj osiguranja u zloj vjeri ishodio mjeru osiguranja koja je štetna za protivnika osiguranja. Na ovršenika / protivnika osiguranja može se primjenjivati kaznenopravna sankcija za nepoštovanje sudskih presuda.
Ako protivnik osiguranja dostavi dostatno jamstvo, sud na njegov zahtjev može ukinuti mjeru sekvestracije. Zahtjev za oslobađanje imovine razmatra se na zatvorenom zasjedanju u žurnom postupku, pri čemu se stranke u kratkom roku poziva na donošenje sudske presude.
Slično tome, ako je glavni zahtjev na kojem se temelji odobrenje mjere osiguranja u konačnoj presudi poništen, odbijen ili je istekao ili ako je osoba koja je podnijela zahtjev odustala od njega, protivnik osiguranja može od suda koji je izdao tu mjeru zatražiti njezino ukidanje. Sud donosi konačnu presudu o zahtjevu, bez pozivanja stranaka.
3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?
Za sekvestraciju i zaštitnu mjeru zapljene rokovi kojima nije obuhvaćeno trajanje mjere koju je izdao sud mogu se odrediti odlukom suda (na primjer, rok u kojem predlagatelj osiguranja treba položiti jamčevinu kako se imovina ne bi oslobodila).
Mjera vrijedi do donošenja presude o zahtjevu za oslobođenje imovine ako je taj zahtjev odbijen, istekao ili poništen ili, ako je zahtjev prihvaćen, do izvršenja presude ili dok protivnik osiguranja ne dostavi dostatna jamstva.
Žalbe se uvijek razmatraju uz prisutnost stranaka.
4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?
Protiv presude o sekvestraciji i zaštitnoj mjeri zapljene žalba se može podnijeti hijerarhijski višem sudu u roku od pet dana od donošenja odluke ili njezine dostave, ovisno o tome jesu li stranke pozvane na raspravu. Ako se nadležnost u prvom stupnju odnosi na žalbeni sud, pravni je lijek žalba. Učinak tih pravnih lijekova može biti oslobađanje imovine ili zadržavanje mjere osiguranja. Zainteresirana strana može podnijeti prigovor protiv izvršenja mjere povjeravanje imovine na čuvanje / zapljene.