1 Postoji li u državi članici zakonski uređen bračnoimovinski režim? Što je njime predviđeno?
Da, takav je sustav uspostavljen. Sadržava pravila o obvezama uzdržavanja među bračnim drugovima tijekom i nakon braka. Njime se također utvrđuju pravila o pravima i obvezama tijekom i nakon braka u pogledu imovine i obveza bračnih drugova, zajedničkog boravišta i predmeta kućanstva te svih darova koje su dali jedan drugome.
2 Na koji način bračni drugovi mogu urediti svoj bračnoimovinski režim? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?
Bračni drugovi mogu imati dvije vrste imovine: bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Sva imovina bračnog druga smatra se bračnom stečevinom, osim ako je riječ o vlastitoj imovini. Opće je pravilo da se bračna stečevina uključuje u svaku podjelu imovine. Imovina može postati vlastita na sljedeće načine:
a) na temelju bračnog ugovora, koji mora biti u pisanom obliku, datiran i potpisan od strane bračnih drugova te registriran pri švedskoj poreznoj upravi;
b) određivanjem tog uvjeta u slučaju darova;
c) određivanjem tog uvjeta u oporuci;
d) izričitom željom korisnika u odnosu na životno osiguranje, osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje, osobnu mirovinsku štednju ili štednju u PEPP-u (paneuropski osobni mirovinski proizvod).
3 Postoje li ograničenja slobode uređenja bračnoimovinskog režima?
Da, postoje ograničenja. Na primjer, postoje zaštitne mjere koje se primjenjuju tijekom braka u pogledu zajedničkog boravišta i predmeta kućanstva bračnih drugova. Bračni drug ne smije prodati, iznajmiti niti na drugi način raspolagati zajedničkim boravištem bračnih drugova bez suglasnosti drugog bračnog druga. Pravila se primjenjuju čak i ako je imovina vlastita na temelju bračnog ugovora, ali ne i ako je imovina vlastita zbog uvjeta u daru ili oporuci. Drugi primjer primjenjuje se na podjelu imovine. Zajedničko boravište i predmeti kućanstva bračnih drugova dodijelit će se bračnom drugu kojem je imovina najpotrebnija. To se pod određenim uvjetima može primijeniti čak i ako je imovina u potpunom vlasništvu drugog bračnog druga. Bračni drug kojem je dodijeljeno zajedničko boravište tada drugog bračnog druga mora isplatiti drugom imovinom ili novcem. Sljedeći se primjer odnosi na smrt jednog bračnog druga. Nadživjeli bračni drug tada ima pravo dobiti imovinu određene minimalne vrijednosti, čak i ako je takva imovina vlastita imovina ili je ostavljena u oporuci nekom drugome.
4 Koji su pravni učinci razvoda, rastave ili poništaja braka na bračnu stečevinu?
U švedskom pravu ne postoje pravila kojima se uređuje zakonska rastava ili poništaj braka. Brak se, prema švedskom pravu, raskida smrću jednog bračnog druga ili razvodom. U slučaju prestanka braka imovina bračnih drugova dijeli se među bračnim drugovima podjelom ostavine. U nekim se slučajevima može, barem tijekom prijelaznog razdoblja, odobriti uzdržavanje jednom od bračnih drugova.
5 Koje su posljedice smrti jednog od bračnih drugova na bračnoimovinski režim?
Brak se, prema švedskom pravu, raskida smrću jednog bračnog druga ili razvodom. U slučaju prestanka braka imovina bračnih drugova dijeli se među bračnim drugovima podjelom ostavine. U slučaju smrti jednog od bračnih drugova nasljednici i oporučni nasljednici preminulog bračnog druga moraju podijeliti ostavinu s nadživjelim bračnim drugom. Međutim, zajednički nasljednici u izravnoj liniji moraju čekati da oba bračna druga preminu kako bi dobili nasljedstvo.
6 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na bračnoimovinski režim?
Ostavinu mogu podijeliti same stranke. Ako stranke postignu dogovor o podjeli, formalni je uvjet da taj dogovor bude u pisanom obliku i da ga potpišu obje strane. Ako stranke ne postignu dogovor, sud može imenovati izvršitelja za odlučivanje o podjeli ostavine. Stranke mogu osporiti odluke izvršitelja pred sudom.
7 Koji su učinci bračnoimovinskog režima na pravne odnose između bračnog druga i treće osobe?
Svaki je bračni drug odgovoran za vlastite dugove. Stoga vjerovnici jednog bračnog druga nemaju pravo na isplatu iz imovine drugog bračnog druga, neovisno o tome je li riječ o bračnoj stečevini ili vlastitoj imovini tog bračnog druga. Postoje i pravila za zaštitu vjerovnika od situacije u kojoj bračni drugovi pokušavaju sakriti imovinu. Na primjer, bračni drug ne može odlučiti da će uključiti vlastitu imovinu u postupak podjele imovine ako na taj način želi izbjeći namirenje vjerovnika.
8 Kratak opis postupka podjele bračne stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju
Opće je pravilo da se bračna stečevina uključuje u svaku podjelu imovine. Međutim, postoji niz iznimaka. Svaki bračni drug može odbiti iznos svojih dugova od bračne stečevine. Svaki bračni drug također može uzeti odjeću i drugu osobnu imovinu, kao i osobne darove.
Određena mirovinska prava također se mogu isključiti iz podjele ostavine. Vrijednost preostale bračne stečevine tada će se u pravilu ravnomjerno podijeliti među bračnim drugovima. U slučaju podjele ždrijebom, svakom bračnom drugu pripada prvenstveno vlastita imovina. Postoje posebna pravila u pogledu zajedničkog stanovanja i predmeta kućanstva.
9 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?
Svaka osoba koja stječe pravo vlasništva na nekretnini mora podnijeti zahtjev za upis prava vlasništva u zemljišne knjige (Lantmäteriet). Međutim, bračni drug ili životni partner koji stekne nekretninu podjelom ostavine ne mora tražiti upis prava vlasništva u zemljišne knjige, osim ako je imovina prethodno pripadala drugom bračnom drugu ili životnom partneru. U slučaju stjecanja podjelom ostavine, akt o podjeli ostavine mora se priložiti zahtjevu za upis prava vlasništva u zemljišne knjige.