1 Postojanje platnog naloga
Postupak za platni nalog opisan je u člancima od 1014. do 1025. novog Zakona o parničnom postupku koji je stupio na snagu 15. veljače 2013.
1.1 Područje primjene postupka
1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?
Postupak za platni nalog primjenjuje se na izvjesna, fiksna i dospjela potraživanja koja predstavljaju obveze plaćanja na temelju građanskopravnog sporazuma, uključujući sporazume koje su sklopili stručnjak i javni naručitelj, utvrđene dokumentom ili zakonom, pravilnikom ili drugim dokumentom, koje stranke priznaju svojim potpisom ili drugim zakonski dopuštenim sredstvima. To ne obuhvaća potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.
1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?
Ne.
1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?
Postupak za platni nalog nije obvezan, a zainteresirana strana sudu zahtjev može podnijeti u skladu s običajnim pravom.
Postupak za platni nalog poseban je postupak koji je mnogo jednostavniji od onog predviđenog običajnim pravom i u okviru kojeg se vjerovniku omogućuje pribavljanje izvršne isprave pod uvjetima koji se razlikuju od onih utvrđenih u Zakonu o parničnom postupku.
Isto tako, ako je dužnikov prigovor na zahtjev za platni nalog opravdan, sud može odbiti zahtjev vjerovnika na temelju pravomoćne presude.
Vjerovnik može pokrenuti sudski postupak na temelju običajnog prava ako sud odbije zahtjev za platni nalog, ako sud izda platni nalog za plaćanje dijela potraživanja (u tom se slučaju može pokrenuti tužba u skladu s običajnim pravom kako bi se dužnika obvezalo na plaćanje preostalog duga) ili ako je platni nalog poništen.
1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?
Da. U novom Zakonu o parničnom postupku ne postoje odredbe o boravištu tuženika, odnosno postupak za platni nalog primjenjiv je bez obzira na to živi li tuženik u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.
1.2 Nadležni sud
Zahtjev za platni nalog može se podnijeti sudu nadležnom za donošenje prvostupanjske odluke. Kad je riječ o platnom nalogu, sudac na vlastitu inicijativu provjerava nadležnost suda.
Nadležnost za rješavanje zahtjeva za platni nalog utvrđuje se u skladu s općim pravilima o nadležnosti sudova.
Za zahtjeve čija procijenjena novčana vrijednost iznosi do 200 000 RON nadležni su okružni sudovi. Za zahtjeve čija procijenjena novčana vrijednost iznosi najmanje 200 000 RON nadležni su sudovi posebne nadležnosti.
Pravilo o nadležnosti u posebnom postupku za platne naloge dopunjeno je općim pravilima o nadležnosti s obzirom na vrijednost.
1.3 Formalni zahtjevi
1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)
Ne postoji predložak obrasca / standardizirani obrazac, međutim, vjerovnik mora svoj zahtjev uskladiti s minimalnim formalnim pravilima i on mora obuhvaćati određenu količinu pojedinosti, konkretno: ime i adresu vjerovnika odnosno, prema potrebi, naziv i registrirano sjedište društva, ime dužnika i njegovu adresu kao fizičke osobe i, ako je dužnik pravna osoba, njegovu oznaku i registrirano sjedište te, prema potrebi, broj potvrde o upisu u trgovačkom registru ili registru pravnih subjekata, porezni broj i bankovni račun, dospjele iznose, činjenice i pravnu osnovu obveze plaćanja, njihove rokove, datum dospijeća plaćanja i sve ostale elemente potrebne za sastavljanje zahtjeva.
Zahtjevu ujedno mora biti priložen ugovor ili bilo koji drugi dokument koji sadržava dospjele iznose i dokaz o dostavi platnog naloga dužniku. Vjerovnik mora dostaviti nalog dužniku, posredstvom sudskog izvršitelja ili preporučenom poštom, s naznačenim sadržajem i povratnicom, a od dužnika se zahtijeva plaćanje dospjelog iznosa u roku od 15 dana od primitka te obavijesti. Tim se nalogom prekida rok zastare.
Zahtjev i priloženi dokumenti moraju se poslati svakoj stranci i sudu.
1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?
Zastupanje po odvjetniku nije obvezno, ali se preporučuje.
1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?
Zakonom je propisano što sve mora sadržavati podneseni zahtjev. Vjerovnik mora navesti iznos koji se potražuje, činjenice i pravnu osnovu obveze plaćanja i njihove rokove, datum dospijeća plaćanja i sve ostale elemente potrebne za utvrđivanje zahtjeva.
Kad je riječ o kamatama, ako stranke nisu utvrdile visinu kamatne stope za zakašnjela plaćanja, primjenjivat će se referentna kamatna stopa koju je odredila Narodna banka Rumunjske. Referentna kamatna stopa koja je na snazi prvog kalendarskog dana semestra primjenjuje se tijekom cijelog semestra. Kamate na potraživanja primjenjuju se na sljedeće:
- ugovore sklopljene između stručnjaka, od datuma kad je potraživanje dospjelo
- ugovore sklopljene između stručnjaka i javnog naručitelja, bez potrebe da se dužnik obavijesti da plaćanje kasni: ako je datum dospijeća naveden u ugovoru, od dana nakon datuma dospijeća, ako datum dospijeća nije naveden u ugovoru: 30 dana nakon što je dužnik primio račun ili, ako je to upitno, 30 dana nakon što je primio robu ili usluge ili, ako je platni nalog dostavljen prije nego što je primio robu/usluge, po isteku razdoblja od 30 dana nakon što je primio robu/usluge, ako je zakonom ili ugovorom propisan postupak prihvata ili kontrole, na kojem se temelji potvrda o sukladnosti predmetne robe ili usluga, a dužnik je primio račun ili platni nalog na datum kontrole ili prije tog datuma, po isteku razdoblja od 30 dana od tog datuma
- u drugim slučajevima, od datuma kad je dužnikovo plaćanje postalo ili zakonito proglašeno zakašnjelim u skladu sa zakonom.
Vjerovnik može zahtijevati dodatnu odštetu za sve troškove nastale za povrat iznosa koji proizlaze iz toga što dužnik nije uspio pravodobno ispuniti svoje obveze.
1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?
Da, zahtjevu se prilažu ugovor ili bilo koji drugi dokument kojim se dokazuje postojanje dospjelih iznosa (račun, blagajnički račun, rukom ispisani račun itd.). Zahtjevu se prilaže dokaz o dostavi naloga dužniku, a ako se to ne učini, zahtjev će se smatrati nedopuštenim.
Radi odlučivanja o zahtjevu sudac poziva stranke, u skladu s odredbama o hitnom postupku, kako bi dobio objašnjenja i pojašnjenja te inzistirao na dužnikovu izvršenju dospjelog plaćanja ili kako bi stranke postigle sporazum o načinu plaćanja. Sudski poziv strankama se dostavlja deset dana prije datuma rasprave. Primjerci podnesenog vjerovnikova zahtjeva i dokumenti moraju se priložiti sudskom pozivu dužniku kao dokaz o podnesenom zahtjevu. Sudski poziv dužnika upućuje u činjenicu da je prigovor potrebno podnijeti barem tri dana prije datuma rasprave te se u njemu navodi da ako se prigovor ne podnese, sud to, s obzirom na okolnosti predmeta, može smatrati priznanjem vjerovnikovih potraživanja. Tužitelju se prigovor ne šalje, ali će o njegovu sadržaju biti obaviješten u spisu predmeta.
Ako vjerovnik izjavi da mu je dospjelo potraživanje plaćeno, sud to navodi u pravomoćnoj presudi i proglašava predmet zaključenim. Ako su vjerovnik i dužnik postigli dogovor o plaćanju, sud će to primiti na znanje i izdati u činjenicu priznaje i izdaje odluku temeljem sporazuma stranaka. Ta je odluka pravomoćna i smatra se nalogom za izvršenje.
Ako je sud, nakon što je usporedio zahtjev na temelju podnesaka i izjava stranaka, utvrdio da su vjerovnikova potraživanja opravdana, izdat će platni nalog u kojem će navesti iznos i rok plaćanja. Ako je sud, nakon što je preispitao dokaze u predmetu, utvrdio da je samo dio vjerovnikovih potraživanja opravdan, izdat će platni nalog samo za taj dio te odrediti rok za plaćanje. U tom slučaju vjerovnik može podnijeti zahtjev za pokretanje sudskog postupka u skladu s običajnim pravom kako bi sud dužnika obvezao na plaćanje preostalog potraživanja. Rok za plaćanje iznosit će barem 10 i ne više od 30 dana od dana dostave naloga. Sudac neće odrediti još jedan rok za plaćanje, osim ako stranke nisu na to pristale. Nalog se predaje prisutnim strankama ili dostavlja svakoj stranci što je prije moguće u skladu sa zakonom.
Ako dužnik ne ospori zahtjev podnošenjem prigovora, platni će se nalog izdati u roku od 45 dana od datuma podnošenja zahtjeva. Taj rok ne obuhvaća razdoblje potrebno za dostavu postupovnih dokumenata ili odgode nastalu zbog vjerovnika, uključujući i one nastale zbog izmjene ili dovršavanja zahtjeva.
1.4 Odbacivanje zahtjeva
Ako dužnik ospori zahtjev, sud preispituje je li to osporavanje opravdano na temelju dokumenata iz spisa te objašnjenja i pojašnjenja koje su dostavile stranke. Ako je obrana dužnika osnovana, sud će donijeti odluku kojom će odbiti zahtjev vjerovnika. Ako dužnikova materijalna obrana uključuje obradu dokaza koji nisu navedeni i ti bi dokazi u skladu sa zakonom bili prihvatljivi u postupcima općeg prava, sud u odluci odbacuje vjerovnikov zahtjev za izdavanje platnog naloga. Umjesto toga, vjerovnik može pokrenuti sudski postupak na temelju običajnog prava.
1.5 Žalba
Dužnik može podnijeti zahtjev za poništenje platnog naloga u roku od 10 dana od datuma kada mu je nalog dostavljen ili je o njemu obaviješten. U istom roku vjerovnik može podnijeti zahtjev za poništenje presude kojom se odbija nalog i djelomičnog platnog naloga. Zahtjevi za poništenje mogu se temeljiti isključivo na neusklađenosti sa zahtjevima za izdavanja platnog naloga te, prema potrebi, uzrocima zbog kojih prestaje obveza nakon što je izdan platni nalog. O zahtjevu za poništenje odlučuje sud koji je izdao platni nalog, odnosno vijeće tog suda koje se sastoji od dvaju sudaca. Podnošenjem zahtjeva za poništenje ne obustavlja se izvršenje. Međutim, obustava se može odobriti na zahtjev dužnika, ali samo za garantni polog, čiji iznos određuje sud. Ako nadležni sud djelomično ili u cijelosti odobri zahtjev za poništenje, on će u svojoj pravomoćnoj odluci, prema potrebi, djelomično ili u cijelosti poništiti nalog te donijeti konačnu odluku.
Ako je vjerovnik podnio zahtjev za poništenje, a nadležni je sud taj zahtjev odobrio, predmetni će sud donijeti pravomoćnu odluku kojom će se naložiti izdavanje platnog naloga.
Odluka kojom se odbija zahtjev za poništenje je pravomoćna.
Zahtjeve za europski platni nalog, podnesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1896/2006, kako je izmijenjena, rješava sud nadležni prvostupanjski sud. Zahtjevi za preispitivanje, sastavljeni pod uvjetima i u roku utvrđenom u članku 20. Uredbe, u nadležnosti su suda protiv čije se odluke podnosi žalba, a o njima odlučuje vijeće tog suda koje se sastoji od dvaju sudaca (Članak I.9. Hitne uredbe Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama potrebnima za provedbu određenih uredbi Zajednice od dana pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene s izmjenama Zakonom br. 191/20007, kako je izmijenjen).
1.6 Prigovor
U skladu s člankom 1025. stavkom 2. novog Zakona o parničnom postupku zainteresirana stranka može podnijeti žalbu protiv izvršenja platnog naloga na temelju običajnog prava.
U skladu s člankom 637. stavkom 1. novog Zakona izvršenje odluke koja predstavlja nalog za izvršenje može se izvršiti na rizik vjerovnika samo ako se odluka može pobijati redovnim pravnim lijekom ili žalbom pred Vrhovnim sudom, a ako se nalog naknadno izmijeni ili raskine, vjerovnik će biti zakonski obvezan vratiti dužniku svoja prava, u cijelosti ili djelomično, ovisno o slučaju.
1.7 Učinak prigovora
U skladu s člankom 720. novog Zakona, ako prihvati žalbu protiv izvršenja, uzimajući u obzir njezin predmet, ovisno o slučaju, sud će ispraviti ili poništiti osporeni izvršni akt, naložiti poništenje ili prekid samog izvršenja ili poništiti ili pojasniti nalog za izvršenje. Ako sud odbije žalbu, od podnositelja zahtjeva može se zahtijevati da plati naknadu štete zbog odgode izvršenja, kao i novčanu kaznu ako je zahtjev podnesen u zloj vjeri.
Pravomoćna odluka o prihvaćanju ili odbijanju žalbe također će se, po službenoj dužnosti i odmah, poslati sudskom izvršitelju.
Ako je žalba prihvaćena, sudski izvršitelj obvezan je postupiti u skladu s mjerama koje je poduzeo ili naložio sud.
1.8 Učinak izostanka prigovora
U skladu s člankom 1025. stavkom 2. novog Zakona platni nalog je izvršiv, čak i ako se osporava žalbom za poništenje, i ima privremenu pravomoćnost do donošenja odluke o žalbi. Platni nalog postaje izvršiv ako nije podnesena žalba za poništenje ili ako je odbijena.
1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?
Platni nalog je izvršiv, čak i ako se osporava žalbom za poništenje, i ima privremenu pravomoćnost do donošenja odluke o žalbi. Podnošenjem zahtjeva za poništenje ne obustavlja se izvršenje. Međutim, obustava se može odobriti na zahtjev dužnika, ali samo za garantni polog, čiji iznos određuje sud. Platni nalog postaje izvršan ako dužnik ne podnese žalbu za poništenje ili ako je odbijena. Ako sud koji odlučuje u predmetu prihvati zahtjev za poništenje, donijet će pravomoćnu odluku o izdavanju platnog naloga.
Kako bi izvršio odluku u skladu s člankom 666. novog Zakona, nakon upisa zahtjeva za izvršenje sudski izvršitelj traži od suda koji je donio odluku da odobri izvršenje. Zahtjev za odobrenje izvršenja rješava sud odlukom donesenom na zatvorenoj sjednici, bez pozivanja stranaka.
Odobrenje izvršenja omogućuje vjerovniku da zatraži od sudskog izvršitelja koji je zatražio odobrenje da upotrijebi sve pravne načine izvršenja kako bi ostvario svoja prava.
Sud može odbiti zahtjev za odobrenje izvršenja samo: ako je zahtjev za izvršenje u nadležnosti drugog provedbenog tijela koje nije prijavljeno, ako njegova odluka ili, ovisno o slučaju, isprava, u skladu sa zakonom, ne predstavlja nalog za izvršenje, ako dokument, za razliku od sudske odluke, ne ispunjava sve formalne uvjete propisane zakonom ili druge zahtjeve u posebnim slučajevima predviđenima zakonom, ako potraživanje nije neupitno, likvidirano i dospjelo, ako dužnik ima imunitet od izvršenja, ako nalog sadržava odredbe koje se ne mogu ispuniti izvršenjem i ako postoje i druge pravne prepreke.
Protiv odluke kojom sud prihvaća zahtjev za odobrenje izvršenja ne može se podnijeti žalba, nego se ona može preispitati u okviru žalbe protiv izvršenja. Žalbu protiv odluke o odbijanju zahtjeva može podnijeti samo vjerovnik u roku od 15 dana od njezine dostave.
U skladu s člancima 712., 718., 719. i 720. novog Zakona o parničnom postupku, protiv izvršenja, odluka koje je donio sudski izvršitelj, kao i protiv svih izvršnih akata, žalbe mogu podnijeti osobe na koje se to odnosi ili one koje su oštećene njihovim izvršenjem. Odluka o žalbi može se osporavati samo podnošenjem žalbe Vrhovnom sudu.
Nadležni sud može obustaviti izvršenje dok se žalba na izvršenje ili drugi zahtjev za izvršenje ne riješe, na zahtjev zainteresirane stranke i samo iz opravdanih razloga.
Ako prihvati žalbu protiv izvršenja, sud će ispraviti ili poništiti osporeni izvršni akt, naložiti poništenje ili prekid samog izvršenja ili poništiti ili pojasniti nalog za izvršenje.
Ako sud odbije žalbu, od podnositelja zahtjeva može se zahtijevati da plati naknadu štete zbog odgode izvršenja, kao i novčanu kaznu ako je zahtjev podnesen u zloj vjeri.
Pravomoćna odluka o prihvaćanju ili odbijanju žalbe također će se, po službenoj dužnosti i odmah, poslati sudskom izvršitelju.
Ako je žalba prihvaćena, sudski izvršitelj obvezan je postupiti u skladu s mjerama koje je poduzeo ili naložio sud.
1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?
Vidjeti odgovor na pitanje 1.8.1.