Kako se može izvršiti sudska odluka?

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Ovrha (Zwangsvollstreckung) je postupak koji se primjenjuje radi prisilnog izvršenja privatne tražbine. Država je nositelj ovlasti izvršenja, a djeluje putem svojih zastupnika na temelju svojih suverenih ovlasti.

Za izvršenje tražbine vjerovnika dostupne su različite mjere:

• zapljena (Pfändung) predmetâ
• zapljena tražbina i druge imovine dužnika (posebno, zapljena bankovnih računa ili primanja)
• izjava o imovini dužnika (Vermögensauskunft)
• prisilne mjere (Zwangsmaßnahmen) kako bi se osigurala predaja robe ili poduzimanje mjera ili suzdržavanje od njihova poduzimanja
• upis hipoteke radi osiguranja tražbine (Sicherungshypothek)
• prisilna prodaja (Zwangsversteigerung)
• prinudna uprava (Zwangsverwaltung).

Ovrha je u Njemačkoj uređena prvenstveno člankom 704. i dalje Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO) i Zakonom o prisilnoj prodaji i prinudnoj upravi (Gesetz über die Zwangsversteigerung und Zwangsverwaltung – ZVG).

Članak 946. i dalje ZPO-a sadržava odredbe koje se odnose na Uredbu (EU) br. 655/2014, kojom se uređuje prekogranično izvršenje tražbina među državama članicama EU-a.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Lokalni sud (Amtsgericht) na čijem području dužnik ima boravište nadležan je kao sud izvršenja za pitanja izvršenja koja se odnose na tražbine i drugu imovinu. Ako dužnik nema boravište u Njemačkoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi imovina (članci 13. i 828. ZPO-a).

Lokalni sud na čijem se području nalazi zemljišna čestica nadležan je kao sud izvršenja za prisilnu prodaju i prinudnu upravu (članak 869. ZPO-a u vezi s člankom 1. ZVG-a).

Hipoteku za osiguranje tražbine upisuje lokalni sud koji vodi zemljišne knjige (Grundbuch) (članak 867. ZPO-a, članak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Grundbuchordnung)).

Prvostupanjski sud nadležan je za izvršenje kako bi se osiguralo da se mjere poduzimaju, dopuštaju ili ne provode (članci 887., 888. i 890. ZPO-a).

U svim ostalim slučajevima izvršenje provodi sudski izvršitelj (Gerichtsvollzieher) (članak 753. ZPO-a).

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

3.1 Postupak

Postupak ovisi o odgovarajućoj mjeri izvršenja za koju je podnesen zahtjev. Izvršenje se provodi na temelju pravomoćnih presuda koje se više ne mogu pobijati ili koje su privremeno izvršive (članak 704. ZPO-a), na temelju privremene pljenidbe (Arrest), privremenih naloga (einstweilige Verfügungen (članci 929. i 936. ZPO-a) i drugih izvršnih isprava navedenih u članku 794. ZPO-a; to uključuje ne samo sudske naloge nego i nagodbe postignute pred arbitražnim vijećem (Vergleiche vor Gütestellen), nagodbe koje su sklopili odvjetnici (Anwaltsvergleiche) i javnobilježničke isprave (notarielle Urkunden). Mjera izvršenja može se zatražiti od nadležnog tijela s pomoću izvršne isprave.

Sudovi odlučuju o zahtjevu vjerovnika, obično bez prethodnog saslušanja dužnika kako bi se izbjeglo ugrožavanje uspjeha izvršenja. Pravo na saslušanje dodjeljuje se u okviru mjere. Odluka o zahtjevu donosi se u obliku rješenja. Protiv odluka suda može se podnijeti žalba prigovorom (članak 766. ZPO-a) ili neposrednom pritužbom (članak 793. ZPO-a).

U načelu nije potrebno pravno zastupanje (članak 78. ZPO-a).

Aktivnosti sudskog izvršitelja usmjerene su na ovrhu na pokretninama. U tom je slučaju sudski izvršitelj u načelu ovlašten dužniku dopustiti obročno plaćanje i odgovoran je za osiguranje pravodobnog i učinkovitog zaključenja postupka izvršenja. Jedan je od njegovih osnovnih zadataka od dužnika uzeti izjavu o imovini pod prisegom. Druga područja nadležnosti uključuju:

• preuzimanje pokretnina i nekretnina (deložacija),
• prevladavanje otpora dužnika u odnosu na radnje koje je dužan dopustiti,
• dostavu pismena potrebnih za ovrhu na zahtjev stranke,
• izvršenje naloga za privremenu zapljenu i privremenih naloga (ako za to pitanje nije nadležan sud),
• izvršenje uhidbenog naloga nakon odbijanja davanja izjave o imovini.

Sudski izvršitelj sudski je službenik u saveznoj pokrajini (Land) i pod upravnim je nadzorom predsjedavajućeg suca lokalnog suda. Međutim, on je funkcionalno neovisan u provedbi svojih ovlasti izvršenja i taj se upravni nadzor ne smije upotrijebiti kako bi se izvršio utjecaj na njega. Poduzete mjere i troškovnici koje je sastavio sudski izvršitelj mogu se osporiti podnošenjem prigovora (Erinnerung). Isto se primjenjuje ako sudski izvršitelj odbije izvršiti nalog. O pritužbama protiv prirode ovrhe (prigovori) odlučuje sud nadležan za izvršenje.

Troškovi mjera izvršenja:

pravom su predviđene različite metode izvršenja, ovisno o tražbini koja se osigurava. Različite mjere izvršenja podrazumijevaju različite troškove:

• a) zapljena predmetâ:

ako je priznato pravo na naplatu određenog novčanog iznosa, vjerovnik može od sudskog izvršitelja zatražiti da izvrši naplatu iznosa. Za zapljenu pokretnina dužnika koju izvršava sudski izvršitelj plaća se naknada od 28,60 EUR u skladu s točkom 205. popisa naknada (Kostenverzeichnis – KV) priloženog Zakonu o troškovima sudskog izvršitelja (Gerichtsvollzieherkostengesetz – GvKostG). Za prodaju zaplijenjenih predmeta, za javnu dražbu (koja može biti lokalna dražba ili internetska dražba dostupna javnosti putem dražbovne platforme) ili za unovčenje imovine na neki drugi način plaća se dodatna naknada od 57,20 EUR, u skladu s točkom 300. popisa naknada. Naplaćuje se i dodatak za utrošeno vrijeme, u skladu s točkom 500. popisa troškova, ako se u izvješću koje je sastavio sudski izvršitelj navodi da je izvršenje službenog akta trajalo dulje od tri sata. Dodatak iznosi 22 EUR za svaki dodatni cijeli ili započeti sat. Osim toga, na to se dodaju i troškovi sudskog izvršitelja, posebno u obliku putnih troškova (točka 711. popisa naknada);

• b) zapljena tražbina dužnika:

nalog za plaćanje novčanog iznosa može se osigurati i podnošenjem zahtjeva sudu u pogledu zapljene tražbine dužnika (npr. prava na isplatu primanja) i njezina ustupa vjerovniku, pri čemu se plaćanja oduzimaju od duga (zur Einziehung, „za naplatu”) ili se ustupom podmiruje tražbina vjerovnika prema dužniku (an Zahlungs statt, „umjesto plaćanja”) (članci 829. i 835. ZPO-a). U pravilu se podnosi zajednički zahtjev za zapljenu i ustup tražbine te ih se objedinjuje u odluci o zapljeni i ustupu. Međutim, za pokretanje postupka na temelju zahtjeva plaća se naknada od 22 EUR u skladu s točkom 2111. popisa naknada priloženog Zakonu o sudskim troškovima (Gerichtskostengesetz – GKG). Plativi su i troškovi sudskog izvršitelja za dostavu odluke o zapljeni i ustupanju trećoj strani dužniku i dužniku;

• c) uzimanje izjave o imovini:

sudski izvršitelj naplaćuje naknadu od 36,30 EUR za uzimanje izjave o imovini, u skladu s točkom 260. popisa naknada priloženog Zakonu o troškovima sudskog izvršitelja;

• d) ovrha na nekretninama:

Ovrha na nekretninama dužnika ima oblik hipoteke upisane u zemljišne knjige ili prisilne prodaje ili prinudne uprave u pogledu nekretnine.

Za upis hipoteke u zemljišne knjige radi osiguranja tražbine plaća se naknada u skladu s točkom 14121. popisa naknada priloženog Zakonu o sudskim i javnobilježničkim troškovima (Gerichts- und Notarkostengesetz – GNotKG) po stopi pristojbe od 1,0 vrijednosti tražbine koja se osigurava (članak 53. stavak 1. Zakona). Tablica s naknadama za iznose do 3 milijuna EUR nalazi se u Prilogu 1.

Sudske naknade za postupke u skladu sa Zakonom o prisilnoj prodaji i prinudnoj upravi utvrđene su dijelom 2. odjeljkom 2. pododjeljcima 1. i 2. popisa naknada priloženog Zakonu o sudskim troškovima. Naknada od 110 EUR plaća se za odluku o podnošenju zahtjeva za nalog za prisilnu prodaju zemljišta ili o zahtjevu za uključivanje u postupak. Postoji i opća naknada za postupak, naknada za održavanje najmanje jedne dražbe s pozivom na podnošenje ponuda, naknada za zaključenje prodaje i naknada za raspodjelu prihoda, a svaka od tih naknada jednaka je stopi od 0,5. Naknada za postupak i naknada za održavanje dražbe određuju se s obzirom na vrijednost imovine koju je potvrdio sud nadležan za izvršenje (tržišna vrijednost, članak 54. stavak 1. Zakona o sudskim troškovima). Naknade za zaključenje prodaje i raspodjelu prihoda utvrđuju se na temelju uspješne ponude, bez kamata, uključujući vrijednost svih nepodmirenih prava u skladu s uvjetima dražbe (članak 54. stavci 2. i 3. Zakona o sudskim troškovima). Pri određivanju naknade za zaključenje prodaje mora se uzeti u obzir i iznos koji bi doveo do toga da se smatra da je ponuditelj zadovoljen prihodom od prodaje zemljišne čestice (članak 54. stavak 2. Zakona o sudskim troškovima). Tablica s naknadama za iznose do 500 000 EUR nalazi se u Prilogu 2. Osim naknada, troškovi nastali u postupku posebno se plaćaju, u skladu s dijelom 9. popisa naknada priloženog Zakonu o sudskim troškovima; oni uključuju troškove koji se u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama i naknadama (Justizvergütungs- und -entschädigungsgesetz – JVEG) (točka 9005. popisa naknada priloženog Zakonu o sudskim troškovima) plaćaju za procjenu tržišne vrijednosti imovine koju provodi vještak.

Naknada od 110 EUR plaća se za odluku o podnošenju zahtjeva za nalog za prinudnu upravu ili o zahtjevu za uključivanje u postupak. Sama prinudna uprava podliježe godišnjoj naknadi po stopi od 0,5 te ukupno iznosi najmanje 132 EUR ili najmanje 66 EUR u prvoj i u zadnjoj kalendarskoj godini. Iznos naknade određuje se s obzirom na ukupne prihode od prinudne uprave (članak 55. Zakona o sudskim troškovima);

• e) mjere povrata i prisilne mjere kojima se osigurava činjenje, trpljenje ili nečinjenje:

ako se od dužnika zahtijeva da izruči pokretninu, nju od dužnika mora preuzeti sudski izvršitelj i predati je vjerovniku. Za taj službeni akt sudski izvršitelj naplaćuje naknadu od 28,60 EUR u skladu s točkom 221. popisa naknada priloženog Zakonu o troškovima sudskog izvršitelja. Osim te naknade naplaćuje se i dodatak za utrošeno vrijeme, u skladu s točkom 500. popisa troškova, ako se u izvješću koje je sastavio sudski izvršitelj navodi da je izvršenje službenog akta trajalo dulje od tri sata. Dodatak iznosi 22 EUR za svaki dodatni cijeli ili započeti sat.

Ako se od dužnika zahtijeva da izruči nekretninu, sudski izvršitelj mora oduzeti vlasništvo dužniku i predati vlasništvo vjerovniku (deložacija). U skladu s točkom 240. popisa naknada priloženog Zakonu o troškovima sudskog izvršitelja naplaćuje se naknada od 150 EUR. U tom se slučaju isto tako naplaćuje dodatak za utrošeno vrijeme u iznosu od 22 EUR, u skladu s točkom 500. popisa troškova, za svaki dodatni cijeli ili započeti sat ako izvršenje službenog akta traje dulje od tri sata. Osim toga, u skladu s pododjeljkom 7. popisa naknada priloženog Zakonu o troškovima sudskog izvršitelja naplaćuju se i troškovi sudskog izvršitelja, uključujući troškove nužnih usluga koje su pružile treće osobe, poput odvoza ili usluga bravara.

U postupku pred sudom pokrenutom kako bi se ostvarilo prisilno činjenje (neovisno o tome može li radnju izvršiti samo dužnik ili je umjesto njega može izvršiti druga osoba), trpljenje ili nečinjenje plaća se sudska naknada u iznosu od 22 EUR u svakom od tih slučaja, u skladu s točkom 2111. popisa naknada priloženog Zakonu o sudskim troškovima.

3.2 Glavni uvjeti

Mjere izvršenja na zahtjev vjerovnika dopuštene su samo ako vjerovnik posjeduje izvršnu ispravu kojom se utvrđuje njegova tražbina. To može biti pravomoćna ili privremeno izvršiva konačna presuda (članak 704. ZPO-a) ili jedna od isprava navedenih u članku 794. ZPO-a (npr. sudska nagodba (gerichtlicher Vergleich), nalog za izvršenje (Vollstreckungsbescheid) ili javnobilježnička isprava). U pravilu isprava mora sadržavati sudsku potvrdu o izvršivosti (Vollstreckungsklausel) kojom se potvrđuje izvršivost isprave (članak 724. ZPO-a). Sudska potvrda o izvršivosti zahtijeva se samo u iznimnim slučajevima za naloge za izvršenje, naloge za privremenu zapljenu i privremene naloge (članak 796. ZPO-a; članak 929. stavak 1. i članak 936. ZPO-a). Osim toga, izvršenje može započeti samo ako je pismeno već dostavljeno dužniku ili ako je dostavljeno istodobno (članak 750. stavak 1. ZPO-a).

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Dužnikove pokretnine, tražbine te ostala imovinska prava i nekretnine mogu podlijegati izvršenju.

U članku 811. ZPO-a utvrđene su pokretnine koje se ne mogu zaplijeniti kako bi dužnik i njegovi ukućani zadržali minimum predmeta nužnih za npr. osobnu ili profesionalnu upotrebu.

Ograničenja zapljene primjenjuju se i na dužnikov ostvareni dohodak. U članku 850. i dalje ZPO-a predviđeni su određeni iznosi koji se ne mogu zaplijeniti jer su potrebni dužniku kako bi osigurao svoju egzistenciju. Bankovni saldo može se zaštititi na „računu izuzetom od zapljene” (Pfändungsschutzkonto, članak 850.k ZPO-a). Određeni iznosi izuzeti od zapljene drže se na tom računu bez obzira na podrijetlo salda (članak 899. i dalje ZPO-a).

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

• U odnosu na dužnika

Ovrha novčane tražbine na pokretninama dužnika provodi se zapljenom i realizacijom zaplijenjene imovine. Zapljena je službena radnja koja dovodi do oduzimanja zaplijenjenog predmeta. Među ostalim, oduzimanjem se dužniku uskraćuje ovlast raspolaganja zaplijenjenim predmetom.

• U odnosu na vjerovnika

Vjerovnik stječe založno pravo (Pfandrecht) na zaplijenjenom predmetu na temelju zapljene (članak 804. stavak 1. ZPO-a). Založnim se pravom koje proizlazi iz zapljene utvrđuje pravo na korištenje zaplijenjenim predmetom i pravo na namiru prihodima od prodaje.

• U odnosu na treće osobe

Ako su tražbine dužnika prema trećoj osobi zaplijenjene i ustupljene, treća osoba više ne može platiti dužniku; može podmiriti tražbinu koja je ustupljena vjerovniku radi odbitka od dužnikove tražbine samo vjerovniku, što ga oslobađa vlastitog duga. Treća strana koja prekrši tu obvezu izložena je riziku od tužbe za naknadu štete.

Ako je sudski izvršitelj zaplijenio pokretnu imovinu koja ne pripada dužniku, nego trećoj osobi, treća osoba može prigovoriti zapljeni svoje imovine prigovorom treće osobe (Drittwiderspruchsklage, članak 771. ZPO-a).

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Pravomoćne tražbine ili tražbine u okviru izvršnih nagodbi ili isprava podliježu roku zastare od 30 godina u skladu s člankom 197. Građanskog zakonika (BGB). Vjerovnik u bilo kojem trenutku u tom razdoblju može pokrenuti postupak izvršenja.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Prema njemačkom pravu ne postoji postupak za opće odobravanje izvršenja. Iz toga slijedi da u tom pogledu ne postoji ni poseban pravni lijek.

Dužnik može osporiti mjere koje se žele uvesti protiv njega u okviru postupka izvršenja. Može podnijeti prigovor (Erinnerung) na način izvršenja. Može odmah podnijeti pritužbu (Beschwerde) na odluku donesenu u postupku u kojem nije bilo rasprave (članci 793. i 567. ZPO-a). Ta se pritužba mora podnijeti u roku od dva tjedna onom sudu čija se odluka osporava ili žalbenom sudu.

Zahtjev za takav pravni lijek ne utječe na nastavak pokrenutog postupka izvršenja; nema suspenzivni učinak.

Pravni lijekovi (prigovor i neposredna pritužba) dostupni su i drugim strankama u postupku (npr. vjerovniku ili dužniku koji je treća strana).

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Zapljena cjelokupne imovine dužnika (Kahlpfändung) nije dopuštena. Postoje različite zaštitne mjere čija je svrha omogućiti dužniku dostojanstven život, vidjeti prethodno pitanje 4.1.

Isto je tako zabranjeno zaplijeniti više nego što je potrebno za namirenje vjerovnika i pokrivanje troškova izvršenja (zabrana prekomjerne zapljene (Verbot der Überpfändung, članak 803. ZPO-a).

Prilog 1.

Prilog 2.

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.