Opći opis
Provodi li se početno osposobljavanje i je li obvezno?
Da. Odvjetnički vježbenik mora pohađati programe stručnog osposobljavanja i položiti test organiziran u skladu s Etičkim kodeksom (vidjeti u nastavku) da bi se upisao u Odvjetničku komoru.
Razlikuje li se početno osposobljavanje ovisno o kategoriji vježbenika, npr. za pravnike zaposlene u organizaciji i odvjetnike?
U ovom slučaju odgovori na to pitanje odnose se samo na početno osposobljavanje odvjetnika.
Koji su subjekti odgovorni za organizaciju početnog osposobljavanja?
Početno stručno osposobljavanje za odvjetnike organiziraju centri za stručno osposobljavanje (više informacija u nastavku).
Koja je zakonska osnova za početno osposobljavanje?
Kodeks ponašanja za odvjetnike – članak 3.14. i dalje.
Sudbeni zakonik – članak 434.
Pristup početnom osposobljavanju
Postoje li uvjeti za pristup osposobljavanju?
Uvjeti za pristup odvjetničkoj djelatnosti:
„Osoba ne može imati titulu odvjetnika ili obavljati odvjetničku djelatnost ako nije belgijski državljanin ili državljanin države članice Europske unije, ako nema diplomu doktora ili magistra prava, ako nije položila prisegu iz članka 429. i ako nije upisana u odvjetničku komoru ili na popis vježbenika” (članak 428. Sudbenog zakonika).
Kad je riječ o početnom osposobljavanju:
„Vježbenik mora pohađati programe stručnog osposobljavanja i položiti test organiziran u skladu s Etičkim kodeksom da bi se upisao u Odvjetničku komoru.” (članak 3.14. Etičkog kodeksa za odvjetnike).
Koji je glavni postupak odabira kandidata? Ako je riječ o natječaju, tko ga provodi?
/
Može li se osposobljavanju drukčije pristupiti?
Ne.
Jedina je iznimka Direktiva 98/5/EZ od 17. veljače 1998. (za odvjetnike koji obavljaju djelatnost u Belgiji, a stekli su kvalifikacije u drugoj državi članici).
Struktura i sadržaj početnog osposobljavanja
Koliko traje i koji je plan osposobljavanja?
„Za upis u odvjetničku komoru potrebno je, podložno primjeni članka 428.a stavka 2., završiti trogodišnje razdoblje osposobljavanja” (članak 434. Sudbenog zakonika).
Vidjeti članak 3.14. i sljedeće Etičkog kodeksa u vezi sa sadržajem svake godine osposobljavanja (predmeti, ispiti, obveze).
Kako se organizira osposobljavanje?
Osposobljavanje se organizira interno u skladu s člankom 3.23. Etičkog kodeksa.
Početno osposobljavanje za pravne stručnjake organiziraju centri za stručno osposobljavanje. Osnovana su četiri centra za stručno osposobljavanje, koja obuhvaćaju sljedeće odvjetničke komore: Bruxelles, Namur-Dinant-Luxembourg, Charleroi-Mons-Brabant Wallon-Tournai, Liège-Eupen-Huy-Verviers.
Ravnatelj Centra za stručno osposobljavanje organizira i koordinira programe i ispite stručnog osposobljavanja u području prava.
Tko su voditelji osposobljavanja?
Voditelji su odvjetnici upisani u jednu od odvjetničkih komora pod nadležnošću Centra za stručno usavršavanje. Predaju na dobrovoljnoj osnovi, a katkad rade u paru sa sucima specijaliziranima za predmet koji se podučava.
To znači da, uz svoju odvjetničku djelatnost, rade i kao voditelji osposobljavanja.
Centri za stručno osposobljavanje upravljaju tim predmetima.
Koji su ciljevi i sadržaj početnog osposobljavanja?
Prva godina vježbeničkog staža (članak 3.14. Etičkog kodeksa)
Program i, osim ako nije posebno predviđeno, ispit sastoje se od 84 sata i obuhvaćaju sljedeće predmete:
1° etika (16 sati),
2° praksa građanskog postupka (16 sati),
3° praksa kaznenog postupka, uključujući obranu osoba lišenih slobode ili osoba koje saslušava policija, državno odvjetništvo ili istražni sudac (16 sati),
4° praksa upravnog postupka (8 sati),
5° pravna pomoć (8 sati),
6° porezne obveze i obveze socijalnog osiguranja koje proizlaze iz Zakonika o gospodarskom pravu i koje su povezane sa sprječavanjem pranja novca (8 sati),
7° alternativni načini rješavanja sporova (8 sati),
8° informatički alati dostupni odvjetnicima (4 sata).
Druga i treća godina vježbeničkog staža (članak 3.14a Etičkog kodeksa)
Vježbenik koji je dobio potvrdu o osposobljenosti za odvjetničku djelatnost u skladu s člankom 3.16. stavkom 1. mora tijekom druge i treće godine vježbeničkog staža pohađati praktične programe stručnog osposobljavanja iz:
1° etike (najmanje 12 sati),
2° europskog prava, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (najmanje 12 sati),
3° jednog ili više predmeta odabranih među sljedećim mogućnostima, u trajanju od najmanje 24 sata:
- prava mladih (minimalno 8 sati),
- privremeno upravljanje imovinom i osobama (najmanje 8 sati),
- pravo stranaca (najmanje 8 sati),
- detaljno kazneno pravo, uključujući izvršenje kazni i sud za izvršenje kazni (najmanje 8 sati),
- stečajno pravo (fizičke i pravne osobe) (minimalno 8 sati),
- pravo na zapljenu i ovrhu (najmanje 8 sati), obiteljsko pravo (najmanje 8 sati),
- tumačenje bilanci i godišnjih financijskih izvještaja (najmanje 8 sati),
- pravo na odgovornost i naknadu za tjelesnu ozljedu, uključujući Fond za naknadu štete žrtvama namjernog nasilja (najmanje 16 sati),
- radno pravo i socijalno pravo (najmanje 16 sati).
Osim toga, moraju najmanje četiri dana sudjelovati na jednom ili više seminara o pisanoj komunikaciji, usmenoj komunikaciji, komunikaciji povezanoj s medijima, zagovaranju, sastancima, pregovaranju, suradničkom pravu, mirenju, odvjetnicima i mirenju itd.
Ti centri mogu priznati određene posebne programe osposobljavanja koje organiziraju centri za stručno osposobljavanje i koji vježbeniku omogućavaju da prati rad predstavnika druge profesije.
Tko osmišljava programe početnog osposobljavanja?
Članak 3.24. Etičkog kodeksa
„Ne dovodeći u pitanje ovlasti udruženja Ordre des barreaux francophones et germanophone (O.B.F.G.) za poduzimanje inicijativa koje smatra korisnima za standardizaciju zahtjeva i sadržaja početnog osposobljavanja, svaki centar za stručno osposobljavanje donosi ciljeve i sadržaj početnog stručnog osposobljavanja, kao i poslovnik, nakon savjetovanja s upravnim odborom udruženja Ordre des barreaux francophones et germanophone i, ako je centar za stručno osposobljavanje zajednički za više odvjetničkih komora, s njegovim članovima. On odlučuje o dodatnim pitanjima koja se predlažu vježbeniku i može ih proglasiti obveznima.”
Koja je metodologija osposobljavanja?
Vidjeti odgovor iznad na pitanje „Koji su sadržaj i ciljevi početnog osposobljavanja?”.
Koji se praktični elementi osposobljavanja primjenjuju na vježbenike?
Vidjeti odgovor iznad na pitanje „Koji su sadržaj i ciljevi početnog osposobljavanja?”.
Kako se vježbenici ocjenjuju/procjenjuju? Koliko često i tko to čini?
Prva godina vježbeničkog staža:
Vidjeti članak 3.16:
„Na prvoj sesiji nakon završetka programa vježbenik mora polagati ispit (= potvrda o osposobljenosti za odvjetničku djelatnost), koji se sastoji od pisanog dijela koji obuhvaća sljedeće teme: građanski postupak, kazneni postupak, upravni postupak, organizacija ureda i porezne obveze, pravna pomoć te usmenog dijela koji se odnosi na predmet etiku.
+ članak 3.18.:
„Pismene ispite iz članka 3.16. stavka 1. i članka 3.17. stavka 1. zajednički organiziraju centri za stručno osposobljavanje. Usmeni ispit iz etike organizira svaki centar za stručno osposobljavanje na temelju pitanja koja sastavlja udruženje O.B.F.G., pod vodstvom direktora udruženja O.B.F.G. odgovornog za etiku.”
Boduje se na sljedeći način:
vježbeniku koji je stekao najmanje 10 od 20 bodova iz svih predmeta dodjeljuje se potvrda o osposobljenosti za obavljanje odvjetničke djelatnosti. Povjerenstvo za odabir može mu dodijeliti tu potvrdu ako je stekao 10 od 20 bodova iz najmanje pet predmeta i prosjek od 50 % bodova za sve predmete.
Druga i treća godina vježbeničkog staža:
usp. članak 3. stavak 14.a
- nastava
- seminari
Sudjelovanje na nastavi i na seminarima je obvezno i nužan je dio vježbeničkog staža.
Provode li se neke aktivnosti osposobljavanja u suradnji s drugim pravnim stručnjacima? Ako je odgovor potvrdan: kako to funkcionira?
Članak 3.2. Etičkog kodeksa
„Razdoblje vježbeničkog staža završeno u inozemstvu, na primjer u odvjetničkom uredu, u poduzeću s internim odvjetnikom ili kao pravni tajnik na međunarodnom sudu, može se uzeti u obzir za vrijeme trajanja staža, pod sljedećim trima uvjetima:
- vježbenik je prošao jednogodišnji vježbenički staž i tijekom tog razdoblja ispunio svoje obveze,
- vježbenik je dobio prethodno odobrenje organizatora,
- vježbenik je dostavio organizatoru detaljno izvješće o svojim aktivnostima tijekom dotičnog razdoblja.
To izvješće moraju odobriti njegovi supervizori za vježbenički staž, pravnik zaposlen u organizaciji kod kojeg je završio vježbenički staž ili sudac kod kojeg je bio pravni tajnik”.
Ta se odredba trenutačno preispituje kako bi se potencijalno proširile mogućnosti upućivanja.
Koje su posebnosti osposobljavanja u području prava EU-a, jezičnog osposobljavanja i europskih sastavnica početnog osposobljavanja, na primjer sudjelovanje u aktivnostima Vijeća odvjetničkih komora Europe ili Zaklade europskih odvjetnika?
Provodi se na drugoj godini vježbeničkog staža (vidjeti članak 3. stavak 14.a).
Europsko pravo, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (najmanje 12 sati).
Koliko se vježbenika prima na osposobljavanje? Prilagođava li se broj vježbenika svake godine i tko ga prilagođava?
Završetak početnog osposobljavanja i postupak kvalifikacije
Završava li početno osposobljavanje završnim ispitom? Kako je organiziran? Tko je odgovoran za ispit?
Vidjeti odgovor na pitanje 3.8.
Nakon što položi ispit za izdavanje potvrde o stručnoj osposobljenosti za odvjetničku djelatnost i ispuni obveze vježbeničkog staža u skladu s Etičkim kodeksom, vježbenik podnosi zahtjev za upis u odvjetničku komoru.
Postoji li dodatni postupak za odabir vježbenika koji će postati odvjetnici nakon što završe početno osposobljavanje?
/