Skoči na glavni sadržaj
hrvatski

Primjenjuje li se Povelja na moj predmet

Ako mislite da su vam temeljna prava narušena, u ovom ćete odjeljku moći saznati možete li zatražiti zaštitu prava na temelju Povelje.

Uvod

Pomoću kontrolnog popisa možete utvrditi je li konkretan slučaj obuhvaćen Poveljom EU-a o temeljnim pravima.

Povelja se primjenjuje samo na akte:

  • tijela EU-a ili
  • nacionalnih tijela država članica kad primjenjuju pravo EU-a.

Pomoću kontrolnog popisa možete odrediti primjenjuje li se aktima nacionalnih tijela pravo EU-a.

Želite podrobne informacije?

Izjava o ograničenju odgovornosti

Kontrolni popis služi samo kao uputa. U njemu se ne daju pravni savjeti pojedincima te ne prihvaćamo nikakvu odgovornost u tom pogledu.

Ako ste pojedinac koji traži savjet o pokretanju pravnog postupka, zatražite stručni pravni savjet o svojoj situaciji.

Uputa se odnosi samo na pitanje može li se Povelja u teoriji primijeniti na pojedini slučaj. Ako je odgovor na to pitanje potvrdan, to istodobno ne znači da je Povelja prekršena.

Kontrolni popis

Charterclick steps
Tko se žali na povredu temeljnog prava?
Za informacije o korisnicima zaštite Povelje, vidjeti odjeljak 1. dijela II. uputa.
Uključuje li predmet temeljno pravo građana EU-a?
Uzmite u obzir sljedeći popis odredbi Povelje

Consider the following list of the Charter’s provisions

Predmet može uključivati temeljno pravo koje se Poveljom ne osigurava građanima EU-a (posebno pravo na azil iz članka 18. Povelje). On također može uključivati pravo koje nije osigurano kao temeljno pravo u skladu s Poveljom.
Prije no što zaključite da temeljna prava EU-a nisu relevantna za predmet, uzmite u obzir da Povelja nije jedini izvor zaštite temeljnih prava unutar EU-a. Naime, zbog nepostojanja Povelje EU-a o pravima Sud Europske unije od 70-ih je godina osiguravao zaštitu temeljnih prava uzdižući ih na razinu općih načela prava EU-a. Ugovor iz Lisabona potvrđuje potonje kao jedan od izvora temeljnih prava EU-a. Vidjeti više u odjeljku 2.3. dijela I. uputa.
Ako predmet može uključivati temeljno pravo zajamčeno kao opće načelo prava EU-a, prijeđite na sljedeće pitanje s popisa. Opća načela EU-a su jednako kao i Povelja obvezujuća za institucije, tijela, urede i agencije EU-a, kao i države članice pri provedbi prava EU-a.
Suprotno tomu, ako za predmet nisu relevantna ni prava iz Povelje ni opća načela prava EU-a, predmet vjerojatno ne uključuje povredu temeljnog prava EU-a (ili povredu temeljnog prava općenito).

Uključuje li predmet temeljno pravo koje u skladu s pravom EU-a uživaju državljani trećih zemalja?

Consider the following list of the Charter’s provisions. Does the case involve one of the following fundamental rights listed?

Predmet može uključivati temeljno pravo koje se Poveljom ne daje državljanima trećih zemalja (posebno aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na općinskim izborima u skladu s člancima 39. – 40. Povelje te pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu u skladu s člankom 46.). On također može uključivati pravo koje nije osigurano kao temeljno pravo u skladu s Poveljom.
Prije no što zaključite da temeljna prava EU-a nisu relevantna za predmet, uzmite u obzir da Povelja nije jedini izvor zaštite temeljnih prava unutar EU-a. Naime, zbog nepostojanja Povelje EU-a o pravima Sud Europske unije od 70-ih je godina osiguravao zaštitu temeljnih prava uzdižući ih na razinu općih načela prava EU-a. Ugovor iz Lisabona potvrđuje potonje kao jedan od izvora temeljnih prava EU-a. Vidjeti više u odjeljku 2.3. dijela I. uputa.
Ako predmet može uključivati temeljno pravo zajamčeno kao opće načelo prava EU-a, prijeđite na sljedeće pitanje s popisa. Opća načela EU-a su jednako kao i Povelja obvezujuća za institucije, tijela, urede i agencije EU-a, kao i države članice pri provedbi prava EU-a.
Suprotno tomu, ako za predmet nisu relevantna ni prava iz Povelje ni opća načela prava EU-a, predmet vjerojatno ne uključuje povredu temeljnog prava EU-a (ili povredu temeljnog prava općenito).

Uključuje li predmet temeljno pravo čijom su zaštitom obuhvaćene i pravne osobe?
For information on the protection offered by the Charter to legal persons, see Section 1.1 Part IIof the Tutorial.

Predmet uključuje temeljno pravo kojim su obuhvaćene i pravne osobe, u skladu s njegovom definicijom u Povelji ili s obzirom na tumačenja koje je dao Sud EU-a.
Napominjemo da uživanje predmetnog temeljnog prava može biti ograničeno na manju kategoriju pravnih osoba. Na primjer, članci 42., 43. i 44. primjenjuju se samo na pravne osobe sa sjedištem u državama članicama. Sudska praksa Suda EU-a ponekad daje smjernice u tom pogledu: vidjeti predmet C-279/09 DEB o pristupu pravnih osoba pravnoj pomoći.
Ako predmetno temeljno pravo iz Povelje odgovara temeljnom pravu zajamčenom Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu s člankom 52. stavkom 3. Povelje, moglo bi biti korisno razmotriti sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava putem baze podataka HUDOC.
Na primjer, u predmetu DEB Sud EU-a ispitao je navedenu sudsku praksu kako bi se utvrdilo može li bilo koja pravna osoba podnijeti zahtjev za pravnu pomoć. O važnosti Europske konvencije o ljudskim pravima i sudske prakse Europskog suda za ljudska prava za tumačenje Povelje vidjeti odjeljak 5.1. dijela III. uputa.

Uzmite u obzir sljedeći popis odredbi Povelje. Uključuje li predmet jedno od navedenih prava?

Predmet se odnosi na temeljno pravo koje je inherentno ograničeno na fizičke osobe. U skladu s tim, nije došlo do povrede temeljnog prava zajamčenog pravnim osobama u skladu s pravom EU-a.

Uzmite u obzir sljedeći popis odredbi Povelje. Uključuje li predmet jedno od navedenih prava?

Predmet se odnosi na temeljno pravo koje je zajamčeno Poveljom; međutim, neizvjesno je hoće li se u skladu s pravom EU-a njegova zaštitu proširiti i na pravne osobe.
Možete na sljedeće pitanje, ali ako utvrdite da je predmet obuhvaćen područjem primjene prava EU-a, vodite računa o tome da to samo po sebi nije potvrda da se predmetna osoba može pozivati na temeljna prava. Prijeđi na iduće pitanje.
 

Predmet se ne odnosi na temeljno pravo zajamčeno Poveljom.
Prije no što zaključite da temeljna prava EU-a nisu relevantna za predmet, uzmite u obzir da Povelja nije jedini izvor zaštite temeljnih prava unutar EU-a. Naime, zbog nepostojanja Povelje EU-a o pravima Sud Europske unije od 70-ih je godina osiguravao zaštitu temeljnih prava uzdižući ih na razinu općih načela prava EU-a. Ugovor iz Lisabona potvrđuje potonje kao jedan od izvora temeljnih prava EU-a. Vidjeti više u odjeljku 2.3. dijela I. uputa.
Ako predmet može uključivati temeljno pravo priznato kao opće načelo prava EU-a, prijeđite na sljedeće pitanje s popisa. Opća načela prava EU-a su jednako kao i Povelja obvezujuća za institucije, tijela, urede i agencije EU-a, kao i države članice pri provedbi prava EU-a.
Suprotno tomu, ako za predmet nisu relevantna ni prava iz Povelje ni opća načela prava EU-a, predmet vjerojatno ne uključuje povredu temeljnog prava EU-a.

Koji je uzrok navodne povrede?
Prije odabira odgovora, preporučuje se da pročitate odgovarajući dio uputa, kako je navedeno u nastavku:
Navodna povreda proizlazi iz:

Kako bi mogli izvršavati svoje zadaće, institucije, tijela, uredi i agencije EU-a donose pravne akte (vidjeti članak 288. UFEU-a i odjeljak 2. dijela II. uputa).
Oni su pravno obvezujući ili neobvezujući.
U skladu s člankom 288. UFEU-a, uobičajeni pravno obvezujući akti EU-a su uredbe, direktive i odluke; međunarodni sporazumi koje je Unija sklopila s trećim zemljama ili drugim međunarodnim organizacijama također imaju pravno obvezujuće učinke.
U skladu s istom odredbom, uobičajeni pravno neobvezujući akti EU-a su preporuke i mišljenja.
Međutim, mogu se donositi i drugi akti. U skladu s ustaljenom sudskom praksom njihovi se učinci ocjenjuju za svaki predmet posebno kako bi se ustanovilo jesu li u bitnome dio (službeno) pravno obvezujućih akata.
U pravilu, narav akta ne utječe na obvezu institucije, tijela, ureda i agencija EU-a da poštuju Povelju, što se od

S obzirom na objašnjenja u odjeljku 2.1. dijela II. uputa, navodna povreda temeljnog prava sastoji se od:
Je li akt stupio na snagu prije ili nakon 1. prosinca 2009.?

Povelja je primjenjiva. Prijeđite na sljedeće pitanje kako biste utvrdili dostupna sredstva za sudsku zaštitu.

Povelja EU-a postala je pravno obvezujuća na datum kada je na snagu stupio Ugovor iz Lisabona.

Kada su nastupile činjenice koje navodno predstavljaju povredu Povelje EU-a?

Povelja nije bila pravno obvezujuća kada je došlo do povrede. Međutim, u to su vrijeme temeljna prava bila zaštićena kao opća načela prava EU-a. Moglo bi biti korisno provjeriti je li Sud EU-a odobrio takav status za temeljna prava koja su relevantna za predmet (vidjeti odjeljak 2.3. dijela I. uputa). Ako je to slučaj, prijeđite na sljedeće pitanje. U suprotnom, vjerojatno nije došlo do povrede temeljnih prava.

Povelja je primjenjiva. Prijeđite na sljedeće pitanje kako biste utvrdili dostupna sredstva za sudsku zaštitu.

Materijalno postupanje kojim je navodno izvršena povreda Povelje:

Povelja nije bila pravno obvezujuća kada je došlo do povrede. Međutim, u to su vrijeme temeljna prava bila zaštićena kao opća načela prava EU-a. Moglo bi biti korisno provjeriti je li Sud EU-a odobrio takav status za temeljna prava koja su relevantna za predmet (vidjeti odjeljak 2.3. dijela I. uputa). Ako je to slučaj, prijeđite na sljedeće pitanje. U suprotnom, vjerojatno nije došlo do povrede temeljnih prava.

Povelja je primjenjiva. Prijeđite na sljedeće pitanje kako biste utvrdili dostupna sredstva za sudsku zaštitu.

Kada je došlo do navodne povrede?
The EU Charter has been legally binding since 1st December 2009, the date when the Lisbon Treaty entered into force. The alleged violation occurred:
Konkretno, do povrede je došlo:

Povelja nije bila pravno obvezujuća u vrijeme nastanka predmetnih činjenica. Međutim, u to su vrijeme temeljna prava bila zaštićena kao opća načela prava EU-a. Moglo bi biti korisno provjeriti je li Sud EU-a odobrio takav status za temeljna prava koja su relevantna za predmet (vidjeti više o općim načelima prava EU-a u odjeljku 2.3. dijela I. uputa).
Ako to nije slučaj, vjerojatno nije došlo do povrede temeljnih prava EU-a.
Ako jest, prijeđite na sljedeće pitanje, kako bi se utvrdilo ulazi li predmet u područje primjene prava EU-a: kao i Povelja, opća načela prava EU-a primjenjuju se samo na nacionalne akte kojima se provodi pravo EU-a.

Je li navedeni predmet obuhvaćen područjem primjene prava Unije?
According to Article 51(1), the Charter states that the provisions thereof are binding on the Member States “only when they are implementing EU law”. The national provision at issue:

Kako bi se moglo osloniti na zaštitu Povelje nije dovoljno tvrditi da predmet uključuje povredu temeljnog prava zajamčenog Poveljom.
Potrebno je utvrditi je li uz navodnu povredu odredbi Povelje na predmet primjenjivo i pravilo primarnog ili sekundarnog prava EU-a (drugim riječima, činjenice predmeta obuhvaćene su osobnim, materijalnim i vremenskim područjem primjene tog pravila). Primjena tog pravila također aktivira primjenu Povelje.
U odjeljku 2. dijela III. uputa nalazi se pregled najčešćih situacija koje potpadaju pod područje primjene prava Unije, na temelju postojeće sudske prakse Suda EU-a.
Sljedeća pitanja usmjerena su na pružanje praktične pomoći pri utvrđivanju je li predmet obuhvaćen područjem primjene prava Unije.
Napominjemo da, ako predmet nije obuhvaćen područjem primjene prava EU-a, to ne znači da je dotičnom pojedincu dostupna zaštita temeljnih prava koja su navodno povrijeđena. Međutim, tu zaštitu treba tražiti na temelju domaćih izvora ili Europske konvencije o ljudskim pravima.

Radi li se u ovom predmetu o pravu pojedinaca zajamčenom pravom EU-a?

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda EU-a, „u nedostatku pravila EU-a unutarnji pravni sustav svake države članice treba odrediti nadležne sudove i utvrditi postupovna pravila za pravna sredstva namijenjena zaštiti prava koja pojedinci izvode iz prava EU-a” (vidjeti, na primjer, predmet C-276/01, Steffensen, točka 60.).
Povelja (osobito članak 47. o djelotvornoj sudskoj zaštiti) se primjenjuje na nacionalne postupovne odredbe koje, bez obzira na to jesu li donesene u ovu konkretnu svrhu, na domaćim sudovima uređuju ostvarenje prava koja pravo EU-a jamči pojedincima.
Vidjeti primjer iz točke 3. odjeljka 2. dijela III. uputa.
U skladu s tim, morate provjeriti uključuje li uz navodnu povredu temeljnog prava predmet i pravo koje građanima jamči pravno obvezujući akt EU-a ili odredba primarnog prava EU-a (tj. odredba Ugovora o EU-u, kao što su odredbe o slobodnom kretanju robe, usluga, kapitala, radnika i građana EU-a).

Odnosi li se predmet na povredu obveze koja proizlazi iz prava Unije?

Pravni akti EU-a sve češće od država članica zahtijevaju da predvide učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za povrede određenih obveza utvrđenih tim aktima ili propisima za njihovu provedbu.
Države članice mogu izvršavati tu obvezu donošenjem posebnih sankcija koje moraju biti u skladu sa zahtjevima za zaštitu temeljnih prava utvrđenih Poveljom. Međutim, države članice mogu odlučiti i da će se osloniti na postojeće sankcije za (slična) kaznena djela u nacionalnom zakonodavstvu. U tom slučaju, na Povelju se može pozvati samo ako se te sankcije primjenjuju na povrede obveza koje proizlaze iz prava EU-a. Vidjeti primjer iz točke4. odjeljka 2. dijela III. uputa.
Sukladno tomu, morate provjeriti odnosi li se predmet na povredu obveze koja proizlazi iz pravno obvezujućeg akta EU-a ili odredbe primarnog prava EU-a.

See the explanation of this situation in Section 2 Part III of the Tutorial, no. 7.
Postoji li pravno obvezujuća mjera EU-a koja je relevantna za predmet?
Mr X is a third country national who has legally resided in the Member State Y since 2005. In 2016, his application for a housing benefit was rejected, on the ground that the funds for third-country nationals were exhausted. The national law concerning the housing benefit at issue foresees different criteria as regards the granting of the benefit, depending on the personal status of the applicant; in particular, the criteria applied to third-country nationals are less favorable than those applied to EU citizens. Whilst no EU measure concerning specifically the granting of housing benefits, Article 11(1) of on the status of third-country nationals who are long-term residents stipulates: “‘Long-term residents shall enjoy equal treatment with nationals as regards: (d) social security, social assistance and social protection as defined by national law”. If Mr X enjoys the status of long-term resident under Directive 2003/109/EC, this Directive is relevant to the case and may trigger the application of the Charter. This example draws on Case C-571/10 Kamberaj
Kakav je odnos između odredbe EU-a i predmetne nacionalne odredbe?
See the explanation of this situation in Section 2 Part III of the Tutorial, no. 1.
See the explanation of this situation in Section 2 Part III of the Tutorial, no. 2.
See the explanation of this situation in Section 2 Part III of the Tutorial, no. 8.
Predmetna nacionalna odredba definira određeni pojam/kategoriju iz predmetne mjere EU-a čiju je definiciju zakonodavac EU-a prepustio državama članicama.
Vidjeti objašnjenje za tu situaciju u odjeljku 2. dijela III. uputa, br. 6.

ZAKLJUČAK
Povelja je primjenjiva.
Međutim, to ne znači da dotični predmet predstavlja povredu Povelje. Većina temeljnih prava zajamčenih Poveljom nije apsolutna. To znači da pravo može podlijegati ograničenjima u skladu sa zahtjevima Povelje. Odjeljci od 4. do 6. dijela III. uputa pružaju korisne smjernice za procjenu je li došlo do povrede Povelje.
Međutim, Sud EU-a jedino je tijelo koje može ustvrditi da akt Unije ili neka njegova odredba nije u skladu s Poveljom. Taj se nadzor može pokrenuti putem zahtjeva za poništenje ili zahtjeva za donošenje odluke o prethodnom pitanju u pogledu valjanosti. Dodatne informacije o tim načinima sudskog nadzora navedene su u odjeljku 4. dijela I. uputa.
Ako smatrate da akt Unije ili njegova odredba nije u skladu s Poveljom, morate provjeriti datum objave ili obavijesti dotičnog akta. Ako taj datum nije naveden, provjerite dan kada je osoba koja tvrdi da je došlo do povrede temeljnog prava doznala za taj čin.
Ako je od datuma povrede prošlo više od dva mjeseca, rok za podnošenje zahtjeva za poništenje akta je istekao. Valjanost akta može se osporavati putem zahtjeva za prethodnu odluku Suda EU-a.
Dodatne informacije o različitim načinima sudske i izvansudske zaštite koji su dostupne u slučaju navodne povrede dostupne su u odjeljku 4. i 5. dijela I. uputa.
Ako je od datuma povrede prošlo manje od dva mjeseca, rok za podnošenje zahtjeva za poništenje (članak 263. UFEU-a) akta nije istekao.
Provjerite jesu li ispunjeni drugi uvjeti (osobito važeća pravila). Za dodatne informacije vidjeti odjeljak 4. dijela I..
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, valjanost akta može se osporavati putem zahtjeva za prethodnu odluku Suda EU-a. Za dodatne informacije ponovno vidjeti odjeljak 4. dijela I..

ZAKLJUČAK
Do navodne povrede došlo je kada se pravo EU-a nije primjenjivalo na predmetnu državu članicu. Stoga nisu primjenjivi ni Povelja ni temeljna prava zaštićena kao opća načela prava Unije. Zaštitu treba tražiti u skladu s domaćim izvorima prava kojima se štite temeljna prava ili EKLJP-om.

ZAKLJUČAK
Povelja je vjerojatno primjenjiva.
Imajte na umu da se ovaj popis odnosi na prethodno pitanje o primjenjivosti Povelje na određeni slučaj. Međutim, činjenica da se Povelja primjenjuje ne znači nužno da je došlo do njezine povrede. Određene informacije o tome kako utvrditi je li došlo do povrede nalaze se u odjeljcima od 4. do 6. dijela III. uputa.
Nacionalni sudovi nadležni su za pružanje zaštite u slučaju povrede Povelje koja proizlazi iz nacionalnih odredbi. Naznake o vrstama zaštite koju bi mogao pružiti nacionalni sud mogu se pronaći u odjeljku 7. dijela III. uputa.

ZAKLJUČAK
Povelja vjerojatno nije primjenjiva u ovom predmetu.
Podsjećamo vas da ovaj popis služi samo za informativne svrhe. U njemu nema obvezujućih savjeta. Osim toga, sudska praksa Suda EU-a o području primjene Povelje neprestano se mijenja.

ZAKLJUČAK
U skladu s člankom 288. UFEU-a institucije Unije mogu donijeti sljedeće pravno obvezujuće akte: uredbe, direktive i odluke.
Druga kategorija pravno obvezujućih akata su okvirne odluke. Prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona (1. prosinca 2009.) ti su akti korišteni za zakonodavstvo u području pravosudne i policijske suradnje u kaznenim stvarima.
Ugovorom iz Lisabona ukinuta je ta kategorija, ali neke su okvirne odluke i dalje na snazi. Na primjer, Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica i Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima.
Okvirne odluke slične su direktivama, u mjeri u kojoj se njima države članice obvezuju postići određeni cilj bez određivanja načina na koji će to učiniti; međutim, njihove odredbe ne mogu imati izravan učinak (ne mogu biti iznad proturječnih nacionalnih odredbi).

ZAKLJUČAK
„Relevantan za predmet” znači mjera EU-a koja se odnosi na sadržaj predmeta. Pozornost treba obratiti na sve okolnosti: vidjeti ovaj primjer prije odabira odgovora, razmotrite ovaj primjer.
G. X je državljanin treće zemlje koji od 2005. zakonito boravi u državi članici Y. Njegov je zahtjev za stambenu olakšicu 2016. odbijen uz obrazloženje da su sredstva za državljane trećih zemalja potrošena. Nacionalnim pravom o stambenim olakšicama predviđeni su različiti kriteriji u pogledu njihove dodjele, ovisno o osobnom statusu podnositelja zahtjeva; konkretno, kriteriji koji se primjenjuju na državljane trećih zemalja nepovoljniji su od onih koji se primjenjuju na građane EU-a.
Iako ne postoji mjera EU-a koja se izravno odnosi na stambene olakšice, članak 11. stavak 1. Direktive 2003/109/EZ o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem predviđa: „Osobe s dugotrajnim boravištem uživaju jednaki tretman kao i državljani s obzirom na: (d) socijalno osiguranje, socijalnu pomoć i socijalnu zaštitu kako je definirano u nacionalnom pravu.”
Ako g. X ima status osobe s dugotrajnim boravištem u skladu s Direktivom 2003/109/EZ, ta je direktiva relevantna za predmet i može dovesti do primjene Povelje.

ZAKLJUČAK
Ako ne znate postoje li pravno obvezujuća pravila EU-a koja se primjenjuju na vaš predmet, možete pregledati Eur-Lex, službenu bazu podataka zakonodavstva EU-a.
Preporučuje se pretraživanje s pomoću zakonodavstva EU-a, upotrebljavajući opciju „Predmet” u sklopu filtra „Tema”. Ta opcija pruža popis tema obuhvaćenih zakonodavstvom EU-a. Predloženi put ovog pretraživanja je:
Eur-lex → Pravo EU-a i povezani dokumenti → Zakonodavstvo EU-a → Traži u zakonodavstvu.
Nakon toga na dnu stranice odaberite filtar „Tema” i odaberite „Predmet”. Pronaći ćete različite teme u okviru gumba +. Nakon odabira teme, odaberite opciju „Traži”.
Ne zaboravite odabrati samo pravno obvezujuće instrumente EU-a (uredbe, direktive i odluke) te uvijek provjerite je li odabrani instrument na snazi (ispod naziva odabranog instrumenta pojavljuje se zelena ili crvena točka: njome se označuje je li predmetni dokument još uvijek na snazi u vrijeme pretraživanja; možete pronaći datum na koji je dokument stupio na snagu u jednoj od završnih odredbi). U slučaju direktive, možete i provjeriti je li istekao rok za provedbu u nacionalnim pravnim porecima (taj rok možete pronaći u jednoj od završnih odredbi direktive).

ZAKLJUČAK
1. Kao prvi korak, odaberite predmetno temeljno pravo u tekstu Povelje.
Pregledajte popis mjera EU-a za koje je odabrana odredba posebno relevantna: je li neka od njih primjenjiva na ovaj predmet?
Pregledajte relevantnu sudsku praksu: postoji li predmet koji se odnosi na sličnu situaciju kao u vašem predmetu?
2. Kao drugi korak, proširite pretraživanje na portal Curia, službenu bazu podataka Suda EU-a. Slijedite ovaj put: Curia; traži, zatim, u okviru obrasca za pretraživanje odaberite:
– pod „Stanje predmeta”: Riješeni predmeti;
– pod „Sudovi”: Sud
– pod „Navođenje sudske prakse ili zakonodavstva”/„Kategorija”: Ugovor, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, zatim odaberite članak koji tražite.
Pregledajte relevantnu sudsku praksu: postoji li predmet koji se odnosi na sličnu situaciju kao u vašem predmetu?
3. Kao treći korak, proširite pretraživanje na portal Eur-Lex, službenu bazu podataka o pravu EU-a, slijedeći ovaj put: Eur-lex; Pravo EU-a i povezani dokumenti; Zakonodavstvo EU-a; Traži u zakonodavstvu; Tema; Predmet.

ZAKLJUČAK
Predmet treba rješavati na nacionalnoj razini.

Prijavite tehnički problem/problem sa sadržajem ili dajte povratne informacije o ovoj stranici