Suci
Opći opis
U Finskoj od 2017. postoje radna mjesta ocjenjivača na određeno vrijeme (tj. tri godine) na žalbenim sudovima, upravnim sudovima, radnom sudu, sudu za osiguranje i trgovačkom sudu za potrebe osposobljavanja. Iz posebnih razloga taj se rok može produljiti za najviše dvije godine. Osoba koja je dvije godine obavljala dužnost ocjenjivača može do kraja svojeg mandata obavljati i drugu dužnost suca ili referenta na Vrhovnom sudu ili Vrhovnom upravnom sudu.
Poveznica: Zakon o sudovima, odjeljak 18., glava 1.
Odbor za pravosudno osposobljavanje odlučuje o objavi slobodnog radnog mjesta ocjenjivača, ponovnoj objavi slobodnog radnog mjesta, produljenju roka za podnošenje prijava i poništenju objave slobodnog radnog mjesta. Državna uprava za sudove pobrinut će se za praktične aranžmane povezane s objavom radnog mjesta te pripremu i podnošenje sažetka o kvalifikacijama kandidata Odboru za pravosudno osposobljavanje.
Trenutačno ima 58 ocjenjivača.
Pristup početnom osposobljavanju
Da bi bio imenovan kao ocjenjivač, kandidat mora biti finski državljanin od integriteta, imati diplomu magistra prava koja nije magisterij iz međunarodnog i komparativnog prava te najmanje tri godine iskustva na dužnostima suca, sudskog referenta, sastavljača mišljenja, državnog odvjetnika, odvjetnika ili pravnog savjetnika, ili na drugim odgovarajućim pravnim dužnostima koje se mogu smatrati pripremom za dužnosti suca. Dodatna je kvalifikacija uspješno položen ispit kojim se dokazuje poznavanje ključnog zakonodavstva i općih načela povezanih s dužnostima suca. Odredbe glave 10., odjeljka 9. Zakona o sudovima primjenjuju se na ocjenjivačevo znanje finskog i švedskog jezika.
Poveznica: Zakon o sudovima, odjeljak 18., glava 2.
Odbor za pravosudno osposobljavanje utvrđuje nacionalne kriterije odabira ocjenjivača na temelju kojih se u zakonu utvrđuju kriteriji odabira i imenovanja. U skladu s pripremnim aktima zakonodavstva (HE 7/2016 vp. s. 119 (HE = prijedlozi vlade, samo na finskom)) dokumenti za prijavu ocjenjuju se na temelju akademskog uspjeha kandidata, njegovog radnog iskustva i drugih kvalifikacija.
Odbor za pravosudno osposobljavanje jednom godišnje, u siječnju, organizira predselekcijski ispit. Svi kandidati polažu taj ispit. Na ispitu kandidat mora dokazati poznavanje ključnih odredaba i općih načela povezanih s obnašanjem dužnosti suca. Materijali za predselekcijski ispit obično se sastoje od pravnih članaka i studija slučajeva. Na ispitu se može dobiti prolazna ili negativna ocjena.
Akademski uspjeh, radno iskustvo i druge kvalifikacije kandidata koji su položili predselekcijski test ocjenjivat će se u skladu s kriterijima koje je utvrdio Odbor za pravosudno osposobljavanje. Predodabir ocjenjivača potvrdit će Odbor za pravosudno osposobljavanje, nakon čega će sudovi u kojima će se ocjenjivati radna mjesta ocjenjivača ocjenjivati kandidate i putem razgovora. Sudovi predlažu kandidate za Vrhovni sud i Vrhovni upravni sud na temelju predodabira i vlastite ocjene. Ocjenjivače imenuju Vrhovni sud i Vrhovni upravni sud.
Struktura i sadržaj početnog osposobljavanja
Svrha osposobljavanja ocjenjivača je povećati njihovo pravno znanje i pravosudnu kompetenciju te ih osposobiti da donose neovisne sudske odluke, čak i u opsežnim i složenim predmetima. Tijekom svojeg mandata ocjenjivači na svojem mjestu osposobljavanja sudjeluju u programu osposobljavanja koji je razvio Odbor za pravosudno osposobljavanje u skladu s osobnim planovima osposobljavanja koji su za njih pripremljeni.
Poveznica: Zakon o sudovima, odjeljak 18., glava 4.
Odbor za pravosudno osposobljavanje odgovoran je za planiranje programa osposobljavanja ocjenjivača, a Uprava za državne sudove odgovorna je za organizaciju tečajeva osposobljavanja uključenih u program osposobljavanja.
Poveznica: Zakon o sudovima odjeljak 19.a glava 2. članak 2. stavak 4.
Trogodišnji program osposobljavanja sastoji se od učenja na radnom mjestu i sesija osposobljavanja sa zadacima te povratnih informacija i ocjenjivanja. Ocjenjivaču se dodjeljuje sudac mentor koji usmjerava njegovo učenje na radnom mjestu te mu je potpora i sugovornik. Jedna od metoda evaluacije programa za stjecanje diplome ocjenjivača je i dnevnik učenja koji treba voditi tijekom cijelog programa.
Ocjenjivači su podijeljeni u dvije skupine. Žalbena skupina Žalbenog suda sastoji se od ocjenjivača koji rade na žalbenim sudovima, dok se druga žalbena skupina sastoji od ocjenjivača koji rade na upravnim i posebnim sudovima.
Vodič za studijski program ocjenjivača uključuje informacije o strukturi programa, tečajevima osposobljavanja za ocjenjivače i pripadajućim preliminarnim zadacima.
Tečajevi osposobljavanja koje organizira Uprava za državne sudove za sve ocjenjivače ili skupine ocjenjivača usmjereni su na prve dvije godine ocjenjivanja. Obvezna osposobljavanja u prvoj godini uključuju, na primjer, jednodnevno osposobljavanje iz europskog prava i jednodnevno osposobljavanje iz metoda Europskog suda za ljudska prava. Obvezna osposobljavanja u drugoj godini uključuju jedan dan naprednog osposobljavanja iz europskog prava. Izborno osposobljavanje u drugoj i trećoj godini uključuje devet dana osposobljavanja koji su u osobnom kurikulumu ocjenjivača utvrđeni kao izborno osposobljavanje u skladu s individualnim potrebama ocjenjivača. Neobvezno osposobljavanje može se završiti sudjelovanjem u osposobljavanju koje nudi Uprava za državne sudove u cijeloj zemlji. I sudjelovanje u natjecanju Themis koje organizira EJTN prihvaća se kao dio neobveznog osposobljavanja. Neobvezno osposobljavanje može uključivati do pet dana neobvezne edukacije, tj. osposobljavanje EJTN-a i ERA-e (osim tečajeva jezika i razmjene sudaca).
Završetak početnog osposobljavanja i postupak kvalifikacije
Ocjenjivač koji je obnašao dužnost najmanje tri godine mora predati završni rad ili položiti završni ispit kojim dokazuje vještine i znanje potrebne za obnašanje pravosudnih dužnosti. Ispit organizira Odbor za pravosudno osposobljavanje. Ocjenjivaču koji je uspješno završio program osposobljavanja i čiji je završni rad prihvaćen ili koji je položio završni ispit može se dodijeliti pravo korištenja naziva „pravosudno osposobljen”. To pravo dodjeljuje Odbor za pravosudno osposobljavanje na zahtjev.
Poveznica: Zakon o sudovima, odjeljak 18. glava 6. članak 2.
Kao završni rad u kontekstu Zakona o sudovima ocjenjivači izrađuju portfelj u kojem predstavljaju razvoj svojih vještina tijekom trogodišnjeg programa osposobljavanja. Portfelji se ne ocjenjuju. Provjerava se uključuju li portfelji tražene rezultate, tj. odražavaju li mandat ocjenjivača, te uključuju li presudu koju je sastavio ocjenjivač i njezin opis te uzorke pisanih zadataka za određene dane osposobljavanja. Ocjenjivač će na završnom seminaru programa osposobljavanja na kraju treće godine predstaviti sažetak svog portfelja. Završni ispit je zamijenjen navedenim portfeljem.
Na kraju svoga mandata ocjenjivač se može prijaviti za druga radna mjesta putem uobičajenih postupaka prijave. Osobe koje završe program osposobljavanja ocjenjivača vrlo se uspješno zapošljavaju u pravosuđu. Broj ocjenjivača toliko je malen da se u Finskoj dužnosti suca i dalje općenito stječu radom na sudu ili u drugoj pravnoj struci.
Dodatne informacije: oikeus.fi (dostupno i na engleskom jeziku) pruža opće informacije o aktivnostima pravosudnih tijela.
Državni odvjetnici
Opći opis
Tim za osposobljavanje u Uredu glavnog državnog odvjetnika zadužen je za osposobljavanje državnih odvjetnika. Tim planira i provodi osposobljavanje u suradnji s državnim odvjetnicima, specijaliziranim državnim odvjetnicima, sveučilištima i drugim dionicima. Većinu tečajeva osposobljavanja provode državni odvjetnici i specijalizirani državni odvjetnici iz Nacionalnog tijela za kazneni progon. Osposobljavanje državnih odvjetnika sastoji se od osnovnih, općih, naprednih i specijalističkih programa.
Osnovni programi osposobljavanja za državne odvjetnike sastoje se od programa početnog osposobljavanja za državne odvjetnike i osnovnog programa za državne odvjetnike. Program „Start za državne odvjetnike” je orijentacijski program za nove državne odvjetnike, dok osnovni program za državne odvjetnike produbljuje njihove vještine i znanja. Osnovni programi dio su osposobljavanja svakog državnog odvjetnika.
Pristup početnom osposobljavanju
Novi državni odvjetnik zapošljava se na privremenu dužnost državnoodvjetničkog pripravnika. U tom razdoblju upoznat će se s Nacionalnim tijelom za kazneni progon i njegovim radom te radom državnih odvjetnika i njihovom ulogom u kaznenom postupku, kao i dovršiti osposobljavanje u programu „Start za državne odvjetnike”.
Razdoblje državnoodvjetničkog pripravničkog staža vrijeme je u kojem i poslodavac i državni odvjetnik mogu preispitati je li državni odvjetnik sposoban za tu ulogu. To je i prilika da se državni odvjetnik uvjeri je li stvarno zainteresiran za to zanimanje. Nakon razdoblja državnoodvjetničkog pripravničkog staža, poslodavac i državnoodvjetnički vježbenik razgovaraju kako bi odlučili hoće li osoba nastaviti raditi kao okružni državni odvjetnik.
Struktura i sadržaj početnog osposobljavanja
Program „Start za državne odvjetnike” je internetski tečaj koji obuhvaća sve teme koje su ključne za novog državnog odvjetnika, uključujući potrebne materijale za učenje i zadatke. Obuhvaća teme kao što su uloga državnih odvjetnika u kaznenom postupku, donošenje odluka i mogućnosti dostupne državnom odvjetniku, ograničavanje preliminarne istrage i odricanje od optužbi, uloga državnog odvjetnika na okružnom sudu te predmeti koji uključuju javnost.
Program osposobljavanja uključuje i Dane novih državnih odvjetnika, tj. osposobljavanja u obliku nastave u učionici te razne internetske tečajeve. Iako podučavanje na daljinu postaje sve češće, orijentaciju podupire i vodi osobni mentor koji je državni odvjetnik s više radnog staža, obično iz istog ureda.
Osnovni program za državne odvjetnike sastoji se od četiri odvojena tečaja, koji uključuju ukupno 11 dana nastave u učionici. Ciljevi tečaja uključuju razumijevanje uloge državnog odvjetnika u preliminarnoj istrazi i važnosti suradnje, poznavanje mogućnosti dostupnih u fazi preliminarne istrage, upoznavanje s osnovama razmatranja optužbi, razumijevanje značaja i sadržaja zahtjeva za sudski poziv, sposobnost korištenja drugih alata dostupnih državnom odvjetniku, razumijevanje napretka suđenja, povezanih faza i žalbenog postupka, kao i podrobno upoznavanje s doktrinama kaznenog prava.
Završetak početnog osposobljavanja i postupak kvalifikacije
Obično je potrebno oko dvije godine da se završi osnovni program osposobljavanja, nakon čega se osoba smatra osposobljenom za državnog odvjetnika. Nema ispita. Nakon što završi te korake, osoba će nastaviti s općim i naprednim programima osposobljavanja.