Uredba o digitalizaciji – obavijesti država članica

1. Nacionalni IT portali za komunikaciju sa sudovima ili drugim tijelima

Članak 17. stavak 1. točka (a) – nacionalni IT portali za komunikaciju sa sudovima ili drugim tijelima

• naziv nacionalnog IT portala i poveznica na njega

E-spis: https://etoimik.rik.ee/

• informacije o tome imaju li samo građani i/ili rezidenti i/ili pravne osobe s poslovnim nastanom na državnom području vaše države članice pristup portalu ili mu imaju pristup i strani državljani i/ili nerezidenti i pravne osobe s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice te odvjetnici ili zastupnici iz drugih država članica

Portal je dostupan svima koji imaju estonski instrument za elektroničku identifikaciju (osobna iskaznica, mobilna identifikacijska oznaka, pametna identifikacijska oznaka). Strani državljani mogu se prijaviti za e-boravište, a to im omogućuje da koriste alate za elektroničku identifikaciju.

• za što se koristi portal

Portal se koristi za podnošenje i primanje dokumenata te pristup spisu u sudskim postupcima. Osim toga, portal nudi mogućnost prikaza kalendara, rokova i podsjetnika za sudske postupke. Moguće je dostaviti dokumente policiji i državnom odvjetništvu te pristupiti spisu kaznenog predmeta putem portala. Korisnici portala mogu pokrenuti postupak izvršenja i pristupiti kaznenoj evidenciji.

• koje se metode koriste za identifikaciju korisnika

Osobna iskaznica, mobilna identifikacijska oznaka, pametna identifikacijska oznaka i, za zatvorenike, prepoznavanje lica (zahtijeva se elektronička identifikacija).

• koji su posebni zahtjevi za korištenje portala, ako postoje

Odvjetnici te državni i lokalni službenici moraju koristiti portal e-spis samo za komunikaciju sa sudom. Ako korisnik portala ne prihvati dokumente koje mu je sud poslao u roku od 20 dana, korisniku portala ograničit će se pravo na korištenje portala.

2. Nacionalno pravo o videokonferenciji u građanskim i trgovačkim stvarima

Članak 17. stavak 1. točka (b) – nacionalno pravo o videokonferenciji u građanskim i trgovačkim stvarima

Informacije o nacionalnom pravu i postupcima u ovom odjeljku trebale bi biti dovoljno sadržajne da omoguće i olakšaju sudjelovanje osoba koje će sudjelovati u videokonferenciji u saslušanju na daljinu. Trebale bi obuhvaćati

• informacije o mjerodavnom nacionalnom pravu i postupku, uključujući primjenjiva postupovna prava i zaštitne mjere, za provođenje ispitivanja putem videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu.

Sudjelovanje u saslušanju u građanskom postupku uređeno je člankom 350. Zakona o građanskom postupku.

Članak 350. – Saslušanje uz sudjelovanje na daljinu

(1) Sud može održati saslušanje uz sudjelovanje na daljinu tako da stranka u postupku ili njezin zastupnik ili savjetnik budu fizički na drugom mjestu za vrijeme saslušanja i da postupovne radnje obavljaju u stvarnom vremenu s tog mjesta.

(2) Svjedok ili vještak također se može saslušati na način naveden u stavku 1. ovog članka, a stranka u postupku koja se nalazi izvan mjesta održavanja rasprave može postavljati pitanja.

(3) Na raspravi koja se održava na daljinu, pravo svake stranke u postupku na podnošenje očitovanja, prijedloga i zahtjeva te na sastavljanje mišljenja o očitovanjima, prijedlozima i zahtjevima drugih stranaka u postupku mora biti zajamčeno na tehnički siguran način, kao i svi drugi uvjeti na raspravi, kad se u stvarnom vremenu prenose i slikom i zvukom od stranke koja se nalazi izvan mjesta održavanja rasprave do suda i obrnuto. Uz suglasnost glavnih stranaka i svjedoka te, u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, uz isključivu suglasnost svjedoka, svjedok se može saslušati i telefonom u skladu s pravilima za rasprave uz sudjelovanje na daljinu.

• informacije o tome dopušta li se člankom 5. Uredbe o digitalizaciji videokonferencija samo za sudove ili ta mogućnost postoji i za druga tijela. Ako i druga tijela imaju pravnu osnovu za održavanje videokonferencije, navedite koja tijela i za koje postupke.

U skladu sa Zakonom o građanskom postupku video rasprave prije svega mogu provoditi sudovi.

• informacije o tome dopušta li vaše nacionalno pravo sudu ili nadležnom tijelu da zakaže raspravu po službenoj dužnosti

Sud odlučuje je li održavanje video rasprave moguće i potrebno. Sud će utvrditi, među ostalim, je li moguće da stranke u postupku sudjeluju u video raspravi.

• informacije o videokonferencijskoj tehnologiji dostupnoj u vašoj državi članici ili najčešće korištenoj platformi/rješenju za videokonferenciju

Upotrebljavaju se Skype (obično), Cisco (rješenje „u prostorijama suda” i najsigurnije rješenje) i Microsoft Teams, pri čemu najčešće Cisco, koji je kompatibilan s opremom i informacijskim sustavima koji se danas upotrebljavaju na sudu.

• informacije o postupovnim zahtjevima za stranku za davanje mišljenja o upotrebi videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu za održavanje rasprave

Primjenjuju se pravila o raspravama utvrđena u Zakonu o građanskom postupku.

• informacije o tome predviđa li se vašim nacionalnim pravom snimanje ispitivanja i, ako je tako, informacije o pohrani i širenju snimke

Sudovi upotrebljavaju softver SALME (tehnologija pretvaranja govora u tekst). U Estoniji se snimaju sve rasprave. Sud odlučuje hoće li snimku transkribirati ili izraditi zapisnik koji sadržava tekst i dio audiozapisa. SALME je softver razvijen kako bi sudovi mogli snimati rasprave i transkribirati snimke. Za korištenje zapisnika i transkripcije koju je generirao SALME strankama u postupku nije potreban poseban softver.

• informacije o tome kako je osigurana povjerljivost komunikacije između odvjetnika i klijenta prije i tijekom videokonferencije

Ne postoje posebna pravila kojima bi se osigurala povjerljivost komunikacije između odvjetnika i klijenta putem videozapisa. Odvjetnici nazovu stranku ili koriste druge komunikacijske kanale.

• informacije o praktičnim rješenjima za održavanje i provođenje rasprave, uključujući informacije o tome koristi li se tehnologija pretvaranja govora u tekst

Sudionicima u video raspravi šalju se potrebne informacije zajedno s pozivom na raspravu. Tehnologija pretvaranja govora u tekst koristi se za izradu zapisnika s rasprave. Tekst se sudionicima ne prikazuje u stvarnom vremenu, već se koristi za izradu zapisnika.

• informacije o pristupu videokonferenciji za stranke i njihove zastupnike, uključujući osobe s invaliditetom

Sve potrebne informacije navedene su u pozivu na raspravu. Sud će, među ostalim, razmotriti mogu li osobe sudjelovati na raspravi putem videozapisa (npr. osobe s oštećenjem sluha i osobe bez pristupa elektroničkim sredstvima). Estonija nudi mogućnost sudjelovanja na video raspravi na sudu ili u državnoj ustanovi koja je najbliža mjestu boravišta osobe.

• metode identifikacije i autentifikacije stranaka

Sudovi danas ne koriste zasebno rješenje za elektroničku identifikaciju. Sud može zatražiti od stranke u postupku da na zaslonu pokaže svoju osobnu iskaznicu, a branitelj može potvrditi da je predmetna osoba odgovarajuća osoba Sud može zatražiti da se pošalju podaci iz dokumenta i/ili da stranka u postupku pošalje elektronički potpisanu potvrdu itd.

• kako stranke mogu postavljati pitanja i na drugi način smisleno sudjelovati

To ovisi o situaciji i tehničkom rješenju koji osoba koristi za sudjelovanje. Većina videokonferencijskih rješenja nudi funkciju javljanja podizanjem ruke ili mogućnost sudjelovanja u razgovoru. Sud vodi postupak i, ako je potrebno, pruža mogućnost postavljanja pitanja itd.

• kako stranke mogu ostvariti svoje pravo na tumačenje

Primjenjuju se opća pravila za usmeno prevođenje. Tumač može sudjelovati putem videozapisa.

Članci od 32. do 36. Zakona o građanskom postupku:

članak 32. – Radni jezik suda

(1) Sudski postupci i administrativni poslovi na sudu vode se na estonskom jeziku.

(2) Zapisnik s rasprave i svih drugih postupovnih radnji vodi se na estonskom jeziku. Sud može, ako je to potrebno radi točnog iznošenje iskaza ili iskaza danog na raspravi na stranom jeziku, uz prijevod na estonski jezik, uključiti u zapisnik i iskaze na jeziku na kojem su dani.
[RT I 2008, 59, 330 – datum stupanja na snagu 1.1.2009.]

članak 33. – Dokumenti na stranom jeziku u sudskim postupcima

(1) Ako tražbina, prijedlog, zahtjev, žalba ili prigovor koji je stranka u postupku podnijela sudu nije na estonskom jeziku, sud zahtijeva od osobe koja je podnijela pismeno da dostavi prijevod na estonski jezik do roka koji odredi sud. Ako dokumentarni dokaz koji je stranka u postupku podnijela sudu nije na estonskom jeziku, sud zahtijeva od osobe koja je podnijela dokaz da dostavi svoj prijevod na estonski jezik do roka koji je odredio sud, osim ako je prijevod dokumenta nerazuman s obzirom na njegovu bit ili obujam i ako se druge stranke u postupku ne protive prihvaćanju dokaza na jeziku koji nije estonski.

(2) Sud može zahtijevati da prijevod ovjeri sudski tumač ili javni bilježnik ili može upozoriti prevoditelja na odgovornost koja je povezana sa svjesno lažnim prijevodom.

(3) Ako prijevod nije podnesen do roka, sud može zanemariti tražbinu, prijedlog, zahtjev, žalbu, prigovor ili dokaznu dokumentaciju.

(4) Sud osigurava prijevod sudske odluke na strani jezik za stranku u postupku isključivo ako stranka to zatraži i pod uvjetom da stranka nema zastupnika u postupku i da joj je odobrena financijska pomoć za snošenje troškova prevođenja. Sud osigurava prijevod sudske odluke za osobu navedenu u članku 34. stavku 4. ovog Zakona na trošak Republike Estonije, bez obzira na to ima li ta osoba zastupnika ili je li joj odobrena financijska pomoć.
[RT I 2008, 59, 330 – datum stupanja na snagu 1.1.2009.]

Članak 34. – Sudjelovanje tumača ili prevoditelja u postupcima

(1) Ako stranka u postupku ne vlada estonskim jezikom i nema zastupnika u postupku, sud, ako je to moguće, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti u postupku angažira tumača ili prevoditelja. Takav angažman nije potreban ako su izjave stranke u postupku razumljive sudu i drugim strankama u postupku.
[RT I 2008, 59, 330 – datum stupanja na snagu 1.1.2009.]

(2) Ako sud ne može angažirati tumača ili prevoditelja bez odgode, sud donosi rješenje kojim nalaže stranci u postupku kojoj je potreban tumač ili prevoditelj da u roku koji odredi sud osigura pomoć tumača ili prevoditelja ili zastupnika koji vlada estonskim jezikom. Nepoštovanje naloga suda ne sprečava sud da odluči o predmetu. Ako je tužitelj osoba koja ne poštuje nalog, sud može odbiti sudski zahtjev.

(3) Prije nego što tumač ili prevoditelj započne s tumačenjem ili prevođenjem u postupku, upozorava se na odgovornost za lažno tumačenje ili prevođenje, a tumač ili prevoditelj potpisuje odgovarajuću potvrdu. To upozorenje nije potrebno ako je tumač ili prevoditelj ovlašten za takvo tumačenje ili prevođenje u skladu s pravilima predviđenima Zakonom o sudskim tumačima.

(4) Mora se osigurati angažman tumača ili prevoditelja u postupku za smještanje osobe u sigurnu ustanovu i u postupku za utvrđivanje zakonskog skrbništva nad osobom.
[RT I 2008, 59, 330 – datum stupanja na snagu 1.1.2009.]

(5) U postupku se ne angažira nijedan tumač ili prevoditelj za ugovornog zastupnika ili savjetnika stranke u postupku.
[RT I 2008, 59, 330 – datum stupanja na snagu 1.1.2009.]

Članak 35. – Angažiranje tumača ili prevoditelja za gluhe, nijeme ili gluhonijeme osobe u postupku

Ako je stranka u postupku gluha, nijema ili gluhonijema, tijek postupka prenosi se u pisanom obliku ili se u postupku angažira tumač ili prevoditelj.

Članak 36. – Prisega i potpisana potvrda osobe koja ne vlada estonskim jezikom

(1) Osoba koja ne vlada estonskim jezikom priseže ili daje potpisanu potvrdu da je bila upozorena na svoje odgovornosti na jeziku kojim vlada.

(2) Potpisana potvrda dostavlja se na tekstu prisege ili upozorenja na estonskom jeziku koji se prije potpisivanja prevodi osobi na licu mjesta.

• kako je osigurana mogućnost pregledavanja ili iznošenja fizičkih dokaza tijekom videokonferencije

Stranke u postupku mogu iznijeti fizičke dokaze svim elektroničkim komunikacijskim kanalima te ih je moguće podijeliti sa sudionicima tijekom rasprave dijeljenjem potrebnih dokumenata na zaslonu (ovisno o mogućnostima konkretnog tehničkog rješenja koje se upotrebljava).

3. Nacionalno pravo o videokonferenciji u kaznenim stvarima

Članak 17. stavak 1. točka (b) – nacionalno pravo o videokonferenciji u kaznenim stvarima.

Ispitivanje na daljinu u kaznenim postupcima uređeno je člankom 69. Zakona o kaznenom postupku.

Članak 69. – Ispitivanje na daljinu

(1) Tijelo nadležno za postupak može organizirati ispitivanje osobe na daljinu ako je ispitivanje osobe uživo složeno ili neopravdano opterećujuće ili ako je ispitivanje na daljinu nužno za zaštitu interesa osobe.
[RT I, 6.5.2020, 1 – datum stupanja na snagu 7.5.2020.]

(2) Za potrebe ovog Zakona, ispitivanje na daljinu znači ispitivanje:
1. upotrebom tehničkog rješenja, na temelju kojeg se izjava ili svjedočenje ispitivane osobe vidi i čuje izravno u prijenosu uživo te se toj osobi mogu postaviti pitanja
2. telefonom, na temelju kojeg se izjava ili svjedočenje ispitivane osobe čuje izravno te se toj osobi mogu postaviti pitanja.
[RT I, 6.5.2020, 1 – datum stupanja na snagu 7.5.2020.]

(3) [Stavljeno izvan snage - RT I, 6.5.2020, 1 – datum stupanja na snagu 7.5.2020.]

(4) U izvješću o ispitivanju na daljinu bilježi se napomena o upozoravanju svjedoka na odbijanje davanja izjave ili svjedočenja bez zakonske osnove i na svjesno davanje lažne izjave ili svjesno lažno svjedočenje.
[RT I 2004, 46, 329 – datum stupanja na snagu 1.7.2004.]

(5) Ako je za ispitivanje osobe koja se nalazi u stranoj državi potrebna pomoć pravosudnog tijela strane države, primjenjuju se odredbe članka 489.⁴¹ ovog Zakona ako se ispitivanje provodi na temelju dogovora o suradnji između država članica Europske unije, dok se u drugim situacijama primjenjuju odredbe članka 468. ovog Zakona.
[RT I, 11.3.2023, 2 – datum stupanja na snagu 1.5.2023.]

(6) Ministar nadležan za to područje može utvrditi konkretnije zahtjeve za organizaciju ispitivanja na daljinu.

• informacije o postupovnim zahtjevima na temelju kojih se daje suglasnost za upotrebu videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu za održavanje rasprave

Ispitivanje svjedoka na daljinu podliježe općim zahtjevima utvrđenima za ispitivanje svjedoka i nije potreban zaseban pristanak za ispitivanje svjedoka na daljinu.

U sudskim postupcima telefonsko ispitivanje na daljinu dopušteno je samo uz pristanak svjedoka.

Zakon o kaznenom postupku, članak 287. – Ispitivanje svjedoka

(4) Svjedok kojem je dodijeljen pseudonim ispituje se telefonom u skladu s pravilima predviđenima u članku 67. stavku 5. i članku 69. stavku 2. točki 2. ovog Zakona. Stranke u postupku postavljaju svoja pitanja tom svjedoku preko suca.

(5) Sud može, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, dopustiti ispitivanje na daljinu u skladu s pravilima predviđenima u članku 69. ovog Zakona ili upotrijebiti pregradu kojom se okrivljeniku onemogućuje da vidi svjedoka. Osim u slučaju predviđenom u stavku 4. ovog članka, telefonsko ispitivanje na daljinu dopušteno je samo uz suglasnost okrivljenika.

• informacije o tome kako je osumnjičeniku, okrivljeniku ili osuđeniku ili osobi na koju se nalog odnosi, među ostalim osobi s invaliditetom, osiguran pristup potrebnoj videokonferencijskoj infrastrukturi u skladu s člankom 2. stavkom 10. Uredbe (EU) 2018/1805

Sve potrebne informacije navedene su u pozivu na raspravu. Sud će, među ostalim, razmotriti mogu li osobe sudjelovati na raspravi putem videozapisa (npr. osobe s oštećenjem sluha i osobe bez pristupa elektroničkim sredstvima). Estonija nudi mogućnost sudjelovanja na daljinu na sudu ili u državnoj ustanovi koja je najbliža mjestu boravišta osobe.

• informacije o tome kako je osigurana povjerljivost komunikacije između odvjetnika i klijenta prije i tijekom ispitivanja provedenog putem videokonferencije

Ne postoje posebna pravila kojima bi se osigurala povjerljivost komunikacije između odvjetnika i klijenta putem videozapisa. U praksi odvjetnici nazovu stranku ili upotrebljavaju druge komunikacijske kanale u postupcima.

• informacije o tome kako se nositelje roditeljske odgovornosti ili druge odgovarajuće odrasle osobe obavješćuje o saslušanju djeteta putem videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu – kako se u obzir uzima najbolji interes djeteta?

Ispitivanje djeteta na daljinu podliježe općim zahtjevima, pri čemu se uzima u obzir najbolji interes djeteta. Osoba koja provodi postupovnu radnju, službenik za zaštitu djece, socijalni radnik, nastavnik ili psiholog koji sudjeluje u postupku ocjenjuje, među ostalim, je li ispitivanje na daljinu prikladno za ispitivanje djeteta.

Članak 70. – Posebna pravila za ispitivanje maloljetnih svjedoka

(1) Tijelo nadležno za postupak može zahtijevati od službenika za zaštitu djece, socijalnog radnika, nastavnika ili psihologa da budu prisutni tijekom ispitivanja maloljetnog svjedoka.
[RT I, 11.7.2013, 1 – datum stupanja na snagu 1.9.2013.]

(2) Ako tijelo nadležno za postupak nije prošlo odgovarajuće osposobljavanje, obvezno je pri ispitivanju maloljetnika angažirati službenika za zaštitu djece, socijalnog radnika, nastavnika ili psihologa u sljedećim situacijama:
[RT I, 11.7.2013, 1 – datum stupanja na snagu 1.9.2013.]

1. svjedok je mlađi od deset godina, a ponovljeno ispitivanje može štetno utjecati na mentalnu dobrobit maloljetnika
2. svjedok je mlađi od četrnaest godina i ispitivanje se odnosi na nasilje u obitelji ili seksualno zlostavljanje
3. svjedok ima govorno ili osjetilno oštećenje ili intelektualni invaliditet ili ima mentalne poremećaje.
   (a) informacije o tome predviđa li se vašim nacionalnim pravom snimanje ispitivanja i, ako je tako, informacije o pohrani i širenju snimke; informacije o tome upotrebljava li se tehnologija pretvaranja govora u tekst;

Ne postoji obveza snimanja ispitivanja u predsudskom postupku. Osoba koja provodi postupovnu radnju odlučuje je li to potrebno i opravdano. Ako se ispitivanje snima, snimka se čuva zajedno s materijalima kaznenog predmeta.

Sudovi upotrebljavaju softver SALME (tehnologija pretvaranja govora u tekst).

Članak 148. – Prilog izvješću o istražnoj ili drugoj postupovnoj radnji

(1) Ako je to potrebno, uz navođenje dokaznih informacija u izvješću o istražnoj ili drugoj postupovnoj radnji, takve se informacije mogu snimiti u obliku fotografije, snimke, audiozapisa ili videozapisa, crteža ili na bilo koji drugi ilustrativan način.

(2) Fotografija, crtež ili bilo koji drugi ilustrativni materijal uključen je u kazneni spis zajedno s izvješćem, dok se snimke i audiozapisi ili videozapisi arhiviraju i čuvaju zajedno s materijalima kaznenog predmeta.

Na raspravama se snima audiozapis, a sud može odlučiti snimiti i videozapis rasprave ili bilo koje njezine faze. Iznimke od obveze snimanja utvrđene su u članku 156. stavku 4. Zakona o kaznenom postupku.

Članak 156. – Audiozapis i videozapis rasprave

(1) Na raspravama se snima audiozapis. Sud može odlučiti snimiti i videozapis rasprave ili bilo koje njezine faze.
[RT I, 31.5.2018, 2 – datum stupanja na snagu 1.1.2019.]

(2) Ako je rasprava ili radnja koju je proveo sud snimljena audio ili videosnimkom, sud može upotrijebiti tu snimku za dopunu i pojašnjenje zapisnika odgovarajućeg postupka pred sudom.

(3) Ispravak audiozapisa ili videozapisa nije dopušten.

(4) Može se donijeti odluka da se rasprava ne snima u sljedećim situacijama:

1. prije ili tijekom rasprave otkrije se da je snimanje tehnički nemoguće i sud je uvjeren da je održavanje rasprave bez snimanja svrsishodno i u skladu s interesima stranaka u sudskom postupku
2. rasprava se održava izvan prostorija suda
3. rasprava se održava kako bi se izjasnilo o odluci suda u predmetu
4. kad je riječ o raspravi Vrhovnog suda.

[RT I, 31.5.2018, 2 – datum stupanja na snagu 1.1.2019.]

(5) Audiozapisi ili videozapisi rasprava snimaju se u digitalnom obliku.
[RT I, 23.2.2011, 1 – datum stupanja na snagu 1.9.2011.]

• informacije o dostupnim pravnim lijekovima na temelju vašeg nacionalnog prava koje bi osumnjičenik, okrivljenik ili osuđenik ili osoba na koju se nalog odnosi mogli zatražiti u slučaju kršenja zahtjeva ili jamstava predviđenih u članku 6. Uredbe o digitalizaciji

Stranka u sudskom postupku može tijekom postupka podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava iz članka 6., ali ako ga sud ne odobri, protiv te odluke nije se moguće žaliti tijekom postupka. Protiv nje se može podnijeti žalba na temelju članka 318. Zakona o kaznenom postupku.

• informacije o videokonferencijskoj tehnologiji dostupnoj u vašoj državi članici ili najčešće korištenoj platformi/rješenju za videokonferenciju

Upotrebljavaju se Skype (obično), Cisco (rješenje „u prostorijama suda” i najsigurnije rješenje) i Microsoft Teams.

• informacije o praktičnim rješenjima za organizaciju i provođenje rasprave S kojim bi se tijelom trebalo stupiti u kontakt? Postoje li posebni zahtjevi (npr. informacije koje je potrebno dostaviti) za stupanje u kontakt s tim tijelom?

Ako se rasprava održava u kontekstu sudskog postupka, provodi se na temelju EIN-a (organiziraju je državno odvjetništvo i sud).

• upotrebljava li se tehnologija pretvaranja govora u tekst u kontekstu rasprave

Sudovi upotrebljavaju softver SALME (tehnologija pretvaranja govora u tekst). U Estoniji se snimaju sva saslušanja. Sud odlučuje hoće li snimku transkribirati ili izraditi zapis koji sadržava tekst i dio audiozapisa.

• kako se identificiraju i autentificiraju osumnjičenik, okrivljenik ili osuđenik ili osoba na koju se nalog odnosi

Sudovi danas ne upotrebljavaju zasebno rješenje za elektroničku identifikaciju. Sud može zatražiti od stranke u postupku da na zaslonu pokaže svoju osobnu iskaznicu, a branitelj može potvrditi da je predmetna osoba odgovarajuća osoba. Sud može zatražiti da se pošalju podaci iz dokumenta i/ili da stranka u postupku pošalje elektronički potpisanu potvrdu itd.

• kako osumnjičenik, okrivljenik ili osuđenik ili osoba na koju se nalog odnosi mogu postavljati pitanja i na drugi način smisleno sudjelovati

To ovisi o situaciji i tehničkom rješenju pomoću kojeg osoba sudjeluje. Većina videokonferencijskih rješenja nudi funkciju javljanja podizanjem ruke ili mogućnost sudjelovanja u razgovoru. Ako sud vodi postupak, sud pruža mogućnost postavljanja pitanja itd.

• na koji način osumnjičenik, okrivljenik ili osuđenik ili osoba na koju se nalog odnosi ima pravo na tumačenje

Primjenjuju se opća pravila za tumačenje.

Članak 10. – Jezik kaznenog postupka

(1) Jezik kaznenog postupka je estonski. Uz suglasnost tijela nadležnog za postupak, stranaka u postupku i glavnih stranaka u sudskom postupku, kazneni postupak može se voditi i na drugom jeziku, pod uvjetom da tijelo i predmetne stranke vladaju tim jezikom.

(2) Osumnjičenicima, okrivljenicima, žrtvama, tuženicima i trećim osobama koje ne vladaju estonskim jezikom osigurava se tumač ili prevoditelj. Ako postoji ikakva dvojba, tijelo nadležno za postupak utvrđuje vlada li dotična osoba estonskim jezikom. Ako nije moguće utvrditi njezino poznavanje estonskog jezika ili ako se pokaže da je ono nedostatno, osobi se osigurava tumač ili prevoditelj.
[RT I, 6.1.2016, 5 – datum stupanja na snagu 16.1.2016.]

(8) Osumnjičeniku ili okrivljeniku osigurava se tumačenje bez odgode, dok mu se pisani prijevodi dokumenata dostavljaju u razumnom roku tako da to ne utječe negativno na ostvarivanje njegovog prava na obranu.
[RT I, 4.10.2013, 3 – datum stupanja na snagu 27.10.2013.]

(9) Osoba može osporiti odbijanje dostave prijevoda ili djelomičnog prijevoda na temelju ovog članka u skladu s odredbama članka 228. ili 229. ili u skladu s poglavljem 15. ovog Zakona.
[RT I, 6.1.2016, 5 – datum stupanja na snagu 16.1.2016.]

• kako se sprečava neovlašteni pristup osjetljivim podacima ili prijenos podataka nepoznatim subjektima

Uvid u dokumente koji se odnose na postupak omogućen je osobama koje su stranke u postupku. Dokumentima se može pristupiti putem javnog portala e-spis pomoću sigurnih rješenja za autentifikaciju (osobna iskaznica, mobilna identifikacijska oznaka, pametna identifikacijska oznaka). Strankama se šalju jedinstveni poziv i poveznica na raspravu. U većini slučajeva rasprave su otvorene za javnost pa stoga nije potrebno uvoditi dodatne sigurnosne mjere. Softver koji se koristi omogućava praćenje radi osiguranja da sudjeluju samo pozvane osobe. Ako je predmet povjerljiv ili ako je važno osigurati da osoba sudjeluje sama putem videokonferencije, sud može propisati da druga stranka može sudjelovati samo putem videokonferencije iz prostorija suda (koji joj je najbliži).

4. Pristojbe za postupke u građanskim i trgovačkim stvarima

Članak 17. stavak 1. točka (c) – Pristojbe u građanskim i trgovačkim postupcima.

• postupci predviđeni uredbama (EZ) br. 1896/2006, (EZ) br. 861/2007, (EU) br. 655/2014 i (EZ) br. 805/2004
• postupci za priznavanje, proglašenje izvršivosti ili odbijanje priznavanja predviđeni uredbama (EU) br. 650/2012, (EU) br. 1215/2012 i (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te uredbama Vijeća (EZ) br. 4/2009, (EU) 2016/1103, (EU) 2016/1104 i (EU) 2019/1111.

Pri podnošenju zahtjeva za europski platni nalog estonskom sudu potrebno je platiti državnu pristojbu u istom iznosu kao i pri podnošenju nacionalnog zahtjeva. Pri podnošenju zahtjeva za europski platni nalog estonskom sudu iznos državne pristojbe jednak je iznosu za podnošenje nacionalnog zahtjeva, tj. 3 % ukupne tražbine (novčanog iznosa koji se potražuje, tj. iznosa glavnice i kolateralnih tražbina), ali ne može biti manji od 65 EUR.

Ako se ubrzani postupak izdavanja platnog naloga pretvori u redovni sudski postupak (postupak na temelju tužbe), na sudski zahtjev plaća se dodatna državna pristojba u mjeri u kojoj nije obuhvaćena državnom pristojbom koja se plaća pri podnošenju zahtjeva za ubrzani postupak izdavanja platnog naloga. U postupcima na temelju tužbe iznos državne pristojbe ovisi o iznosu potraživanog novca. Na primjer, iznos državne pristojbe koja se plaća u postupcima povodom tužbe za tražbinu u iznosu do 350 EUR iznosi 100 EUR, za tražbinu od 351 do 500 EUR iznosi 140 EUR, za tražbinu od 501 do 750 EUR iznosi 175 EUR itd.

Pri podnošenju zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti estonskom sudu iznos državne pristojbe jednak je iznosu za podnošenje nacionalne prijave. Iznos državne pristojbe ovisi o iznosu potraživanog novca. Na primjer, državna pristojba koja se plaća za tražbinu od 500 EUR iznosi 140 EUR, za tražbinu od 1000 EUR iznosi 245 EUR za tražbinu od 1500 EUR iznosi 280 EUR, a za tražbinu od 2000 EUR iznosi 315 EUR.

Postupci za priznavanje, proglašenje izvršivosti ili odbijanje priznavanja oslobođeni su od plaćanja državne pristojbe.

• postupci za izdavanje, ispravak i opoziv izvadaka predviđeni Uredbom (EZ) br. 4/2009, europske potvrde o nasljeđivanju i ovjera predviđenih Uredbom (EU) br. 650/2012, potvrda predviđenih Uredbom (EU) br. 1215/2012, potvrda predviđenih Uredbom (EU) br. 606/2013, potvrda predviđenih Uredbom (EU) 2016/1103, potvrda predviđenih Uredbom (EU) 2016/1104 i potvrda predviđenih Uredbom (EU) 2019/1111

U tim se postupcima ne plaća državna pristojba kad je pred sudom pokrenut postupak.

• postupak pokrenut prijavom tražbine od strane stranog vjerovnika u stečajnom postupku na temelju članka 53. Uredbe (EU) 2015/848

U tim se postupcima ne plaća državna pristojba kad je pred sudom pokrenut postupak.

• komunikacija fizičkih ili pravnih osoba ili njihovih zastupnika sa središnjim tijelima na temelju Uredbe (EZ) br. 4/2009 i Uredbe (EU) 2019/1111 ili s nadležnim tijelima na temelju poglavlja IV. Direktive 2003/8/EZ.

U tim se postupcima ne plaća državna pristojba kad je pred sudom pokrenut postupak.

5. Metode elektroničkog plaćanja

Članak 17. stavak 1. točka (d) – metode elektroničkog plaćanja

Informacije u ovom odjeljku trebale bi sadržavati podatke o elektroničkim sredstvima plaćanja dostupnima u vašoj državi članici, kao što su kreditne kartice, debitne kartice, e-novčanici i bankovni prijenosi. Informacije bi trebale uključivati i mjere koje je vaša država članica poduzela kako bi ta sredstva elektroničkog plaćanja postala dostupna. Ako je bankovni prijenos jedno od sredstava plaćanja u vašoj državi članici i ako postoji jedinstveni bankovni račun za sva tijela na koji bi trebalo izvršiti plaćanje, trebalo bi navesti i pojedinosti o tom bankovnom računu. Informacije bi trebale uključivati i pojedinosti o mogućem ograničenju elektroničkih metoda plaćanja samo na određene postupke (i navesti koji su to postupci, ako postoje) te o mogućnosti korištenja elektroničkih metoda plaćanja u druge svrhe, kao što su plaćanje novčanih kazni koje je izrekao sud, troškovi vještaka ili svjedoka.

Državna pristojba može se platiti samo bankovnim prijenosom. Plaćanje kreditnim karticama nije moguće. Za sva plaćanja namijenjena sudovima korisnik je Ministarstvo financija. U nalogu za plaćanje mora biti navedeno Ministarstvo financija kao korisnik iznosa koji se prenosi državnim tijelima i zakladama koje je osnovala država, kao i broj bankovnog računa. Svako tijelo ima vlastiti referentni broj na temelju kojeg Državna riznica prenosi primljeni iznos na račun nadležnog tijela u okruženju e-državne riznice.

Državne pristojbe za radnje koje se obavljaju u sudskim predmetima, depoziti dioničkog kapitala, kolateral i jamčevina uplaćuju se na račune Ministarstva financija:

• SEB Pank – a/c EE571010220229377229 (SWIFT: EEUHEE2X)
• Swedbank – a/c EE062200221059223099 (SWIFT: HABAEE2X)
• Luminor Bank – a/c EE221700017003510302 (SWIFT: RIKOEE22)
• LHV Pank – a/c EE567700771003819792 (BIC/SWIFT: LHVBEE22)

Opće je pravilo da se državne pristojbe moraju platiti upotrebom jedinstvenog referentnog broja dobivenog od suda. Ako niste dobili jedinstveni referentni broj u sudskoj odluci ili u postupovnom sustavu za plaćanje određenog zahtjeva za državnu pristojbe, referentni broj se ne upotrebljava, a točan naziv radnje za koju se plaća državna pristojba mora biti naveden u platnom dokumentu pri plaćanju državne pristojbe. Referentni broj ne upotrebljava se ni ako je državna pristojba plaćena prije nego što se zatraži izvršenje radnje.

Pri podnošenju dokumenta putem e-spisa moguće je i odmah platiti povezane sudske troškove putem bankovne poveznice, priložiti platni nalog za već plaćene troškove ili dobiti jedinstveni referentni broj potreban za izvršenje plaćanja te izvršiti plaćanje izvan e-spisa. Plaćanja izvršena u javnom e-spisu putem bankovne poveznice odmah su povezana s jedinstvenim referentnim brojem. Svi zahtjevi za sudske troškove navedeni u javnom e-spisu prikazuju se i na računu državne pristojbe i kolaterala osobe u e-poreznom/e-carinskom okruženju.

6. Obavijest o ranoj upotrebi decentraliziranog IT sustava

Članak 17. stavak 2. – Obavijest o ranoj upotrebi videokonferencije u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima

Estonija može primjenjivati članke 5. i 6. Uredbe o digitalizaciji prije 1. svibnja 2025.

7. Obavijest o ranoj upotrebi videokonferencije u građanskim i trgovačkim stvarima

Članak 17. stavak 2. – Obavijest o ranoj upotrebi decentraliziranog IT sustava

U ovom se trenutku decentralizirani IT sustav ne može upotrebljavati prije datuma primjene utvrđenog u skladu s člankom 26. stavkom 3.

8. Obavijest o ranoj upotrebi videokonferencije u kaznenim stvarima

Tijela navedena u članku 17. stavku 1. točki (e)

U dopisu se traži utvrđivanje tijela nadležnih na temelju pravnih akata navedenih u prilozima I. i II. Uredbi (EU) 2023/2844 ako Komisija o njima već nije obaviještena u skladu s tim pravnim aktima.

Nadležna tijela obavješćuju se ako je to moguće na temelju potrebnih preliminarnih radova (ako su tehnička rješenja spremna u mjeri u kojoj je to potrebno). Popis nadležnih tijela poslat ćemo sa zakašnjenjem.