1. Nacionalni IT portali za komunikaciju sa sudovima ili drugim tijelima
Sustav Santra:
Sustav Santra koriste stručna tijela za naplatu dugova. Sustav za vođenje građanskih i trgovačkih predmeta prima elektroničke pozive od stručnjaka putem veze s podatkovnim sustavom Santra. Santra je elektronički sustav za skraćene nesporne predmete kojim se koriste najveći podnositelji zahtjeva / vjerovnici. Sustav Santra nema sučelje. Riječ je o alatu za povezivanje sa spisima u sustavu Tuomas za građanske i trgovačke stvari.
Sustav Riivel:
Riivel je elektronički sustav za vođenje skraćenih predmeta koji uključuju nesporne zahtjeve za plaćanje. U njemu se mogu podnijeti nesporni zahtjevi za plaćanje. Uz sustav Santra, sustav Riivel drugo je elektroničko sredstvo za slanje skraćenih dokumenata kojima se pokreće postupak u sustav Tuomas. Sustav Riivel koriste male agencije za naplatu dugova, poduzeća, društva i privatne osobe. Riivel obuhvaća e-usluge i pozadinske administrativne usluge. E-usluge povezane su s platformom za obradu predmeta pravosudnih upravnih tijela dostupnom na adresi asiointi.oikeus.fi. Te usluge mogu koristiti i pojedinačni i poslovni korisnici. Zahtjevi se mogu podnijeti u svojstvu tužitelja ili zastupnika. Za autentifikaciju se koristi Suomi.fi, zajednički sustav autentifikacije za javna tijela.
2. Nacionalno pravo o videokonferenciji u građanskim i trgovačkim stvarima
U poglavlju 12. članku 8. Zakona o sudskom postupku predviđeno je da stranka u sporu ima pravo sudjelovanja putem videokonferencije. Sudjelovanje putem videokonferencije smatra se istovjetnim osobnom pojavljivanju. Odluku o načinu sudjelovanja uvijek donosi sud. U poglavlju 17. članku 52. Zakona o sudskom postupku utvrđuju se pravila o saslušanju svjedoka i vještaka putem videokonferencije. Utvrđuju se i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni za korištenje videokonferencije. O tom obliku saslušanja isto tako odlučuje sud. Vlada je predložila izmjene obiju odredaba, a o prijedlogu trenutačno odlučuje parlament.
Sudovi u Finskoj koriste rješenje za videokonferencije koje je kreirao Valtori, vladin centar za IKT. Rješenje koje se trenutačno koristi zove se Polycom. U pripremi je uvođenje novog rješenja (Pexip). Na rješenja se primjenjuju opće politike i prakse finske vlade u području informacijske sigurnosti. Ne koristi se tehnologija pretvaranja teksta u tekst.
Odluku o pristupu na daljinu uvijek donosi sud. Sud može preuzeti inicijativu, ali predmetna stranka mora dati suglasnost za saslušanje putem videokonferencije. Sud u svakom pojedinom slučaju mora ocijeniti je li za rješavanje tog predmeta prikladna videokonferencija odnosno daljinski pristup. Pri odlučivanju o korištenju videokonferencije ocjenjuje se prikladnost predmeta. Pri tom se ocjenjivanju mogu uzeti u obzir, na primjer, priroda i važnost predmeta te važnost dokaza u predmetu. Sud će u svakom pojedinačnom slučaju razmotriti odgovarajući način sudjelovanja u postupku (sudjelovanje uživo, sudjelovanje in situ na sudu). Sudjelovanje na daljinu smatra se istovjetnim sudjelovanju uživo i pritom se ne mijenja način na koji se postavljaju pitanja ni drugi aspekti sudjelovanja. Tumačenje je organizirano neovisno o tome prisustvuje li osoba uživo ili na daljinu.
U skladu sa zakonodavstvom koje je trenutačno na snazi moraju se snimati saslušanja svjedoka, vještaka i stranaka koje treba saslušati u svrhu dokazivanja (poglavlje 22. članak 6. Zakona o sudskom postupku). Ubuduće će se u svrhu dokazivanja morati izraditi slikovni i zvučni zapis saslušanja svjedoka, vještaka ili drugih stranaka. Stupanje zakona na snagu propisano je posebnim provedbenim propisima. Prema zakonodavstvu koje je trenutačno na snazi (poglavlje 22. članak 10. Zakona o sudskom postupku) zvučni zapis se mora čuvati najmanje šest mjeseci nakon donošenja odluke o predmetu. Ako je podnesena žalba, zvučni zapis se mora čuvati do pravomoćnosti presude. Nakon izmjene Zakona o sudskom postupku slikovni i zvučni zapisi morat će se čuvati 30 dana od datuma pravomoćnosti presude.
U skladu s člankom 13. Zakona o javnosti sudskih postupaka koji je trenutačno na snazi, odredbe članka 16. Zakona primjenjuju se na način izdavanja postupovnog akta. U skladu s novim zakonom koji će se provesti zasebnim provedbenim propisima, postupci za izdavanje postupovnog akta utvrđeni su u članku 16. Zakona o javnosti rada državne uprave. Informacije o slikovnim i zvučnim zapisima snimljenima na okružnim sudovima mogu se davati samo u okviru predaje zapisa sudu radi pregleda. Međutim, informacije o slikovnim i zvučnim zapisima snimljenima na okružnim sudovima mogu se davati u skladu s člankom 16. Zakona o javnosti rada državne uprave. Informacije o slikovnim i zvučnim zapisima koje nisu navedene u pododjeljku 2. mogu se davati samo tako da se zapis stavi na raspolaganje radi pregleda na sudu ako, s obzirom na sadržaj snimke, postoje razlozi za sumnju da bi se pružanjem tih informacija mogla ugroziti privatnost osoba na snimci.
Povjerljiva komunikacija između odvjetnika i klijenta: Na komunikaciju utječe i to nalaze li se odvjetnici i njihovi klijenti u istoj ili u zasebnim prostorijama. Ako se nalaze u zasebnim prostorijama, mogu koristiti različite načine komunikacije, npr. telefon, e-poštu ili videovezu. Međutim, sud se ne bavi organizacijom te komunikacije. Fizički predmeti rijetko se prikazuju u sudskim postupcima. Najčešće se prikazuju fotografije, koje se stranci ili sudu mogu prikazati pomoću veze na daljinu.
Trenutačno se za sudjelovanje u sudskim postupcima ne koristi autentifikacija. Sud potvrđuje je li prisutna prava osoba na temelju njezina izgleda i onoga što govori tijekom postupka. Trenutačno se ne koristi nijedan sustav koji se temelji na elektroničkoj identifikaciji.
3. Nacionalno pravo o videokonferenciji u kaznenim stvarima
U poglavlju 8. članku 13. Zakona o kaznenom postupku utvrđuju se pravila o sudjelovanju stranke u kaznenom postupku putem videokonferencije. Sudjelovanje putem videokonferencije smatra se istovjetnim osobnom pojavljivanju. Međutim, odluku o načinu sudjelovanja uvijek donosi sud. Zakonom o mjerama prisile propisane su odredbe o postupcima koje treba primijeniti u predmetima koji uključuju prisilu. Sud može preuzeti inicijativu, ali predmetna stranka mora dati suglasnost za saslušanje putem videokonferencije. Suglasnost za korištenje veze na daljinu uvijek se mora zabilježiti u pisanom obliku u evidenciji predmeta. U poglavlju 17. članku 52. Zakona o sudskom postupku utvrđuju se pravila o saslušanju svjedoka i vještaka putem videokonferencije. Utvrđuju se i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni za korištenje videokonferencije. O tom obliku saslušanja isto tako odlučuje sud. U praksi, saslušavanje djece obavlja samo policija, a djeca mlađa od 15 godina ne saslušavaju se na sudu. U takvim predmetima sud prema potrebi gleda snimku koju je snimila policija.
Sudovi u Finskoj koriste rješenje za videokonferencije koje je kreirao Valtori, vladin centar za IKT. Rješenje koje se trenutačno koristi zove se Polycom. U pripremi je uvođenje novog rješenja (Pexip). Na rješenja se primjenjuju opće politike i prakse finske vlade u području informacijske sigurnosti. Ne koristi se tehnologija pretvaranja teksta u tekst.
U skladu sa zakonodavstvom koje je trenutačno na snazi moraju se snimati saslušanja svjedoka, vještaka i stranaka koje treba saslušati u svrhu dokazivanja (poglavlje 22. članak 6. Zakona o sudskom postupku). Ubuduće će se u svrhu dokazivanja morati izraditi slikovni i zvučni zapis saslušanja svjedoka, vještaka ili drugih stranaka. Stupanje zakona na snagu propisano je posebnim provedbenim propisima. Prema zakonodavstvu koje je trenutačno na snazi (poglavlje 22. članak 10. Zakona o sudskom postupku) zvučni zapis se mora čuvati najmanje šest mjeseci nakon donošenja odluke o predmetu. Ako je podnesena žalba, zvučni zapis se mora čuvati do pravomoćnosti presude. Nakon izmjene Zakona o sudskom postupku slikovni i zvučni zapisi morat će se čuvati 30 dana od datuma pravomoćnosti presude. Sudjelovanje na daljinu smatra se istovjetnim sudjelovanju uživo i pritom se ne mijenja način na koji se postavljaju pitanja ni drugi aspekti sudjelovanja. Tumačenje je organizirano neovisno o tome prisustvuje li osoba uživo ili na daljinu.
U skladu s člankom 13. Zakona o javnosti sudskih postupaka koji je trenutačno na snazi, odredbe članka 16. Zakona primjenjuju se na način izdavanja postupovnog akta. U skladu s novim zakonom koji će se provesti zasebnim provedbenim propisima, postupci za izdavanje postupovnog akta utvrđeni su u članku 16. Zakona o javnosti rada državne uprave. Informacije o slikovnim i zvučnim zapisima snimljenima na okružnim sudovima mogu se davati samo u okviru predaje zapisa sudu radi pregleda. Međutim, informacije o slikovnim i zvučnim zapisima snimljenima na okružnim sudovima mogu se davati u skladu s člankom 16. Zakona o javnosti rada državne uprave. Informacije o slikovnim i zvučnim zapisima koje nisu navedene u pododjeljku 2. mogu se davati samo tako da se zapis stavi na raspolaganje radi pregleda na sudu ako, s obzirom na sadržaj snimke, postoje razlozi za sumnju da bi se pružanjem tih informacija mogla ugroziti privatnost osoba na snimci.
Povjerljiva komunikacija između odvjetnika i klijenta: Na komunikaciju utječe i to nalaze li se odvjetnici i njihovi klijenti u istoj ili u zasebnim prostorijama. Ako se nalaze u zasebnim prostorijama, mogu koristiti različite načine komunikacije, npr. telefon, e-poštu ili videovezu. Međutim, sud se ne bavi organizacijom te komunikacije. Fizički predmeti rijetko se prikazuju u sudskim postupcima. Najčešće se prikazuju fotografije, koje se stranci ili sudu mogu prikazati pomoću veze na daljinu.
Trenutačno se za sudjelovanje u sudskim postupcima ne koristi autentifikacija. Sud potvrđuje je li prisutna prava osoba na temelju njezina izgleda i onoga što govori tijekom postupka. Trenutačno se ne koristi nijedan sustav koji se temelji na elektroničkoj identifikaciji.
4. Naknade za postupke u građanskim i trgovačkim stvarima
Informacije o sudskim naknadama i praksama plaćanja dostupne su na internetskim stranicama sudova na sljedećoj poveznici.
5. Metode elektroničkog plaćanja
U finskom sudskom sustavu uplate se primaju samo u obliku prijenosa na bankovni račun tog sustava. To se primjenjuje na sva plaćanja za koja je izdan račun u okviru sudskog sustava i na sve druge naknade koje se potražuju u okviru sudskog sustava na način koji je zatražio platitelj.
Za sve naplaćene naknade sud klijentu izdaje prodajni račun, prvenstveno u obliku internetskog računa u skladu sa standardom PEPPOL ili, alternativno, u obliku papirnatog računa koji se šalje poštom.
Koriste se sljedeći računi prihoda sudskog sustava:
Danske Bank
IBAN: FI40 8129 9710 0114 95
BIC: DABAFIHH
Nordea
IBAN: FI97 1804 3000 0167 58
BIC: NDEAFIHH
6. Obavijest o ranoj upotrebi decentraliziranog IT sustava
U Finskoj još nije u upotrebi decentralizirani sustav.
7. Obavijest o ranoj upotrebi videokonferencije u građanskim i trgovačkim stvarima
—
8. Obavijest o ranoj upotrebi videokonferencije u kaznenim stvarima
—