Uredba o digitalizaciji – obavijesti država članica

1. Nacionalni IT portali za komunikaciju sa sudovima ili drugim tijelima

Nacionalni IT portal za pravosuđe naziva se „portal e-pravosuđe” (Portal e-Sodstvo).

Poveznica na portal: https://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html

Portal omogućuje pristup različitim razinama korisnika:

1. registrirani korisnici: svatko se može prijaviti (za registraciju je potrebna samo adresa e-pošte), a na toj razini može se pristupiti određenim javnim informacijama (npr. zemljišnim knjigama)
2. kvalificirani korisnici: za registraciju je potreban kvalificirani digitalni certifikat slovenskog izdavatelja, iako slovensko državljanstvo nije potrebno.

Portal se upotrebljava u različite svrhe ovisno o vrsti korisnika. Tražbine se mogu prijaviti elektroničkim putem u ovršnim postupcima, zemljišnim knjigama i stečajnim postupcima. Zahtjevi se mogu podnijeti elektroničkim putem i u izvanparničnim obiteljskim postupcima, ali samo između centara za socijalnu skrb i nadležnih sudova.

Pri korištenju portala e-pravosuđe registrirani korisnici identificiraju se unosom korisničkog imena (adresa e-pošte) i lozinke. Registriranim korisnicima nije potreban kvalificirani digitalni certifikat ili siguran elektronički poštanski sandučić.

Registrirani korisnici mogu se koristiti portalom e-pravosuđe za sljedeće:

• za pristup e-zemljišnim knjigama (e-ZK), tj. javne zemljišnoknjižne izvatke i obavijesti. Za obavljanje drugih zadaća elektroničkim putem korisnik mora imati status kvalificiranog korisnika.
• e-izvršenje (e-Izvršba), tj. podnošenje zahtjeva za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave, dopunu zahtjeva za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave (moguće samo ako je zahtjev podnesen elektroničkim putem i ako je podnositelj zahtjeva primio sudski nalog za dopunu). Za obavljanje drugih zadaća elektroničkim putem korisnik mora imati status kvalificiranog korisnika.

Vanjski kvalificirani korisnici dijele se na neovisne vanjske kvalificirane korisnike i osobe ovlaštene djelovati u ime neovisnih vanjskih korisnika.

Neovisni vanjski kvalificirani korisnici dalje se dijele na profesionalne korisnike, korisnike i vanjske administratore.

Korisnik može imati status vanjskog kvalificiranog korisnika ako ima kvalificirani certifikat i siguran elektronički poštanski sandučić. Korisnik angažiran da djeluje u ime neovisnog korisnika (ovlaštena osoba na temelju imenovanja) ne mora imati siguran elektronički poštanski sandučić. Vrsta radnje koju korisnik može obavljati elektroničkim putem u određenom elektroničkom postupku ovisi o skupini korisnika u koju je korisnik upisan u sigurnosni sustav.

Profesionalni korisnici su korisnici koji imaju status (profesionalnog) zastupnika ili pravosudnog tijela u građanskim sudskim postupcima. To uključuje javne bilježnike, odvjetnike, sudske izvršitelje, upravitelje, slovensko državno odvjetništvo, državne odvjetnike, društva za poslovanje nekretninama i lokalne odvjetnike.

Korisnici su stranke sa statusom stranke u građanskom sudskom postupku. To uključuje pravne osobe, fizičke osobe, državna tijela i lokalna tijela.

Vanjski administratori su korisnici koji upravljaju korisnicima iz skupine profesionalnih korisnika u okviru sigurnosnog sustava.

Osoba ovlaštena za zastupanje neovisnog vanjskog kvalificiranog korisnika (ovlaštena osoba na temelju imenovanja) fizička je osoba koja je, kad je riječ o neovisnom vanjskom kvalificiranom korisniku organiziranom u pravnom organizacijskom obliku pravne osobe ili registriranog odvjetnika, ovlaštena, na temelju svojeg imenovanja, obavljati elektroničke radnje u građanskim sudskim postupcima u ime tog korisnika ili koja, kad je riječ o neovisnom kvalificiranom korisniku koji je središnja vlast ili lokalno tijelo, obavlja funkciju ili zadaće na temelju kojih ima pravo obavljati elektroničke poslove u građanskim sudskim postupcima u ime tog tijela.

Ovlaštena osoba neovisnog korisnika obavlja elektroničke radnje u ime neovisnog vanjskog kvalificiranog korisnika kojeg zastupa. Fizička osoba može biti uključena u sigurnosni sustav kao ovlaštena osoba za samo jednog neovisnog vanjskog kvalificiranog korisnika iz bilo koje skupine korisnika.

Podportal za e-izvršenje (e-Izvršba)

Na podportalu za e-izvršenje možete se registrirati kao:

• registrirani korisnik, pri čemu možete podnijeti zahtjev za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave i dopunjeni zahtjev za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave
• vanjski kvalificirani korisnik, pri čemu možete izraditi elektroničke zahtjeve (ovisno o svojoj skupini korisnika): zahtjeve, pravne lijekove, zahtjeve za suspenziju izvršenja, povlačenje zahtjeva i druge zahtjeve.

Podportal e-ZK (e-zemljišne knjige)

Na podportalu e-zemljišne knjige možete se registrirati kao:

• registrirani korisnik, pri čemu možete pregledati zemljišne knjige i pribaviti zemljišnoknjižne izvatke
• vanjski kvalificirani korisnik, pri čemu možete, uz uvid u zemljišne knjige i pribavljanje izvadaka iz zemljišnih knjiga, podnijeti elektroničke zemljišnoknjižne zahtjeve, obavijesti i druge elektroničke zahtjeve u postupcima koji se odnose na e-zemljišne knjige.

U zemljišnoknjižnim postupcima sva sudska pismena dostavljaju se u siguran elektronički poštanski sandučić.

Podportal e-INS (e-nesolventnost)

Elektroničke radnje u stečajnim postupcima (eINS radnje) mogu obavljati sljedeće skupine kvalificiranih korisnika:

profesionalni korisnici:

• odvjetnici (kao zastupnici stranaka)
• upravitelji
• državni odvjetnici (državno odvjetništvo kao predstavnik države)
• tužitelji (Visoko državno odvjetništvo)

stranke:

• pravne osobe (pravna osoba koja djeluje u svoje ime kao stranka u stečajnom postupku)
• fizičke osobe (potrošači, poslovni subjekti i privatne osobe u svoje ime kao stranke u stečajnom postupku).

Odvjetnici, državni odvjetnici i stranke (pravne osobe i fizičke osobe) obavljaju sljedeće eINS radnje:

podnošenje sljedećih elektroničkih zahtjeva:

• podnošenje elektroničkog zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka
• prijava elektroničke tražbine stečajnom postupku
• podnošenje drugih elektroničkih zahtjeva koje podnose stranke u stečajnom postupku (zahtjevi u preliminarnom i glavnom stečajnom postupku te redovni i izvanredni pravni lijekovi)
• podnošenje zahtjeva za uvid u spis, tj. za preispitivanje elektroničkih dokumenata u posebnom postupku eINS-a
• pregled podnesenih zahtjeva.

Administratori mogu podnijeti elektronički zahtjev i provoditi istražne radnje, uključujući:

• sastavljanje pregleda svih pitanja u kojima obavljaju dužnosti administratora i
• preispitivanje elektroničkih dokumenata u posebnom postupku eINS-a u kojem obavljaju dužnosti administratora.

Tužitelji mogu podnijeti elektronički zahtjev ili izvanredni pravni lijek te pregledati elektroničke dokumente u posebnom postupku eINS-a.

Upravitelji i odvjetnici moraju podnijeti sve zahtjeve u stečajnom postupku elektroničkim putem. Državni odvjetnici, tužitelji i stranke (pravne i fizičke osobe) mogu podnositi zahtjeve u stečajnom postupku elektroničkim putem, ali to nisu obvezni učiniti.

Dokumenti u stečajnom postupku dostavljaju se elektroničkim putem u sigurne elektroničke poštanske sandučiće za upravitelje i odvjetnike. Kad je riječ o drugim skupinama korisnika, dokumenti se dostavljaju i poštom ako korisnici nemaju siguran elektronički poštanski sandučić registriran u pravosudnom sigurnosnom sustavu.

Podportal e-Vloga (e-zahtjev) u građanskom postupku

Podportal e-zahtjev u građanskim postupcima upotrebljava se za elektroničko podnošenje zahtjeva u postupcima za reguliranje obiteljskih odnosa i osobnih situacija koji se vode pred okružnim sudovima (okrožna sodišča), kao i za ostavinski postupak pred lokalnim sudovima (okrajna sodišča) te za podnošenje elektroničkog zahtjeva za dopuštenje žalbe u skladu s odredbama Zakona o građanskom postupku (Zakon o pravdnem postopku).

2. Nacionalno pravo o videokonferenciji u građanskim i trgovačkim stvarima

Člankom 114.a Zakona o građanskom postupku (Uradni list RS (UL RS; Službeni list Republike Slovenije) br. 26/99, kako je izmijenjen) predviđa se da sud može, uz suglasnost stranaka, dopustiti strankama i njihovim zastupnicima da budu na drugom mjestu tijekom rasprave te poduzeti postupovne radnje na toj lokaciji ako se audio i video zapis rasprave prenosi s mjesta na kojem se održava na mjesta na kojem su prisutne stranke i/ili zastupnici i obratno (videokonferencija). Pod istim uvjetima sud može odlučiti izvoditi dokaze provođenjem pretrage, pregledom dokumenata, saslušanjem stranaka i svjedoka te vještačenjem. Protiv odluke suda o tom pitanju nije dopuštena žalba.

Rasprave se mogu snimati. Pravna je osnova za to članak 125.a Zakona o građanskom postupku, kojim je propisano da predsjedavajući član vijeća može naložiti audio ili audiovizualno snimanje cijele rasprave ili njezina dijela te o tome obavijestiti stranke i druge sudionike na raspravi. Snimka mora sadržavati sljedeće informacije: adresu i sastav suda, mjesto, datum i vrijeme rasprave, predmet spora te imena stranaka ili drugih prisutnih osoba i njihovih pravnih zastupnika ili ovlaštenih osoba. Osim toga, snimka sadržava informacije kojima se identificira osoba čija se izjava snima te svojstvo u kojem ona daje izjavu. Ako se snimaju izjave nekoliko osoba, u snimci se mora jasno navesti tko je dao izjavu. U zapisniku s rasprave trebalo bi istaknuti da je rasprava snimljena pomoću uređaja za snimanje zvuka ili zvuka i videozapisa te navesti tko je naložio snimanje, navesti da su stranke i drugi sudionici obaviješteni o snimanju rasprave te navesti gdje je snimka pohranjena i kako joj se može pristupiti. Prijepis zvučnog zapisa izrađuje se u roku od pet dana od njegove izrade. Stranka ima pravo na pristup snimci i pravo prigovora na bilo kakvu netočnost prijepisa u roku od pet dana od preuzimanja kopije. O prigovoru odlučuje predsjedavajući član vijeća bez održavanja rasprave. Snimka se automatski evidentira i pohranjuje u informacijskom sustavu kao i spis.

Zakonom o parničnom postupku propisan je zahtjev da se snimke rasprava čuvaju na siguran način i da nisu dostupne javnosti. Člankom 125.a predviđa se da se snimka rasprave automatski evidentira i pohranjuje u informacijski sustav suda kao i spis. To znači da se snimke rasprava pohranjuju na siguran način te da ime je ograničen pristup, čime se sprečava njihovo stavljanje na raspolaganje javnosti. Člankom 332.c uređuje se postupanje sa zahtjevima, dokazima i odlukama koji sadržavaju povjerljive podatke te se predviđa da sud te podatke pohranjuje na siguran način, pri čemu je pristup dopušten samo u prostorijama suda koje ispunjavaju sigurnosne zahtjeve. Time se dodatno potvrđuje da se snimke rasprava koje mogu sadržavati osjetljive ili povjerljive podatke čuvaju na siguran način te da nisu javno dostupne.

Sudovi upotrebljavaju sustav za videokonferenciju Polycom s dodatnim produljenim licencama za sustav Pexip. Sustav se upotrebljava na nacionalnoj infrastrukturi unutar mreže nacionalnih tijela.

Pristup videokonferencijskom sustavu dodatno se proširuje sustavom Pexip, koji omogućuje i pristup mobilnim uređajima u vlasništvu sudionika i ne zahtijeva poseban (namjenski) hardver za sudjelovanje u videokonferenciji.

Stranke u postupku razmjenjuju informacije o tehničkoj provedbi videokonferencije u okviru predmetnog sudskog postupka. Sud na kojem se vodi postupak zadužen je za osiguravanje učinkovite provedbe (uključujući, prema potrebi, prethodno ispitivanje).

Zakon o parničnom postupku dostupan je na sljedećoj poveznici: https://pisrs.si/pregledPredpisa?id=ZAKO1212

Poveznica na prijevode zakona na engleski jezik: https://pisrs.si/aktualno/zakonodaja-v-anglescini

3. Nacionalno pravo o videokonferenciji u kaznenim stvarima

Zakonom o kaznenom postupku (Zakon o kazenskem postopku) (UL RS br. 63/94, kako je izmijenjen) uređuje se i pod određenim uvjetima dopušta održavanje predsudskih postupaka, glavnih rasprava, svjedočenja, saslušanja i drugih postupovnih radnji putem videokonferencije. Videokonferencija se može koristiti ako se stranke u postupku tako dogovore ili ako je to potrebno kako bi se osiguralo pravilno vođenje kaznenog postupka s obzirom na okolnosti predmeta. Sud odlučuje o upotrebi videokonferencije obrazloženom odlukom. Odluka se dostavlja strankama i drugim sudionicima, zajedno s pozivom na raspravu, koji sadržava upute o korištenju videokonferencijskog sustava i načinu na koji se potvrđuje identitet sudionika. Protiv te odluke nije dopuštena posebna žalba.

Saslušanje se može održati i putem videokonferencije u slučajevima koji uključuju zaštićene ili anonimne svjedoke ako bi njihova prisutnost pred tijelom koje vodi saslušanje predstavljala ozbiljnu opasnost za njihov život ili osobu ili ako ju je nadležno tijelo zatražilo iz druge zemlje. Osobu koju treba saslušati mora pratiti nadležna osoba tijela koje vodi saslušanje ili druga ovlaštena osoba kako bi se osigurala odgovarajuća identifikacija osobe koja se saslušava. Pod određenim uvjetima videokonferencija se može koristiti i za uzimanje iskaza vještaka.

Pravna osnova za upotrebu videokonferencije u kaznenim postupcima propisana je člancima 244., 304.a i 84.a Zakona o kaznenom postupku, kojima se utvrđuju uvjeti i postupak za održavanje takvih rasprava, uključujući način na koji se potvrđuje identitet sudionika i osigurava sigurna komunikacija. Upotreba videokonferencije doprinosi brzom provođenju sudskih postupaka, smanjuje troškove i povećava sigurnost svjedoka.

Odredbama Zakona o kaznenom postupku osigurava se da osumnjičenici imaju pristup videokonferencijskoj infrastrukturi za održavanje rasprave putem videokonferencije. Videokonferencijska oprema koja omogućuje interaktivnu komunikaciju istodobnim prijenosom slika i zvuka može biti dio opreme sudnice ili se može osigurati u obliku prijenosne videokonferencijske opreme. Mjesto s kojim su sud ili sudac povezani može biti druga sudnica, sigurna prostorija, zatvor, mjesto u inozemstvu itd. Ispitivanja putem videokonferencije omogućuju saslušanje okrivljenika, svjedoka i (pod određenim uvjetima) vještaka, istodobno osiguravajući veći osjećaj sigurnosti za svjedoke sprečavanjem izravnog kontakta s okrivljenikom.

Povjerljivost komunikacije između osumnjičenika, okrivljenika, osuđenika ili osobe na koju se nalog odnosi i njihova odvjetnika prije i tijekom saslušanja putem videokonferencije osigurana je u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Člankom 74. Zakona o kaznenom postupku propisano je da, ako je okrivljenik u pritvoru, njegov branitelj može slobodno i bez nadzora razgovarati s njim ili mu pisati. To znači da se mora zajamčiti povjerljivost komunikacije između okrivljenika i njegovog branitelja, uključujući tijekom komunikacije putem videokonferencije. Člankom 244.a također se predviđa da se, pod određenim uvjetima, saslušanje okrivljenika ili svjedoka može provoditi i putem videokonferencije, pod uvjetom da je osoba koja se saslušava pravilno identificirana. Kad je riječ o okrivljeniku, svjedoku ili vještaku ispitanima putem videokonferencije tijekom nacionalnog kaznenog postupka na državnom području druge zemlje, nadležno tijelo mora osigurati da okrivljenik, svjedok ili vještak bude u pratnji nadležne osobe nadležnog tijela te zemlje kako bi se osigurala identifikacija osobe koja se ispituje. Na ispitivanju može biti prisutan i branitelj, što dodatno pomaže u osiguravanju povjerljivosti komunikacije između okrivljenika i njegova branitelja. Tim se aranžmanom osigurava zaštita i povjerljivost komunikacije između okrivljenika i njegovog branitelja, čak i ako se odvija putem videokonferencije.

Stranke u postupku razmjenjuju informacije o tehničkoj provedbi videokonferencije u okviru predmetnog sudskog postupka. Sud na kojem se vodi postupak zadužen je za osiguravanje učinkovite provedbe (uključujući, prema potrebi, prethodno ispitivanje).

Roditelji moraju bez nepotrebne odgode biti obaviješteni o ispitivanju djeteta putem videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu odmah nakon što je dijete obaviješteno o njegovim pravima. Nadležno tijelo mora odmah obavijestiti roditelje ili skrbnika o pravima djeteta, uključujući pravo na pratnju roditelja ili skrbnika tijekom postupka. Ta se obavijest mora dati na razumljiv način, usmeno i u pisanom obliku te potvrditi potpisom djeteta. Najbolji interes djeteta uzima se u obzir pri osiguravanju audiovizualnog snimanja djeteta, ako je to proporcionalno okolnostima slučaja. Ako postoje razlozi zbog kojih roditelji ili skrbnik djeteta ne može pratiti dijete u kaznenom postupku, dijete može odabrati drugu odraslu osobu kojoj vjeruje, a u protivnom nadležno tijelo ili centar nadležni centar za socijalnu skrb može odmah imenovati drugu odraslu osobu, uzimajući u obzir najbolje interese djeteta. Pravna osnova za to je Zakon o kaznenom postupku, točnije članci 452.c, 84.a, 304.a i 452.c.

U skladu sa Zakonom o zaštiti djece u kaznenim postupcima i njihovom sveobuhvatnom postupanju u „Dječjoj kući” (Zakon o zaščiti otrok v kazenskem postopku in njihovi celostni obravnavi v hiši za otroke) (UL RS br. 54/21, ZZOKPOHO), roditelji ili druge odgovarajuće odrasle osobe obavješćuju se o ispitivanju djeteta putem videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu na način kojim se osigurava uzimanje u obzir najboljih interesa djeteta. U skladu s člankom 24. ZZOKPOHO-a, sud može dopustiti prisustvovanje na ispitivanju djetetovu zakonskom zastupniku, odvjetniku maloljetne oštećene stranke, članu stručnog osoblja centra za socijalnu skrb, djetetovu savjetniku, tehničkom osoblju ustanove i drugim osobama čiju je prisutnost sud dopustio, kao i samom djetetu i stručnjaku koji pomaže u provođenju ispitivanja. Prisutnost tih osoba osigurava se u zasebnim prostorijama povezanima audioopremom i videoopremom koja omogućuje da se roditelji ili druge odgovarajuće odrasle osobe obavijeste i prate saslušanje, a da to ne utječe negativno na dijete. Sud može naložiti osobi da privremeno napusti prostorije ako bi njezina prisutnost bila u suprotnosti s interesima predkaznenog ili kaznenog postupka te kako bi se osiguralo da se najbolji interesi djeteta uvijek uzimaju u obzir tijekom rasprave.

Pravna osnova za snimanje rasprave u kaznenom postupku predviđena je člankom 314. Zakona o kaznenom postupku, kojim je propisano da predsjedavajući sudac može naložiti snimanje svih ili pojedinačnih dijelova suđenja uporabom odgovarajuće tehničke opreme za audio ili audiovizualno snimanje. Snimanje se provodi u skladu s odredbama članka 84. Zakona o kaznenom postupku. Stranke mogu reproducirati i dobiti primjerak snimke iz informacijskog sustava e-pravosuđe (e-Sodstvo) čim to bude tehnički izvedivo. Zapisnici s rasprava mogu se u cijelosti ili djelomično reproducirati na zahtjev stranaka ili odlukom suca.

Zakon o kaznenom postupku dostupan je na sljedećoj poveznici: https://pisrs.si/pregledPredpisa?id=ZAKO362

Zakon o zaštiti djece u kaznenim postupcima i njihovom sveobuhvatnom postupanju u „Dječjoj kući” dostupan je na sljedećoj poveznici: https://pisrs.si/pregledPredpisa?id=ZAKO8216

Poveznica na prijevode zakona na engleski jezik: https://pisrs.si/aktualno/zakonodaja-v-anglescini

4. Pristojbe za postupke u građanskim i trgovačkim stvarima

Sudske pristojbe koje se primjenjuju u postupku za europski platni nalog utvrđene su Zakonom o sudskim pristojbama (Zakon o sodnih taksah) (UL RS br. 37/08, kako je izmijenjen, ZST-1), odnosno temeljnim zakonom kojim se uređuju sudske pristojbe.

Jedinstvena sudska pristojba naplaćuje se za cijeli postupak za europski platni nalog. Plaćanje se mora izvršiti nakon podnošenja zahtjeva sudu.

Iznos sudske pristojbe u postupku za europski platni nalog koji tužitelj mora platiti pri podnošenju zahtjeva sudu ovisi o vrijednosti tražbine. Pristojba se izračunava prema tablici iz članka 16. ZST-1. Sudska pristojba za vrijednost spora u iznosu do 300 EUR utvrđuje se u iznosu od 18 EUR, nakon čega se povećava u skladu s vrijednošću tražbine. Iznosi povećanja utvrđeni su u članku 16. ZST-1, koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://pisrs.si/pregledPredpisa?id=ZAKO4729.

Sudska pristojba u iznosu od 16 EUR plaća se za postupke podnošenja zahtjeva za priznavanje odluke stranog suda, zahtjeva za proglašenje izvršivosti odluke donesene u drugoj državi članici Europske unije, postupak prigovora na odluku o proglašenju izvršivosti odluke donesene u drugoj državi članici Europske unije, postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog naloga za izvršenje ili potvrde o neizvršivosti ili ograničenju izvršivosti ili postupak za podnošenje zahtjeva za ispravak ili povlačenje europskog naloga za izvršenje.

Postoje zakonske sudske pristojbe za nacionalne stečajne postupke, raščlanjene na e za postupke protiv poduzeća i pravnih osoba te pristojbe za postupke protiv potrošača:

1. Stečajni postupak protiv pravne osobe, postupak prisilne nagodbe i postupak prisilne likvidacije:

• postupak podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka: 246 EUR
• postupak podnošenja prijedloga za pokretanje postupka prisilne nagodbe: 164 EUR
• postupak podnošenja prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije: 82 EUR
• prigovor na postupak prisilne nagodbe: 50 EUR
• žalbeni postupak protiv prve odluke o raspodjeli: 410 EUR
• žalbeni postupak protiv druge odluke: 82 EUR.

Pristojba za prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ne plaća se ako su zaposlenici podnijeli prijedlog protiv poslodavca koji kasni više od dva mjeseca s isplatom plaće do minimalne plaće ili plaćanjem poreza i doprinosa koje je platitelj dužan izračunati ili platiti istodobno s isplatom plaće zaposlenicima, a ta situacija postoji na dan prije podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka.

2. Stečajni postupci u vezi s osobnim stečajem i stečajnom masom:

postupak podnošenja prigovora na otpust odgovornosti u osobnom stečaju: 20 EUR.

U stečajnom postupku u vezi s osobnim stečajem i stečajnom masom plaćaju se pristojbe u iznosu od jedne četvrtine pristojba utvrđenih za stečajni postupak protiv pravne osobe, postupak prisilne nagodbe i postupak prisilne likvidacije (točka 1.).

Pristojba za prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ne plaća se ako prijedlog podnosi dužnik ili nasljednik umrle osobe. Pristojba pod tarifnim brojem 5201 ne plaća se ako prigovor podnese upravitelj.

U ZST-1 nije propisana sudska pristojba za komunikaciju između fizičkih ili pravnih osoba ili njihovih zastupnika i središnjih tijela na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 i Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 ili s nadležnim tijelima u skladu s poglavljem IV. Direktive Vijeća 2003/8/EZ.

Zakon o sudskim pristojbama dostupan je na sljedećoj poveznici: https://pisrs.si/pregledPredpisa?id=ZAKO4729

Poveznica na prijevode zakona na engleski jezik: https://pisrs.si/aktualno/zakonodaja-v-anglescini

5. Metode elektroničkog plaćanja

Zakonom o sudskim pristojbama predviđeno je da se sudske pristojbe plaćaju u gotovini, elektroničkom novcu ili drugom valjanom sredstvu plaćanja.

Kao opće pravilo, elektroničko plaćanje sudske pristojbe u obliku prijenosa (SEPA) moguće je u svim sudskim postupcima. Izvršava se na temelju platnog naloga izdanog u posebnom postupku ili na tekući račun nadležnog suda kako je objavljen na internetu.

Sudske pristojbe mogu se plaćati elektronički putem usluga internetskog bankarstva (internetska banka), izravno putem pružatelja platnih usluga (npr. Petrol, Pošta Slovenije) i putem platne kartice na naplatnom šalteru suda.

6. Obavijest o upotrebi decentraliziranog IT sustava prije utvrđenog roka

Nije primjenjivo

7. Obavijest o upotrebi videokonferencije u građanskim i trgovačkim stvarima prije utvrđenog roka

Nije primjenjivo

8. Obavijest o upotrebi videokonferencije u kaznenim stvarima prije utvrđenog roka

Nije primjenjivo