E-Građani mjesto je na kojem se mnoge javne usluge pružaju putem interneta. Ako ste građanin EU-a ili državljanin zemlje koja nije država članica EU-a i imate vjerodajnice bilo koje države članice EU-a, možete se koristiti portalom e-Građani kao i hrvatski državljani. Državljani zemalja izvan EU-a koji nemaju vjerodajnice nijedne države članice EU-a ne mogu se koristiti uslugama u Republici Hrvatskoj. Za korištenje usluga u Republici Hrvatskoj potrebno je imati OIB (osobni identifikacijski broj), a građani EU-a moraju imati vjerodajnicu za prekograničnu elektroničku identifikaciju koju priznaju sve države članice Europske unije. Strani državljanin kojem je dodijeljen OIB (osobni identifikacijski broj) u Hrvatskoj može se koristiti e-uslugama u Hrvatskoj.
Kako se prijaviti na portal e-Građani?
Na portal e-Građani možete se prijaviti s pomoću svojih vjerodajnica, kojima potvrđujete svoj elektronički identitet. Ako se korisnik koristi internetskim bankarstvom ili je zaposlenik zdravstvene ustanove ili visokog učilišta, student ili korisnik poslovnog certifikata, već ima valjane vjerodajnice (ePASS s korisničkim imenom i lozinkom, mToken ili osobna iskaznica) i može se koristiti portalom e-Građani.
Kako razine sigurnosne zaštite utječu na korištenje portala?
Javne e-usluge podijeljene su prema razinama sigurnosne zaštite.
Za pristup uslugama portala e-Građani važno je da korisnik ima OIB (osobni identifikacijski broj) na temelju kojeg može zatražiti vjerodajnice. Vjerodajnice se mogu zatražiti za prvu, drugu ili treću razinu (neovisno o tome je li riječ o državnim ili privatnim vjerodajnicama, npr. ePASS, OBZ token, Zaba token, mToken, osobni certifikat Certilia, osobni certifikat agencije Fina)
Što ako korisnik nema vjerodajnice?
Ako korisnik nema vjerodajnice, mora zatražiti izdavanje vjerodajnica od izdavatelja vjerodajnica. U Republici Hrvatskoj postoji 27 vjerodajnica različitih razina sigurnosne zaštite.
Popis prihvaćenih vjerodajnica u Republici Hrvatskoj dostupan je na poveznici https://gov.hr/hr/lista-prihvacenih-vjerodajnica/1792.
Sustavu e-Građani može se pristupiti putem interneta ili aplikacije za uređaje iPhone ili Android.
U Hrvatskoj ne postoje internetske usluge za podnošenje zahtjeva za pravnu pomoć. Više informacija o tome kako dobiti pravnu pomoć u Hrvatskoj dostupno je ovdje i na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže na europskom portalu e-pravosuđe.
U Hrvatskoj ne postoje internetske usluge za podnošenje zahtjeva za naknadu. Više informacija o tome kako dobiti naknadu u Hrvatskoj dostupno je ovdje i na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže na europskom portalu e-pravosuđe.
Svrha i područje primjene: građani mogu pokrenuti građanski postupak putem interneta koristeći uslugu koju pruža Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Nadležno tijelo: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uvjeti za pristup:
- uvjeti prihvatljivosti: (svi koji mogu pristupiti portalu e-Građani / računu za uslugu e-Komunikacija): svi hrvatski državljani, državljani država članica EU-a / zemalja EGP-a s prebivalištem u Hrvatskoj, državljani trećih zemalja s prebivalištem u Hrvatskoj, digitalni nomadi, državljani država članica EU-a putem centra za prekograničnu suradnju.
- zahtjevi u pogledu identifikacije i autentifikacije: uslugama se pristupa putem sustava NIAS (identifikacija putem OIB-a). Kako bi se prijavio za ovu uslugu i koristio je, korisnik mora: imati račun na portalu e-Građani i prijaviti se za elektroničku vjerodajnicu NIAS za značajnu (2) ili višu razinu sigurnosti (popis prihvaćenih vjerodajnica dostupan je na poveznici https://gov.hr/hr/lista-prihvacenih-vjerodajnica/1792); imati odgovarajući potpisni certifikat.
- dokumenti koje treba dostaviti: nije potrebno dostaviti nikakve dokumente
Pravni učinci elektroničkog dokumenta: nije primjenjivo
Mogućnost potpunog dovršetka postupka putem interneta: da
Trošak: besplatno
Poveznice:
https://usluge.pravosudje.hr/komunikacija-sa-sudom/ e-Komunikacija
Više informacija o tome kako pokrenuti građanski predmet putem interneta u Hrvatskoj dostupno je na europskom portalu e-pravosuđe:
Kako pokrenuti sudski postupak? – Hrvatska
Elektronička obrada predmeta i elektronička komunikacija sa sudovima
Svrha i područje primjene: sud može sve dokumente iz sudskog spisa (odluke i podnesci) dostaviti strankama koje su registrirane u sustavu e-Komunikacija putem sustava e-Komunikacija.
Nadležno tijelo: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uvjeti za pristup:
- uvjeti prihvatljivosti: svi koji mogu pristupiti portalu e-Građani ili imaju račun za uslugu e-Komunikacija;
- zahtjevi u pogledu identifikacije i autentifikacije: uslugama se pristupa putem sustava NIAS (identifikacija putem OIB-a)
- dokumenti koje treba dostaviti: nije potrebno dostaviti nikakve dokumente
Pravni učinci elektroničkog dokumenta: nakon što pravosudna tijela zaprime i odobre privolu
mogu elektronički slati obavijesti, potvrde o primitku i pozive.
Mogućnost potpunog dovršetka postupka putem interneta: da
Trošak: besplatno.
Poveznica:https://usluge.pravosudje.hr/komunikacija-sa-sudom/ e-Komunikacija
Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže na europskom portalu e-pravosuđe: Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena – Hrvatska
Svrha i područje primjene: usluga e-Dražba usluga je financijske agencije Fina koja omogućuje sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi za prodaju nekretnina i pokretnina u ovršnim postupcima, stečajnim postupcima i postupcima osiguranja.
Nadležno tijelo: financijska agencija – FINA
Uvjeti za pristup:
– uvjeti prihvatljivosti: građani EU-a
– zahtjevi u pogledu identifikacije i autentifikacije: uslugama se pristupa putem sustava NIAS (identifikacija putem OIB-a) (e-Građani); elektroničkim potpisom
– dokumenti koje treba dostaviti:
- Valjani digitalni certifikat kojim se potvrđuje identitet ponuditelja i certifikat koji omogućuje korištenje naprednog elektroničkog potpisa ponude te osobe;
- obrazac zahtjeva za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi
Pravni učinci elektroničkog dokumenta: nije primjenjivo
Mogućnost potpunog dovršetka postupka putem interneta: da
Trošak: usluga je besplatna
Poveznica:obrazac zahtjeva
Više informacija o mogućnosti sudjelovanja u sudskim dražbama u Hrvatskoj dostupno je ovdje:
- https://www.fina.hr/documents/168187/633054/Brosura+PONIP+2021_engl.pdf/6266d9cc-9f23-312c-f94b-4e2a8b782d15?t=1620390940125
- https://www.fina.hr/documents/168187/633054/Faq.pdf/ee9fa2a1-6c30-05ef-336a-8186a4e7e045?t=1639648939551
- https://www.fina.hr/web/fina-en/search?p_p_id=net_croz_liferay7_sitesearch_web_portlet_searchresult_SearchResultPortlet&p_p_lifecycle=0&p_p_state=normal&p_p_mode=view
- Sudske dražbe – Hrvatska
Sudsko i izvansudsko mirenje
Mirenje se može provoditi na svim redovnim i specijaliziranim prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima (općinski, županijski i trgovački sudovi te Visoki trgovački sud) u svim fazama postupka kao i tijekom žalbenog postupka. Mirenje provodi isključivo sudac predmetnog suda koji je osposobljen za mirenje i naveden na popisu sudaca izmiritelja koji utvrđuje predsjednik suda na temelju godišnjeg rasporeda dužnosti. Sudski izmiritelj nikada ne provodi mirenje u sporu u kojem je imenovan sucem.
Izvansudsko mirenje već dugi niz godina provode centri za mirenje Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge za medijaciju, Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatskog ureda za osiguranje i Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske. Međutim, mirenje s odabranim izmiriteljima može se provoditi i izvan tih centara.
U skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju sporova (Narodne novine, br. 67/2023), Pravilnikom o institucijama za medijaciju (Narodne novine, br. 100/23) i Pravilnikom o Registru medijatora (Narodne novine, br. 100/23) Centar za mirno rješavanje sporova vodi Registar medijatora i Registar institucija za medijaciju. Člankom 8. propisuje se da mirenje može provoditi samo izmiritelj koji je upisan u Registar medijatora i koji je od akreditirane institucije za mirenje dobio potvrdu da je završio osnovno osposobljavanje za izmiritelja.
Povjerenstvo za alternativne načine rješavanja sporova
Ministarstvo pravosuđa osnovalo je i imenovalo Povjerenstvo za alternativne načine rješavanja sporova, koje se sastoji od predstavnika sudova, Državnog odvjetništva, Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva pravosuđa.
Zadaća je tog povjerenstva pratiti razvoj alternativnih načina rješavanja sporova, pratiti provedbu postojećih programa i predlagati mjere za promicanje razvoja alternativnih načina rješavanja sporova. Povjerenstvo je zaduženo i za davanje mišljenja i odgovora na upite iz područja njegove nadležnosti.
Na sastanku Povjerenstva za alternativne načine rješavanja sporova održanom 26. studenog 2009. donesen je Etički kodeks medijatora.
Zakonodavni okvir
Mirenje kao sredstvo rješavanja sporova prvi je put uređeno posebnim propisom, Zakonom o mirenju (Narodne novine, br. 163/03; na snazi od 24. listopada 2003.), kojim su obuhvaćena neka od vodećih načela iz Preporuke Vijeća Europe o mirenju u građanskim i trgovačkim stvarima te takozvane Zelene knjige o alternativnim načinima rješavanja sporova u građanskom i trgovačkom pravu Europske unije. Taj je zakon izmijenjen 2009., a početkom 2011. donesen je novi Zakon o mirenju (Narodne novine, br. 18/11) koji je u cijelosti stupio na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Novi Zakon o mirnom rješavanju sporova (Narodne novine, br. 67/2023) donesen je 2023.
Taj je zakon izrađen tako da se, uz propisivanje novih rješenja, očuvaju, održe i dodatno poboljšaju postojeća kvalitetna rješenja.
Njime je područje primjene Zakona utvrđeno na nov način tako što je u članku 1. stavku 1. propisano da se Zakonom uređuje mirno rješavanje sporova u građanskim, trgovačkim, radnim, obiteljskim, upravnim i drugim sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati. Na taj je način, osim što je uvedeno dobrovoljno mirenje u upravnim sporovima, područje mirnog rješavanja sporova također široko definirano u smislu da uključuje mirenje, pravno regulirane pregovore i druge alternativne postupke rješavanja sporova.
Člankom 9. Zakona propisuje se da su stranke dužne pokušati riješiti spor mirnim putem prije pokretanja parnice u građanskom postupku za naknadu štete, osim za postupke za naknadu štete iz radnog odnosa. Ako stranke ne pokušaju riješiti spor mirnim putem, sud će ih uputiti na informativni sastanak o mirenju (članak 10.). Na informativnom sastanku izmiritelj ne provodi mirenje. Svrha je informativnog sastanka upoznati stranke sa svim prednostima mirenja, potaknuti stranke da komuniciraju ako to nisu spontano učinile prije početka postupka, potaknuti ih na mirno rješavanje spora i sudjelovanje u mirenju te smanjiti broj spornih pitanja o kojima bi trebalo odlučiti u građanskom postupku ako pokušaj mirnog rješavanja spora ne bude uspješan. Ako se stranke nakon informativnog sastanka dobrovoljno odluče za mirenje, ono se mora dovršiti u roku od 60 dana.
Dužnost pokušaja mirnog rješavanja sporova prije pokretanja građanske parnice za naknadu štete ne sprječava stranke da ostvare svoje pravo na pristup sudu. Sud neće odbiti zahtjev ako stranke nisu pokušale mirno riješiti spor prije pokretanja parnice.
Troškovi mirenja i informativnog sastanka propisani su u članku 26. U stavku 1. tog članka propisuje se da, ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, svaka stranka snosi svoje troškove, a troškove mirenja i informativnog sastanka stranke snose u jednakoj mjeri, tj. u skladu s posebnim zakonom ili pravilima institucija za mirenje. U stavku 2. izričito se propisuje da troškovi informativnog sastanka i mirenja koje nije dovršeno sklapanjem nagodbe ulaze u parnične troškove.
Budući da je člankom 3. stavkom 1. propisano da je svrha ovoga Zakona stvaranje uvjeta za sporazumno rješavanje sporova, izbjegavanje nepotrebnog pokretanja sudskih postupaka te osiguravanje uravnoteženog odnosa između postupka mirnog rješavanja spora i sudskog postupka, a stavkom 2. tog članka da će se radi ostvarivanja svrhe ovoga Zakona poticati korištenje postupaka za mirno rješavanje sporova i osposobljavanje izmiritelja, te da će se informacije o tim postupcima, uključujući informacije o institucijama i izmiriteljima, objaviti putem sredstava javnog priopćavanja, elektroničkih i drugih medija, osnovan je Centar za mirno rješavanje sporova (u daljnjem tekstu „Centar”).
Zakonom se uređuje osnivanje Centra i definiraju njegove zadaće. U članku 6. stavku 1. propisuje se da Centar radi ostvarivanja svrhe ovoga Zakona:
- potiče razvoj kulture mirnog rješavanja sporova i primjenu postupaka utvrđenih tim zakonom;
- daje i opoziva suglasnost institucijama za mirenje;
- daje suglasnost za programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova;
- provodi, samostalno ili u suradnji s institucijama za mirenje, stručno osposobljavanje i usavršavanje izmiritelja;
- odlučuje o upisu izmiritelja u Registar medijatora i o brisanju iz njega;
- vodi Registar medijatora te Registar institucija za medijaciju i izdaje potvrde iz tih registara;
- osigurava djelotvornu suradnju s tijelima sudbene vlasti i institucijama za mirenje;
- posreduje u dodjeli predmeta institucijama za mirenje;
- imenuje, na zahtjev stranaka, osobe koje provode informativni sastanak o mirenju i mirenje;
- provodi informativni sastanak o mirenju i mirenje ako druga institucija za mirenje ne može održati informativni sastanak o mirenju i provesti mirenje u primjerenom roku i uz manje troškove;
- izdaje potvrdu o pokušaju mirenja;
- sustavno prikuplja podatke o postupcima mirnog rješavanja sporova;
- objavljuje informacije o mirnom rješavanju sporova, izmiriteljima i institucijama za mirenje te pomaže strankama u izboru prikladne metode rješavanja spora.
Osim Zakona o mirnom rješavanju sporova, postoje i drugi zakoni kojima se uređuje to pitanje, kao i provedbeni propisi kojima se osigurava provedba zakona.
Postupak mirenja
Postupak mirenja pokreće se na prijedlog jedne stranke u sporu, koji druga stranka prihvaća zajedničkim prijedlogom obiju strana za sporazumno rješavanje spora ili prijedlogom treće strane (npr. suca u sudskom postupku).
Izmiritelj je osoba (ili više osoba) koja na temelju sporazuma između stranaka provodi mirenje. Izmiritelji moraju biti osposobljeni (stručno znanje i vještine izmiritelja jedna su od ključnih sastavnica uspješnog mirenja) i stalno se stručno usavršavati.
Mirenje se provodi u skladu s dogovorom stranaka. Izmiritelj tijekom mirenja osigurava pravedno i jednako postupanje prema strankama. Izmiritelj u postupku mirenja može se sastati sa svakom strankom zasebno, a može i, osim ako su se stranke drukčije dogovorile, stranki otkriti informacije i podatke koje je primio od druge stranke ako je za to dobio dopuštenje. Izmiritelj može sudjelovati u sastavljanju nagodbe i davati preporuke u vezi s njezinim sadržajem.
Nagodba postignuta mirenjem obvezujuća je za stranke koje su je potpisale. Ako su stranke preuzele određene obveze na temelju nagodbe, dužne su ih pravodobno ispuniti. Nagodba postignuta mirenjem izvršiva je isprava ako sadržava obvezu izvršenja u pogledu koje stranke mogu postići kompromis i ako sadržava izjavu o izravnom dopuštenju za izvršenje (klauzula o izvršivosti).
Većina stručnjaka u području mirenja smatra da je svaki spor koji se odnosi na prava kojima stranke mogu slobodno raspolagati prikladan za mirenje te da bi sukobljene stranke trebalo gotovo uvijek poticati da spor riješe sporazumno. Mirenje je posebno prikladno za poslovne sporove (tj. trgovačke sporove) te za prekogranične sporove (jedna od stranaka ima domicil ili uobičajeno boravište u državi članici Europske unije) u građanskim i trgovačkim stvarima. Treba napomenuti da prekogranični sporovi ne uključuju carinske, porezne ni upravne postupke, niti sporove koji se odnose na odgovornost države za radnje ili propuste u izvršavanju ovlasti.
Svrha i područje primjene: dostupne su dvije usluge:
- e-tvrtka je usluga servisa HITRO.HR koja omogućuje elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u gotovini iz bilo kojeg ureda javnog bilježnika ili ureda servisa HITRO.HR u Republici Hrvatskoj na bilo kojem trgovačkom sudu u roku od 24 sata.
- e-Obrt – internetska stranica za osnivanje obrta
Nadležno tijelo:
trgovački sud – osnivanje trgovačkih društava;
FINA – financijska agencija i Sudski registar – pristup informacijama
Uvjeti za pristup:
- uvjeti prihvatljivosti: hrvatski državljani i stranci;
- zahtjevi u pogledu identifikacije i autentifikacije: osobna iskaznica ili putovnica za registraciju trgovačkog društva; ne postoje zahtjevi u pogledu pristupa informacijama o trgovačkom društvu;
- dokumenti koje treba dostaviti:
registracija trgovačkog društva:
sljedeći dokumenti moraju biti ovjereni:
- zahtjev za upis u sudski registar (obrazac Po);
- osnivački akt – ugovor o osnivanju trgovačkog društva (s potpisom svih osnivača) ili izjava o osnivanju trgovačkog društva (ako društvo osniva samo jedna osoba);
- izjava članova ovlaštenih za zastupanje trgovačkog društva o prihvaćanju imenovanja;
- odluka o imenovanju članova uprave;
- potpis direktora ili potpisi članova upravnog odbora;
- potpisi članova nadzornog odbora (ako trgovačko društvo ima nadzorni odbor);
- odluka o imenovanju prokurista trgovačkog društva i njegov potpis (ako trgovačko društvo ima prokurista);
- odluka o određivanju adrese trgovačkog društva.
za pristup informacijama nema nikakvih uvjeta.
Pravni učinci elektroničkog dokumenta: nije primjenjivo
Mogućnost potpunog dovršetka postupka putem interneta:
- registracija trgovačkog društva:
djelomično; potrebno je obaviti pripremu i javno objaviti registraciju kod javnog bilježnika;
oblik poslovanja pod nazivom „obrt” moguće je osnovati putem interneta – https://e-obrt.gov.hr/.
Obrt je neovisno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa zakonom. Djelatnost obavljaju fizičke osobe radi ostvarivanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, trgovinom ili pružanjem usluga na tržištu.
- pristup informacijama: da
Trošak:
- pristup informacijama je besplatan;
- registriranje trgovačkog društva – usluga je besplatna, ali: 1. trošak ovjere ovisi o iznosu temeljnog kapitala i u prosjeku iznosi 331,81 EUR. Sve dokumente na stranom jeziku mora prevesti sudski tumač; 2. postoje brojne agencije koje pružaju upute tijekom cijelog postupka registracije trgovačkog društva, uz naknadu od najmanje 100 EUR. Za strance to može biti dobra opcija jer će olakšati cijeli postupak.
Poveznice:
https://e-obrt.gov.hr/ – obrt
https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1:98708455565 – prvi korak, provjera dostupnih naziva trgovačkog društva
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_06_58_1870.html – odabir djelatnosti kojom će se poduzeće baviti
https://www.virtualni-ured.net/registracija-tvrtke/item/284-osnivanje-tvrtke.html – jedna od agencija za registraciju trgovačkog društva
https://www.fina.hr/informacije-o-racunima-poslovnih-subjekata#pristup-podacima#pristup-podacima – informacije o računima poslovnih subjekata
https://www.fina.hr/documents/52450/130224/Zahtjev+za+uvid+u+JRR.pdf/6a0235f2-961d-eea7-f78f-63409f787645?t=1610693716143 – obrazac zahtjeva
https://ospd.fina.hr/ – zahtjev za podnošenje dokumentacije
https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 – pristup informacijama za javna trgovačka društva, komanditna društva, gospodarska interesna udruženja, dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću, trgovce pojedince, europska društva (SE), europske gospodarske interesne skupine (EEIG), europske zadruge (SCE), ustanove, zajednice ustanova, zadruge, saveze zadruga, kreditne unije, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) i druge pravne osobe za koje je upis propisan zakonom.
U Hrvatskoj ne postoje internetske usluge u području pravosuđa koje se odnose na prevođenje.