Vrste pravnih struka

Češka

Ovaj odjeljak sadržava pregled pravne struke u Češkoj.

Sadržaj omogućio
Češka

Pravna struka – uvod

Pravna struka obuhvaća suce, javne tužitelje, odvjetnike, javne bilježnike i sudske izvršitelje.

Javni tužitelji

Organizacija

Javni tužitelji su pravni stručnjaci koji rade u uredu javnog tužitelja. Uredi javnih tužitelja su javna tijela koja zastupaju državu radi zaštite javnog interesa u točno određenim predmetima. Javni tužitelji vode predmete koji su u nadležnosti javnog tužiteljstva. Nijedno drugo tijelo ili osoba ne može zadirati u njihovo područje djelovanja niti ih zamijeniti ili zastupati u izvršavanju njihovih dužnosti.

Organizacija tužiteljstva odgovara organizaciji sudskog sustava (okružna, regionalna i vrhovna razina). Na čelu tužiteljstva je Ured glavnog javnog tužitelja u Brnu kao središnji ured koji nadzire tužiteljstvo. Vlada ima ovlast imenovati i razriješiti glavnog javnog tužitelja na prijedlog ministra pravosuđa.

Strukovno udruženje

Češka udruga javnih tužitelja, Unie státních zástupců České republiky, je dobrovoljno strukovno udruženje čiji je cilj pomoći javnim tužiteljstvima u izvršavanju njihovih zadataka i promicanju vladavine prava u donošenju odluka bez ikakvih utjecaja. Udruga isto tako sudjeluje u usavršavanju tužitelja i njihovih vježbenika te zastupa interese javnih tužitelja.

Zanimanje je uređeno Kodeksom profesionalne etike javnih tužitelja.

Popis javnih tužitelja, prema uredu kojem su dodijeljeni, dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa: Ministarstvo pravosuđa.

Uloga i obveze uredâ javnih tužitelja

Javni tužitelji su javni službenici čiji je posao zastupanje države u zaštiti javnog interesa, posebno pokretanjem kaznenog progona i osiguravanjem poštovanja zakona kad je riječ o istražnom zatvoru, kazni zatvora, liječenju na temelju sudskog naloga, centrima za maloljetnički pritvor i ustanovama za institucionalnu skrb, sprečavanju kaznenih djela i pružanju pomoći žrtvama kaznenog djela.

Ovlasti u kaznenom postupku

Javni tužitelji imaju ovlast da djeluju kao tijelo kaznenog progona u svakoj fazi kaznenog postupka. Javni tužitelj uživa određena postupovna prava i podliježe odgovarajućim postupovnim obvezama.

Ured javnog tužitelja djeluje kako je utvrđeno u Zakonu br. 283/1993. Posebno je odgovoran za pokretanje javnog kaznenog progona i za određene druge zadaće prema Zakonu o kaznenom postupku. Isto tako nadzire poštovanje zakona kad je riječ o istražnom zatvoru, kazni zatvora, liječenju na temelju sudskog naloga, sigurnosnom pritvoru, centrima za maloljetnički pritvor i ustanovama za institucionalnu skrb i u drugim slučajevima kad se zakonom dopuštaju ograničenja osobne slobode te djeluje u nekaznenim postupcima i obavlja druge posebne zadaće propisane posebnim zakonom.

Javni tužitelji osiguravaju poštovanje zakona u predsudskom kaznenom postupku. Prema Zakonu o kaznenom postupku (Zakon br. 141/1961) određene radnje u predsudskom kaznenom postupku isključivo su pravo javnog tužitelja.

Prije pokretanja kaznenog progona javni tužitelj mora biti obaviješten o činjenicama koje upućuju na počinjenje kaznenog djela (§ članak 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku).

Javni tužitelj podiže formalnu optužnicu (uz prijedlog kaznene sankcije), čime se pokreće postupak pred nadležnim sudom. Javni tužitelji moraju prisustvovati glavnoj raspravi na kojoj postupak otvaraju iznošenjem optužbi i završavaju završnim govorom.

Javni tužitelji isto tako imaju ovlasti za postizanje sporazuma o krivnji i kaznenoj sankciji.

Javni tužitelj može podnijeti žalbu zbog toga što je donesena pogrešna presuda. Žalbe mogu biti podnesene u korist ili na štetu optuženika.

Daljnju žalbu može podnijeti glavni javni tužitelj.

Javni tužitelj isto tako može predložiti ponovno suđenje u korist ili na štetu optuženika.

Javni tužitelj uvijek mora biti prisutan u postupcima protiv maloljetnika, ne samo na glavnoj raspravi već i na javnim raspravama (Zakon br. 218/2003 o sudskim postupcima u predmetima protiv maloljetnika).

Donošenje odluka o alternativnim nagodbama u predsudskom postupku jedna je od isključivih ovlasti javnog tužitelja.

Postupanje tužiteljstva u građanskim predmetima

Ured javnog tužitelja isto tako može predložiti pokretanje građanskog postupka ili se može umiješati u građanski postupak koji je već u tijeku, ali samo kad to zakon dopušta.

Sudjelovanje tužiteljstva u građanskim postupcima temelji se na članku 80. češkog Ustava u kojem je propisano da ured javnog tužitelja može, osim pokretanja javnog kaznenog progona, prema zakonu obavljati i druge zadaće. Prema Zakonu o tužiteljstvu ured javnog tužitelja može osim u kaznenim predmetima postupati i u drugim postupcima. Te su ovlasti detaljnije obuhvaćene Zakonom o parničnom postupku, u kojem se utvrđuje kad se ured javnog tužitelja može umiješati u građanski postupak koji je u tijeku.

Osim mogućnosti da postane stranka u građanskom postupku ured javnog tužitelja može predložiti da postupak pokrene i glavni javni tužitelj, na primjer u postupku osporavanja očinstva prema Obiteljskom zakonu.

Kvalifikacije i drugi zahtjevi za javne tužitelje

Javni tužitelji stupaju na dužnost nakon imenovanja. Imenuje ih ministar pravosuđa na preporuku glavnog javnog tužitelja, a imenuju se na neodređeno vrijeme. Javni tužitelj polaže prisegu pred ministrom pravosuđa.

Da bi osoba mogla biti imenovana javnim tužiteljem, mora biti češki državljanin i:

  • biti poslovno sposobna
  • podastrijeti potvrdu o nekažnjavanju
  • imati najmanje 25 godina na datum imenovanja
  • posjedovati diplomu magistra prava češkog sveučilišta
  • imati položen završni ispit
  • posjedovati moralne osobine koje jamče da će uredno izvršavati svoju dužnost i
  • prihvatiti imenovanje za javnog tužitelja te upućivanje u određeni ured javnog tužitelja.

Javni tužitelji imenuju se na neodređeno vrijeme, ali odlukom ministra pravosuđa mogu biti suspendirani s dužnosti. Mandat javnih tužitelja prestaje kad navrše 70 godina, kad umru ili budu proglašeni umrlima ili ako, na primjer, izgube poslovnu sposobnost ili im ona bude ograničena, odbiju položiti prisegu, izgube češko državljanstvo, preuzmu dužnost koja je nespojiva s dužnosti javnog tužitelja, budu proglašeni krivima za kazneno djelo, bude utvrđeno da nisu sposobni za obavljanje svojih dužnosti ili ih u obavljanju dužnosti sprječava trajna bolest. Njihov mandat isto tako prestaje izricanjem stegovne mjere razrješenja dužnosti ili ako podnesu ostavku.

Ministar pravosuđa utvrđuje proračun tužiteljstva. Pravni položaj javnog tužitelja uređen je Zakonom br. 283/1993.

Nespojive dužnosti

Osim kad to zakon dopušta, javni tužitelj ne može djelovati kao arbitar ili izmiritelj u rješavanju pravnih sporova, zastupati stranke u sudskom postupku ili djelovati kao posrednik tužitelja ili stranke u sudskom ili upravnom postupku. Osim obnašanja dužnosti javnog tužitelja ili glavnog javnog tužitelja odnosno njegova zamjenika, ili obavljanja dužnosti koje proizlaze iz privremenog raspoređivanja u Ministarstvo ili Pravosudnu akademiju, javni tužitelji ne smiju obavljati nijednu dužnost koja se plaća niti se baviti bilo kojom drugom dohodovnom djelatnošću, osim upravljanja vlastitom imovinom i obavljanja znanstvenog, nastavnog, književnog, novinarskog ili umjetničkog rada ili rada u savjetodavnim tijelima ministarstva ili vlade ili parlamentarnim tijelima.

Primici od rada

Plaća tužitelja propisana je zakonom, a isplaćuje je država.

Profesionalna odgovornost

Država je odgovorna, kako je navedeno u posebnom zakonu, za svaku štetu, ozljedu ili gubitak koji proizlaze iz protuzakonitih odluka ili postupovnih pogrešaka javnih tužitelja.

Javni su tužitelji isto tako odgovorni ako počine stegovnu povredu.

Suci

Organizacija

Osnovna odredba kojom je uređen položaj sudaca je članak 82. stavak 1. češkog Ustava kojim se propisuje da suci moraju biti neovisni u obavljanju svojih dužnosti i da nitko ne smije nastojati utjecati na njihovu nepristranost. Dodatna pravila utvrđena su Zakonom br. 6/2002 o sudovima i sucima.

Imenovanje i mandat

Ako ispunjavaju sve uvjete, suce imenuje predsjednik Republike i stupaju na dužnost polaganjem prisege. Međutim, ne postoji zakonsko pravo na imenovanje za suca.

Obuka potrebna da se postane sudac uključuje trogodišnji staž kao sudački vježbenik na sudovima. Nakon dovršene obuke sudački vježbenici polažu poseban sudački ispit.

Imenovanje za suca nije vremenski ograničeno, ali ministar pravosuđa može suca privremeno razriješiti sudačke dužnosti. Mandat sudaca završava istekom godine u kojoj su navršili 70 godina, njihovom smrću ili kad su proglašeni umrlima, ako su službeno proglašeni nesposobnima za obavljanje dužnosti ili ako podnesu ostavku.

Kvalifikacije i drugi zahtjevi za suce

Da bi osoba mogla biti imenovana za suca, mora:

  • biti češki državljanin
  • biti poslovno sposobna
  • podastrijeti potvrdu o nekažnjavanju
  • imati najmanje 30 godina
  • posjedovati diplomu magistra prava češkog sveučilišta
  • imati položen poseban sudački ispit
  • posjedovati iskustvo i moralne osobine koje jamče da će uredno izvršavati svoju dužnost i
  • prihvatiti imenovanje za suca i upućivanje na određeni sud.

Suci porotnici imenuju se iz opće javnosti (pod uvjetom da nisu kažnjavani). Prisežu pred predsjednikom suda i obnašaju dužnost četiri godine.

Nespojive dužnosti

Osim obnašanja dužnosti predsjednika ili zamjenika predsjednika suda suci se ne smiju baviti nijednim drugim oblikom plaćene djelatnosti, osim upravljanja vlastitom imovinom i obavljanja znanstvenog, nastavnog, književnog, novinarskog ili umjetničkog rada ili rada u savjetodavnim tijelima ministarstva ili vlade ili parlamentarnim tijelima.

Primici od rada

Visina plaće sudaca utvrđena je zakonom.

Uloga i obveze

Osnovno je pravo i obveza sudaca da ostanu neovisni u izvršavanju svojih dužnosti i da budu vezani isključivo zakonom te ga tumače po svojem najboljem znanju i u skladu sa svojom savjesti. Suci ne smiju dopustiti da na njih utječu npr. interesi političkih stranaka, javno mnijenje ili mediji. Zabranjeno je narušavanje ili ugrožavanje neovisnosti i nepristranosti sudaca.

Suci moraju donositi presude u razumnom roku i bez nepotrebnog odgađanja te omogućiti strankama u postupku i njihovim zastupnicima da ostvare svoja prava, ali ne mogu se s njima dogovarati o meritumu predmeta ili o postupovnim pitanjima koja bi mogla utjecati na predmet.

Čak i nakon napuštanja dužnosti suci ne smiju otkrivati nikakve informacije za koje doznaju tijekom obavljanja dužnosti. Ta se obveza može ukinuti samo u iznimnim slučajevima.

Popis sudaca i sudova u kojima rade dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa: Ministarstvo pravosuđa.

Udruga sudaca (Soudcovská unie) ne predstavlja sve suce jer je članstvo dobrovoljno. Glavna skupština Udruge donijela je kodeks ponašanja za suce koji utvrđuje etička načela za rad u sudstvu.

Kategorije i specijalizacija sudaca

Osim što odlučuju o predmetima, suci mogu biti i predsjednici ili potpredsjednici sudova. Imenuje ih predsjednik Republike (Vrhovni sud i Vrhovni upravni sud) ili ministar pravosuđa (viši, regionalni i okružni sudovi). Njihove glavne zadaće uključuju upravljanje sudovima.

Sudac isto tako može biti imenovan da predsjedava kolegijem Vrhovnog suda ili Vrhovnog upravnog suda ili da predsjedava sudskim senatom.

Okružni, regionalni i viši sudovi u osnovi se sastoje od specijaliziranih kaznenih, građanskih i upravnih odjela za različite vrste predmeta.

Profesionalna odgovornost sudaca

Država je odgovorna za svaku štetu, ozljedu ili gubitak koji proizlaze iz nezakonite presude, odluke o istražnom zatvoru, kaznene sankcije ili zaštitne mjere ili zbog postupovne povrede. Od predmetnog suca može se tražiti naknada samo ako je proglašen krivim za stegovno ili kazneno djelo. Suci odgovaraju za profesionalnost u izvršavanju svojih dužnosti.

Drugo sudsko osoblje

Pomoćnik suca / pomoćnik javnog tužitelja  PDF (374 Kb) en

Sudački vježbenik  PDF (422 Kb) en

Službenik višeg suda / viši službenik ureda javnog tužitelja  PDF (372 Kb) en

Javni bilježnici

Organizacija

Javni bilježnici i njihove djelatnosti uređeni su Zakonom br. 358/1992 o javnim bilježnicima i njihovim djelatnostima (Zakon o javnom bilježništvu).

Javni bilježnici moraju biti članovi Javnobilježničke komore (Notářská komora), koja je odgovorna za upravljanje profesijom. Komora isto tako organizira stručno osposobljavanje i ispitivanje javnobilježničkih vježbenika. Popis javnih bilježnika, prema regijama, možete pronaći na internetskim stranicama Javnobilježničke komore.

Imenovanje i mandat

Javne bilježnike na slobodno mjesto imenuje ministar pravosuđa u skladu s preporukom Komore i nakon provedenog natječaja. Javni bilježnik preuzima dužnost nakon upisa u registar javnih bilježnika koji vodi Javnobilježnička komora.

Javnobilježnički vježbenik priprema se za to zanimanje tako što radi kod javnog bilježnika. Sljedeća je faza u pripremi za javnobilježničko mjesto kad vježbenik stekne status kandidata za javnog bilježnika nakon najmanje tri godine vježbeničkog staža i položenog javnobilježničkog ispita.

Mandat javnog bilježnika nije vremenski ograničen, ali se može prekinuti. Mandat javnih bilježnika prestaje kad navrše 70 godina, njihovom smrću ili ako su proglašeni umrlima, razrješenjem, gubitkom češkog državljanstva, gubitkom poslovne sposobnosti ili ako, na primjer, odbiju položiti prisegu ili im zdravstveno stanje onemogućava dugoročno obavljanje dužnosti.

Broj ureda javnih bilježnika na području svakog okružnog suda utvrđuje ministar pravosuđa nakon savjetovanja s Javnobilježničkom komorom.

Javni bilježnici neovisni su u obavljanju svojih dužnosti. Vezani su isključivo zakonom. Djelatnost javnog bilježnika nespojiva je s bilo kojom drugom plaćenom djelatnošću (osim kad je zakonom propisano drukčije).

Kvalifikacije i drugi zahtjevi za javne bilježnike

Da bi osoba mogla biti imenovana za javnog bilježnika, mora:

  • biti češki državljanin
  • biti poslovno sposobna
  • podastrijeti potvrdu o nekažnjavanju
  • posjedovati sveučilišnu diplomu
  • završiti najmanje pet godina javnobilježničke prakse
  • imati položen javnobilježnički ispit.

Da bi osoba mogla početi obavljati javnobilježničku djelatnost, mora:

  • biti imenovana za javnog bilježnika
  • položiti prisegu pred ministrom pravosuđa, ako to već nije učinjeno
  • dobiti službeni pečat javnog bilježnika
  • sklopiti policu osiguranja od odgovornosti za svaku štetu, ozljedu ili gubitak koji bi mogli nastati u obavljanju njezine djelatnosti.

Nespojive dužnosti

Javni bilježnici ne smiju se baviti nijednom drugom dohodovnom djelatnošću, osim upravljanja vlastitom imovinom. Međutim, mogu obavljati znanstvene, izdavačke, nastavne, prevoditeljske, stručne ili umjetničke poslove uz naknadu.

Primici od rada

Prema Zakonu o javnom bilježništvu javni bilježnik radi za naknadu koja uglavnom uključuje pristojbe, naknadu za utrošeno vrijeme i naknadu troškova. Obvezu plaćanja ima osoba koja traži javnobilježničku pomoć. Javni bilježnici imaju pravo zahtijevati odgovarajući iznos predujma za pristojbe i troškove. Detaljna pravila o naknadama javnih bilježnika utvrđena su posebnim zakonima.

Uloga i obveze javnih bilježnika

U obavljanju svojih dužnosti javni bilježnici moraju se pridržavati zakona i drugih zakonskih odredbi koje imaju opću primjenu. U pružanju pravne pomoći vezani su i uputama stranaka. Javni bilježnici imaju pravo odbiti postupati po zahtjevu stranke samo ako bi takvo postupanje bilo u suprotnosti s opće primjenjivim zakonom, ako su javni bilježnici ili njima bliske osobe uključene u predmet, ako su već pružili pravnu pomoć u istom predmetu drugoj osobi koja je u sukobu interesa, ili ako osoba koja traži pomoć ne plati odgovarajući iznos predujma bez opravdanog razloga. Javni bilježnik ima pravo raskinuti ugovor sa strankom ili osobom koja traži savjet u slučaju gubitka uzajamnog povjerenja.

Javni bilježnici ne smiju otkriti informacije koje su saznali tijekom rada i koje bi mogle utjecati na legitimne interese njihovih stranaka ili osoba koje traže savjet. Samo ih osobe o kojima je riječ mogu osloboditi te obveze.

Pravne i druge usluge koje pružaju javni bilježnici uključuju:

  • postupanje u svojstvu sudskih povjerenika, tj. zastupnika suda u ostavinskom postupku
  • sastavljanje javnobilježničkih akata: službenih evidencija pravnih akata, godišnjih skupština i sastanaka pravnih osoba, drugih akata i okolnosti
  • sastavljanje ugovora
  • javnobilježničke usluge čuvanja
  • sastavljanje javnobilježničkih isprava kojima se omogućuje izvršenje
  • sastavljanje i polaganje oporuka
  • sastavljanje predbračnih ugovora (koji moraju biti u obliku javnobilježničkog akta), ugovora o jamstvu i upise jamstava
  • ovjeru dokumenata.

Izdaju i izvatke iz češke zemljišne knjige itd.

Profesionalna odgovornost javnih bilježnika

Javni bilježnici odgovaraju strankama, osobama koje traže savjet ili drugim zainteresiranim osobama za bilo kakvu štetu, ozljedu ili gubitak koje bi mogli prouzročiti u obavljanju svojih dužnosti. Osim toga, odgovaraju svojim zaposlenicima za bilo kakvu štetu, ozljedu ili gubitak koji mogu pretrpjeti tijekom rada. Za pokriće tog rizika moraju imati policu osiguranja od odgovornosti.

Javni bilježnici isto tako podliježu stegovnom postupku.

Državni nadzor nad javnim bilježnicima u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa, Češke javnobilježničke komore i pojedinačnih javnobilježničkih komora.

Strukovno udruženje

Javnobilježničke komore, uspostavljene zakonom na području svakog regionalnog suda i Okružnog suda u Pragu, obuhvaćaju sve javne bilježnike sa sjedištem na njihovu području. Javnobilježnička komora ima pravnu osobnost, vlastite prihode i tijela.

Češka javnobilježnička komora (Notářská komora ČR) je središnja samoupravna strukovna udruga koja obuhvaća pojedinačne javnobilježničke komore. Ona ima pravnu osobnost, vlastite prihode i tijela. Njezine zadaće uključuju vođenje i upravljanje središnjim registrom oporuka, koji je nejavni popis u elektroničkom obliku i sadržava oporuke, javnobilježničke akte o isključenju iz nasljedstva te akte o njihovu opozivu, evidencije o imenovanju i razrješenju izvršitelja oporuka. Češka javnobilježnička komora vodi i registar jamstava.

Organizacija pravne struke: pravni stručnjaci

Odvjetnici

Odvjetnici moraju biti članovi Češke odvjetničke komore (Česká advokátní komora), središnje samoupravne nevladine udruge koja je nadležna za odvjetnike.

Pružanje odvjetničkih usluga uređeno je Zakonom br. 85/1996 o odvjetništvu.

Uvjeti za obavljanje odvjetničke djelatnosti

Za obavljanje odvjetničke djelatnosti osoba mora biti upisana u registar odvjetnika koji vodi Češka odvjetnička komora. Za upis u registar osoba mora podnijeti prijavu u pisanom obliku i mora:

U Češkoj postoji samo jedna vrsta odvjetnika bez ikakvog razlikovanja. Tek u okviru svoje prakse pojedini se odvjetnici specijaliziraju za neko od područja prava.

Prava i obveze odvjetnika

Odvjetnik započinje s obavljanjem odvjetničke djelatnosti upisom u registar.

Budući odvjetnik priprema se za to zanimanje tako što radi kao vježbenik kod odvjetnika.

Upis u registar nije vremenski ograničen, ali pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti može biti suspendirano na temelju zakona ili po odluci Češke odvjetničke komore.

Pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti prestaje kad se odvjetnik izbriše iz registra zbog razloga utvrđenih zakonom, kao što je u slučaju smrti ili proglašenja odvjetnika umrlim, gubitka ili ograničenja poslovne sposobnosti, brisanja iz registra kao stegovne mjere, stečaja ili na vlastiti zahtjev odvjetnika. Češka odvjetnička komora isto tako može donijeti odluku o brisanju odvjetnika iz registra.

Nespojive dužnosti

Zakonom je propisano da odvjetnik ne može istodobno s obavljanjem odvjetničke djelatnosti biti u radnom ili sličnom odnosu, osim kao sveučilišni profesor, i ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost koja je nespojiva s odvjetničkom djelatnošću.

Primici od rada

Odvjetnička djelatnost u pravilu se obavlja uz naknadu koju plaća stranka. Odvjetnik može zatražiti odgovarajući predujam. Način utvrđivanja odvjetničkih naknada za pravne usluge, naknade troškova i naknade za utrošeno vrijeme uređen je općom obvezujućom odredbom. U pravilu se naknada za pružanje pravnih usluga utvrđuje u ugovoru sa strankom („ugovorna naknada”). Ako naknada nije ugovorena, utvrđuje se u skladu s odvjetničkom tarifom izvanugovornih naknada. Ako je odvjetnik imenovan za pružanje pravne pomoći, naknadu plaća država.

Strukovno udruženje

Češka odvjetnička komora sa sjedištem u Pragu i podružnicom u Brnu samoupravno je strukovno udruženje svih odvjetnika. Komora ima svoja tijela i donosi obvezujuća strukovna pravila za odvjetnike koja se objavljuju u Službenom listu Češke odvjetničke komore.

To uključuje pravila profesionalne etike i ona kojima se uređuje tržišno natjecanje odvjetnika u Češkoj.

Profesionalna odgovornost

Odvjetnici odgovaraju svojim strankama za bilo kakvu štetu, ozljedu ili gubitak koje oni, njihovi zaposlenici ili zastupnici mogu prouzročiti svojim radom. Odvjetnici moraju biti osigurani od svake takve odgovornosti.

Odvjetnici odgovaraju i ako su proglašeni krivima za stegovnu povredu koja uključuje teške ili ponovljene povrede njihovih obveza. Pravna baza podataka

Popis odvjetnika možete pronaći na internetskoj stranici Češke odvjetničke komore. Na navedenoj internetskoj stranici možete tražiti odvjetnike ne samo prema mjestu već i prema njihovoj specijalizaciji i znanju jezika.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup toj bazi podataka je besplatan.

Odvjetnici koji se bave trgovačkim pravom / pravni savjet

U Češkoj postoji samo jedna vrsta odvjetnika.

Druge pravne struke

Sudski izvršitelji

Sudski izvršitelj je neovisan pravni stručnjak koji provodi izvršenje u skladu sa Zakonom o izvršenju. Svi sudski izvršitelji moraju biti članovi samoupravne Komore sudskih izvršitelja.

Položaj sudskih izvršitelja uređen je Zakonom br. 120/2001 o sudskim izvršiteljima i izvršnim aktivnostima (Zakon o izvršenju).

Sudske izvršitelje imenuje ministar pravosuđa.

U Češkoj je sudski izvršitelj državni službenik i njegove se radnje smatraju sudskim radnjama.

Da bi osoba mogla biti imenovana sudskim izvršiteljem, mora biti češki državljanin i mora:

Imenovanje i mandat

Nakon polaganja prisege sudskog izvršitelja imenuje ministar pravosuđa na slobodno mjesto na temelju objavljenog postupka odabira. Nakon imenovanja sudski izvršitelj postaje članom Komore sudskih izvršitelja. Obuka za dužnost sudskog izvršitelja uključuje prvo pripravnički rad kod sudskog izvršitelja. Sljedeća je faza prijava za sudskog izvršitelja. Kandidati moraju imati najmanje tri godine prakse i položen ispit za sudskog izvršitelja prije nego što mogu biti upisani u registar.

Imenovanje nije vremenski ograničeno, ali ministar pravosuđa može suspendirati sudskog izvršitelja. Tijekom razdoblja suspenzije sudski izvršitelj ne može djelovati kao izvršitelj i imenuje se njegov zamjenik, kao što je to slučaj za bilo koje drugo razdoblje kad je sudski izvršitelj spriječen u obavljanju svojih dužnosti (npr. bolest, godišnji odmor).

Osoba prestaje biti sudski izvršitelj od trenutka kad prestane biti članom Komore sudskih izvršitelja. Članstvo sudskog izvršitelja prestaje smrću ili ako je proglašen umrlim, razrješenjem, gubitkom češkog državljanstva ili gubitkom ili ograničenjem poslovne sposobnosti.

Nespojive dužnosti

Sudski izvršitelji ne smiju se baviti nijednom drugom dohodovnom djelatnošću, osim upravljanjem vlastitom imovinom. Međutim, mogu obavljati znanstvene, izdavačke, nastavne, prevoditeljske, stručne ili umjetničke poslove uz naknadu.

Primici od rada

Sudski izvršitelji provode izvršenje i druge radnje uz naknadu, koja uglavnom uključuje naknadu sudskom izvršitelju, naknadu troškova, naknadu za utrošeno vrijeme i naknadu za predaju pismena. Naknada sudskom izvršitelju može se odrediti sporazumom između sudskog izvršitelja i predmetne osobe. Ako takav sporazum ne postoji, naknada se određuje u skladu s opće primjenjivom zakonskom odredbom. Sudski izvršitelji ovlašteni su tražiti isplatu odgovarajućeg predujma za troškove izvršenja.

Profesionalna odgovornost

Sudski izvršitelji odgovaraju za bilo kakvu štetu, ozljedu ili gubitak koje su u provedbi izvršenja prouzročili oni sami ili njihovi zaposlenici. Za pokriće tog rizika moraju imati osiguranje od odgovornosti.

Sudski izvršitelji i kandidati za sudske izvršitelje odgovorni su i za stegovne povrede koje uključuju kršenje zakonskih obveza ili nanošenje teške ili ponovljene štete ugledu struke.

Dodatne informacije možete pronaći na internetskoj stranici Komore sudskih izvršitelja.

Organizacije koje pružaju pravne usluge pro bono (besplatno)

Postoje brojne nevladine organizacije koje pružaju javnu pravnu pomoć u raznim područjima: na primjer Službe za zaštitu okolišaIuridicum remedium.

U određenim slučajevima Češka odvjetnička komora isto tako pruža besplatne pravne savjete.

Češka komora sudskih izvršitelja pruža besplatne pravne savjete o pitanjima izvršenja.

Posljednji put ažurirano: 10/01/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.