Sud koje države je nadležan?

Grčka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Moram li tužbu podnijeti redovnom građanskom sudu ili specijaliziranom sudu (npr. sudu za radne sporove)?

U Grčkoj su redovni građanski sudovi nadležni za većinu građanskih i trgovačkih predmeta. Iznimno su posebnim zakonom osnovana specijalizirana vijeća unutar građanskih sudova u velikim gradovima, koja su isključivo nadležna za određene predmete u skladu s predmetnim pravnim područjem. Ta su vijeća: vijeća nadležna za predmete koji se odnose na žigove Zajednice u Ateni i Solunu te vijeće nadležno za predmete iz područja pomorskog prava u Pireju.

2 Ako je predmet u nadležnosti redovnih građanskih sudova (odnosno ako ti sudovi imaju odgovornost za takve predmete), kako doznati kojem sudu treba podnijeti tužbu?

U većini se slučajeva nadležnost sudova utvrđuje u skladu s vrijednosti predmeta spora. Kako bi se procijenila vrijednost predmeta spora, u obzir se uzima tužbeni zahtjev, ne uzimajući u obzir bilo kakve dodatne zahtjeve. Ako jedna tužba obuhvaća nekoliko tužbenih zahtjeva, oni se spajaju.

2.1 Postoji li razlika između nižih i viših redovnih građanskih sudova (npr. okružnih sudova kao nižih sudova i regionalnih sudova kao viših sudova), a ako postoji, koji je sud nadležan za moj predmet?

Predmeti za koje su nadležni građanski sudovi u prvom se stupnju vode pred okružnim građanskim sudovima poznatima kao sudovi za sporove male vrijednosti (Irinodikia), prvostupanjski sudovi na kojima odlučuje sudac pojedinac (Monomeli Protodikia) i prvostupanjski sudovi na kojima odlučuje vijeće sudaca (Polymeli Protodikia).

Nadležnost sudova za sporove male vrijednosti prvenstveno obuhvaća: (a) sve sporove čiju je novčanu vrijednost moguće procijeniti i čija vrijednost ne premašuje dvadeset tisuća eura (20 000 EUR) i (b) sve sporove, glavne ili sporedne, u pogledu ugovora o najmu, pod uvjetom da ni u jednom predmetu ugovorena mjesečna najamnina ne premašuje šest stotina eura (600 EUR).

Nadležnost sudova za sporove male vrijednosti isto tako obuhvaća, bez obzira na vrijednost spora, većinu sporova koji se odnose na poljoprivredu, prodaju životinja, vlasničke sporove sa susjedima, sporove koji proizlaze iz ugovora s hotelijerima i prijevoznicima, zahtjeve udruženja i zadruga u odnosu na njihove članove i obratno, zahtjeve odvjetnika u pogledu njihovih usluga na prvostupanjskim sudovima i policijskim sudovima (Ptaismatodikia) te na prava, naknade ili troškove svjedoka, tumača, stečajnih upravitelja ili čuvara koji su prethodno svjedočili ili koje je imenovao bilo koji sud.

Nadležnost prvostupanjskih sudova na kojima odlučuje sudac pojedinac obuhvaća sve sporove čiju je novčanu vrijednost moguće procijeniti i čija vrijednost premašuje dvadeset tisuća eura (20 000 EUR), ali ne premašuje dvije stotine i pedeset tisuća eura (250 000 EUR).

Nadležnost prvostupanjskih sudova na kojima odlučuje sudac pojedinac obuhvaća i sljedeće sporove, čak i ako njihova vrijednost premašuje dvije stotine i pedeset tisuća eura (250 000 EUR): sporove koji proizlaze iz ugovora o najmu; radne sporove koji se odnose na zaposlenike odnosno na rad ili predmete koje proizvode stručnjaci ili obrtnici; sporove u okviru kolektivnih sporazuma o radu između organizacija za socijalnu sigurnost i osiguranih osoba; sporove koji se odnose na odvjetničke nagrade, naknade i troškove, osim onih koji su prethodno navedeni i koji se vode pred sudovima za sporove male vrijednosti; sporove koji se odnose na zaposlenike u području prava, medicine ili zdravstva odnosno inženjere, kemičare ili posrednike/agente te osoba koje je imenovalo pravosudno tijelo, kao što su stručnjaci, stručni arbitri, procjenitelji, arbitri, izvršitelji oporuka, upravitelji, stečajni upravitelji; sporove koji se odnose na sve vrste zahtjeva za naknade koji proizlaze iz štete prouzročene vozilom, uključujući zahtjeve koje obuhvaćaju ugovori o osiguranju vozila te sporove koji se odnose na pitanja u pogledu posjeda ili zauzimanja pokretnina ili nekretnina.

Nadležnost prvostupanjskih sudova na kojima odlučuje sudac pojedinac uvijek, bez obzira na njihovu vrijednost, obuhvaća: razvod braka, poništaj braka; priznavanje ili nepriznavanje braka; bračne odnose tijekom braka i odnose koji iz njega proizlaze, uključujući pitanja očinstva, priznavanja ili nepriznavanja odnosa roditelj-dijete ili roditeljske odgovornosti; priznavanje očinstva djeteta rođenog izvan bračne zajednice; utvrđivanje je li priznavanje očinstva djeteta rođenog izvan bračne zajednice voljno ili ne, je li takvo priznavanje valjano odnosno uživa li takvo dijete status istovjetan statusu djeteta rođenog u bračnoj zajednici na temelju postojeće bračne zajednice njegovih roditelja te isto tako pitanja voljnog priznavanja; priznavanje postojanja ili nepostojanja posvojenja ili njegova prestanka odnosno postojanja ili nepostojanja skrbništva. Osim toga, njihova nadležnost obuhvaća sporove u pogledu uzdržavanja na temelju braka, razvoda ili srodstva; izvršavanja roditeljske odgovornosti; nesuglasja između roditelja u zajedničkom izvršavanju roditeljskog prava te komunikacije roditelja i ostale rodbine u izravnoj uzlaznoj liniji s djetetom; propisivanja upotrebe roditeljskog doma i raspodjele pokretnina među supružnicima te sporova u pogledu obiteljskog doma i raspodjele pokretnina među supružnicima u slučaju prekida zajedničkog života; sporove u pogledu vlasništva katova u zgradi i sporove koji se odnose na poništaj odluka koje su donijele glavne skupštine udruženja ili zadruga.

Nadležnost prvostupanjskih sudova na kojima odlučuje vijeće sudaca obuhvaća sve sporove za koje nisu nadležni sudovi za sporove male vrijednosti i prvostupanjski sudovi na kojima odlučuje sudac pojedinac.

2.2 Mjesna nadležnost (je li sud u gradu A ili gradu B nadležan za moj predmet?)

2.2.1 Osnovno pravilo mjesne nadležnosti

Mjesno je nadležan sud u regiji u kojoj se nalazi tuženikovo prebivalište.

Ako se tuženikovo prebivalište ne nalazi ni u Grčkoj ni izvan nje, nadležan je sud u regiji u kojoj se nalazi njegovo boravište. Ako je mjesto tuženikova boravišta nepoznato, nadležan je sud u regiji u kojoj se nalazi njegovo posljednje boravište u Grčkoj ili njegovo posljednje prebivalište ako boravište ne postoji.

Za Državu je nadležan sud u regiji u kojoj se nalazi sjedište određenog tijela od kojeg se zakonski zahtijeva zastupanje Države na sudu.

Za pravne osobe koje imaju sposobnost biti stranke u pravnom predmetu nadležan je sud u regiji u kojoj se nalazi njihovo sjedište ili podružnica, ako se spor odnosi na njezino poslovanje.

2.2.2 Iznimke u odnosu na osnovno pravilo

2.2.2.1 Kada mogu odabrati između suda u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila) i drugog suda?

Ako je za predmet nadležno više sudova, podnositelj zahtjeva ima pravo odabira suda. Prednost među njima utvrđuje se na temelju datuma podnošenja tužbe.

Ako sud nije nadležan ratione materiae ili ratione loci, sam sud o tomu odlučuje ex officio te određuje koji je sud nadležan i taj predmet upućuje tom sudu. Pravne se posljedice podnesene tužbe zadržavaju.

Ugovorni sporovi

Sporovi koji se odnose na postojanje ili valjanost pravnog akta izvršenog tijekom života osobe i svih prava koja iz njega proizlaze mogu se isto tako pokrenuti pred sudom u regiji u kojoj je pravni akt sastavljen ili regiji u kojoj je predviđeno njegovo izvršenje. Sporovi koji se odnose na izmaklu dobit (negativna šteta) i naknadu zbog povrede tijekom pregovora mogu se pokrenuti pred istim sudom.

Štetna radnja

Sporovi koji proizlaze iz štetne radnje isto se tako mogu pokrenuti pred sudom mjesta događaja na temelju kojeg je nastala ili će nastati šteta.

Građanska tužba

Građanska tužba za naknadu štete i povrat za kazneno djelo i za naknadu nematerijalne štete ili duševne boli može se podnijeti kaznenom sudu koji se bavi tim predmetom.

Predmeti koji se odnose na uzdržavanje, razvod i roditeljsku odgovornost

Bračni sporovi (sporovi koji se odnose na uzdržavanje na temelju braka, razvoda ili srodstva; izvršavanje roditeljske odgovornosti; nesuglasje između roditelja u zajedničkom izvršavanju roditeljske odgovornosti te komunikacije roditelja i ostale rodbine u izravnoj uzlaznoj liniji s djetetom i propisivanja upotrebe roditeljskog doma i raspodjele pokretnina među supružnicima te sporova u pogledu obiteljskog doma i raspodjele pokretnina među supružnicima u slučaju prekida zajedničkog života) isto se tako mogu pokrenuti pred sudom u regiji u kojoj se nalazi posljednje zajedničko boravište supružnika.

Sporovi koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje isto se tako mogu pokrenuti pred sudom mjesta u kojem se nalazi boravište ili prebivalište korisnika doplatka za uzdržavanje.

2.2.2.2 Kada moram odabrati neki drugi sud, a ne onaj u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila)?

Za predmete koji se odnose na stvarna prava u pogledu nekretnina i predmete koji proizlaze iz najma nekretnina isključivo su nadležni sudovi u regiji u kojoj se nalazi nekretnina.

(Ako se nekretnina nalazi u regiji s više sudova, podnositelj zahtjeva ima pravo odabira.)

Sporovi koji se odnose na prisilnu upravu koju je naložio sud u isključivoj su nadležnosti suda koji je taj nalog izdao.

Sporovi koji se odnose na nasljeđivanje u izravnoj su nadležnosti suda u regiji u kojoj se nalazilo prebivalište preminule osobe ili, ako prebivalište nije poznato, boravište u vrijeme smrti.

Kada je sporedni predmet povezan s glavnim predmetom, posebno uključujući podredne zahtjeve ili zahtjeve u pogledu jamstva, za takve je radnje i druge slične zahtjeve isključivo nadležan sud pred kojim se vodi glavni predmet.

Za glavne predmete koji su povezani isključivo je nadležan sud koji je za taj predmet nadležan od početka.

Nadležnost prvostupanjskog suda na kojem odlučuje vijeće sudaca pred kojim se vodi glavni predmet obuhvaća sve sporedne predmete za koje je nadležan prvostupanjski sud na kojem odlučuje sudac pojedinac i okružni građanski sud, a nadležnost prvostupanjskog suda na kojem odlučuje sudac pojedinac pred kojim se vode glavni predmet obuhvaća sve sporedne predmete za koje je nadležan okružni građanski sud.

2.2.2.3 Mogu li stranke same dodijeliti nadležnost sudu koji inače ne bi bio nadležan?

Prvostupanjski redovni sud koji nije mjesno nadležan može, izričitim ili prešutnim sporazumom stranaka u postupku, postati nadležan osim ako se predmetni sporovi odnose na imovinu. U slučaju sporazuma za koje postoji isključiva nadležnost potrebno je postići izričiti sporazum.

Zaključuje se da prešutni sporazum postoji ako tuženik prisustvuje javnoj raspravi i pravodobno ne podnese prigovor na temelju nenadležnosti predmetnog suda.

Sporazum među strankama kojim redovni sud postaje nadležan za buduće sporove valjan je samo ako je u pisanom obliku i ako se odnosi na konkretan pravni odnos iz kojeg bi sporovi mogli proizići.

3 Ako je predmet u nadležnosti specijaliziranih sudova, kako doznati kojem se sudu moram obratiti?

Kad je riječ o posebnim vijećima nadležnima za žig Zajednice i pomorsko pravo: nadležnost ratione marteriae utvrđuje se u skladu s pravilima o redovnim građanskim sudovima. Kad je riječ o mjesnoj nadležnosti, (a) vijeće nadležno za žig Zajednice u Ateni obuhvaća regije prizivnih sudova u Ateni, na otocima u Egejskom moru, na Dodekanezu, na Krfu, na Kreti, u Lamiji, u Nauplionu, u Patrasu i u Pireju; (b) vijeće nadležno za žig Zajednice u Solunu obuhvaća regije prizivnih sudova u Solunu, Zapadnoj Makedoniji, Trakiji, Janjini i Larisi te (c) vijeće nadležno za pomorsko pravo u Pireju obuhvaća cijelu prefekturu Atiku.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.