Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Nesolventnost - Francuska

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

SADRŽAJ

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

Sve osobe koje obavljaju trgovačku ili obrtničku djelatnost, poljoprivrednici i sve ostale fizičke osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, uključujući slobodnu djelatnost koja podliježe zakonskom ili regulatornom statusu ili čija je titula zaštićena te sve pravne osobe uređene privatnim pravom mogu biti predmet zaštite od vjerovnika (sauvegarde), sudski nadziranog insolvencijskog postupka (redressement judiciaire) i sudske likvidacije (liquidation judiciaire).

Samostalni poduzetnik može pokrenuti stečajni postupak.

Jedino zaposlena osoba može pokrenuti postupak zaštite od vjerovnika. U slučaju sudski nadziranog insolvencijskog postupka ili sudske likvidacije moguće je da je osoba u trenutku pokretanja postupka prestala s obavljanjem djelatnosti.

Pravne osobe uređene privatnim pravom koje mogu biti predmet stečajnog postupka jesu trgovačka društva, društva uređena građanskim pravom, gospodarska interesna udruženja, udruge, strukovne udruge ili odbori trgovačkih društava.

Udruženja uređena privatnim pravom koja nemaju pravnu osobnost, kao što su zajednički pothvati ili društva u postupku osnivanja, ne mogu pokrenuti stečajni postupak.

To vrijedi i za sve pravne osobe javnog prava.

Ubrzani postupak zaštite od vjerovnika i ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika:

ako je revizor ovjerio dužnikova financijska izvješća ili ako ih je izradio ovlašteni računovođa te ako dužnik ima više od 20 zaposlenika ili više od 3 milijuna EUR prometa ne uključujući porez ili više od 1,5 milijuna EUR u ukupnoj bilanci, dužnik može pokrenuti ubrzani postupak zaštite od vjerovnika i ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika. Ubrzani postupak zaštite od vjerovnika i ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika dostupni su i dužniku s konsolidiranim financijskim izvješćima.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak zaštite od vjerovnika može se pokrenuti ako je dužnik suočen s nepremostivim poteškoćama te u slučaju nepostojanja obustave plaćanja.

Sudski nadzirani insolvencijski postupak može se pokrenuti ako je dužnik zbog nemogućnosti podmirivanja tekućih obveza s pomoću raspoložive imovine obustavio plaćanja.

Svrha sudski nadziranog insolvencijskog postupka jest nastavak obavljanja djelatnosti društva, očuvanje radnih mjesta i podmirenje obveza. Zahtjev za pokretanje tog postupka podnosi direktor poduzeća u roku od 45 dana od obustave plaćanja.

Postupak sudske likvidacije pokreće se ako je poduzeće obustavilo plaćanja i ako nije moguć sudski nadzirani insolvencijski postupak.

Jedino dužnik može zatražiti pokretanje postupka zaštite od vjerovnika.

Međutim, osim dužnika, pokretanje sudski nadziranog insolvencijskog postupka ili sudske likvidacije može zatražili i vjerovnik ili državni odvjetnik pod uvjetom da nije pokrenut postupak mirenja (predstečajni postupak).

Odluka o pokretanju stečajnog postupka stupa na snagu na datum donošenja, odnosno u ponoć na dan na koji je donesena.

Dužnik mora biti obaviješten o odluci o pokretanju postupka u roku od osam dana od datuma njezina donošenja; odluka se priopćava i upraviteljima u slučaju nesolventnosti i državnom odvjetniku, uključujući u drugim državama članicama u kojima dužnik ima poslovni nastan.

Odluka proizvodi trenutačne učinke za sve strane.

U roku od petnaest dana od datuma donošenja odluke u registar trgovine i trgovačkih društava, obrtničku komoru ili u posebni registar koji se vodi u tajništvu regionalnog suda unosi se navod o donošenju odluke o pokretanju postupka.

Izvadak iz odluke unosi se u Bodacc (Službeni list građanskih i trgovačkih obavijesti) te u publikaciju koja sadržava pravne obavijesti mjesta u kojem dužnik ima sjedište ili poslovnu adresu.

Ubrzani postupak zaštite od vjerovnika i ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika

Jednako tako, postoje ubrzani postupak zaštite od vjerovnika i ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika.

Ubrzani postupak zaštite od vjerovnika pokreće se na zahtjev dužnika koji sudjeluje u postupku mirenja i koji dokaže postojanje nacrta plana na temelju kojeg će zajamčiti održivost društva.

Činjenica da je dužnik obustavio plaćanja ne predstavlja prepreku za pokretanje ubrzanog postupka zaštite od vjerovnika ako to stanje nije nastalo više od 45 dana prije datuma za pokretanje postupka mirenja.

Ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika može se pokrenuti pod istim uvjetima kao i ubrzani postupak zaštite od vjerovnika ako je iz financijskih izvješća dužnika vidljivo da njegovo zaduženje omogućuje donošenje plana vjerovnika u svojstvu člana odbora za kreditne institucije.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Sva dužnikova imovina čini predmet stečajnog postupka.

Ako je dužnik samostalni poduzetnik, to se odnosi i na svu osobnu imovinu.

Međutim, glavno mjesto stanovanja samostalnog poduzetnika koji obavlja trgovačku, industrijsku, obrtničku, poljoprivrednu ili slobodnu djelatnost ne može biti predmet zapljene profesionalnih vjerovnika.

Ostale izgrađene ili neizgrađene nekretnine koje nisu namijenjene za profesionalnu upotrebu mogu biti predmet izjave o zabrani zapljene. Ta izjava, koja mora imati javnobilježničku ovjeru i biti objavljena, proizvodi učinke samo za profesionalne vjerovnike čija su prava nastala nakon objave.

Svrha zabrane zapljene glavnog mjesta stanovanja dužnika jest zaštita dužnika i njegove obitelji.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

Oduzimanje ovlasti dužniku

Zaštita od vjerovnika i sudski nadzirani insolvencijski postupak

U slučaju pokretanja postupka zaštite od vjerovnika ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka dužniku se ne oduzimaju ovlasti te dužnik nastavlja upravljati svojim poduzećem.

U slučaju zaštite od vjerovnika stečajni upravitelj nadzire ili pomaže dužniku u upravljanju poduzećem u skladu sa zadaćama koje je utvrdio sud.

U slučaju sudski nadziranog insolvencijskog postupka stečajni upravitelj pomaže vjerovniku u upravljanju ili sam jamči upravljanje, u cijelosti ili djelomično, umjesto dužnika.

Sudska likvidacija

U slučaju pokretanja postupka sudske likvidacije dužniku se oduzimaju ovlasti upravljanja i raspolaganja imovinom. Njegova prava i radnje koja se odnose na profesionalnu imovinu provodi stečajni upravitelj, koji jamči upravljanje imovinom.

Upravitelji u slučaju nesolventnosti

Upravitelji u slučaju nesolventnosti jesu sudski povjerenici pod nazorom državnog odvjetnika koji pripadaju uređenim profesijama.

Osobe koje obavljaju slobodne profesije moraju biti unesene na nacionalne popise i ispunjavati stroge uvjete u pogledu sposobnosti i morala.

Jednako tako, moguće je imenovati osobe koje nisu unesene na popise, ali koje imaju iskustvo ili određene kvalifikacije u pogledu predmeta.

Upravitelje u slučaju nesolventnosti imenuje sud pri pokretanju postupka.

Upravitelji u slučaju nesolventnosti mogu biti pozvani na građansku odgovornost u skladu s uvjetima općeg prava.

Naknade upravitelja utvrđuju se dekretom, u skladu s odgovarajućim ljestvicama; sudac nalaže da tako utvrđene troškove naknade snosi dužnik.

Ovlasti upravitelja u slučaju nesolventnosti i dužnika

Stečajni upravitelj

Sud koji pokreće postupak zaštite od vjerovnika ili sudski nadzirani insolvencijski postupak načelno imenuje stečajnog upravitelja, kojeg može predložiti dužnik u postupku zaštite ili državni odvjetnik.

Njegovo imenovanje nije obvezno ako dužnik ima manje od dvadeset zaposlenika ili promet manji od 3 milijuna EUR bez poreza.

U slučaju ubrzanog postupka zaštite od vjerovnika i ubrzanog postupka financijske zaštite od vjerovnika imenovanje upravitelja uvijek je obvezno.

U slučaju zaštite od vjerovnika stečajni upravitelj nadzire dužnika ili mu pomaže pri upravljanju poduzećem u skladu sa zadaćama koje je utvrdio sud.

U slučaju sudski nadziranog insolvencijskog postupka pomaže vjerovniku pri upravljanju ili sam jamči upravljanje, u cijelosti ili djelomično, umjesto dužnika.

Stečajni upravitelj mora poduzeti mjere potrebne za očuvanje prava poduzeća protiv dužnika poduzeća te mjere potrebne za očuvanje proizvodnih kapaciteta ili osigurati da dužnik poduzme navedene mjere.

Stečajni upravitelj ima vlastite ovlasti, kao što su ovlast potpisivanja u svrhu upotrebe bankovnih računa dužnika kojemu je zabranjeno izdavati čekove i, zahtijevanje daljnje provedbe aktualnih ugovora te provedbe potrebnih otpuštanja.

Sudski opunomoćenik

Sudskog opunomoćenika uvijek imenuje sud u svim stečajnim postupcima.

Njegova je zadaća zastupanje vjerovnika i njihovih kolektivnih interesa.

Sudski opunomoćenik utvrđuje popis potraživanja, uključujući plaće, zajedno s prijedlozima za prihvat, odbijanje ili prethodnog upućivanja pitanja nadležnom sudu i dostavlja taj popis stečajnom sucu.

Likvidator

U slučaju donošenja presude o sudskoj likvidaciji sud imenuje likvidatora.

Likvidator mora utvrditi potraživanja i imovinu dužnika kako bi raspodijelio preostalu imovinu vjerovnicima.

Provodi otpuštanja zaposlenika i može odabrati hoće li nastaviti s aktualnim ugovorima.

Zastupa dužnika kojem su oduzete ovlasti i provodi većinu njegovih prava i radnji koje se odnose na njegovu imovinu u okviru postupka sudske likvidacije. Međutim, ne može ostvarivati prava koja nisu povezana s imovinom dužnika.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

Prijeboj je način otplate uzajamnih obveza po najslabijim tržišnim uvjetima.

Može se provoditi samo između dviju osoba koje su uzajamni vjerovnici, odnosno dužnici.

Dakle, prijebojem se postiže dvostruko skraćeno plaćanje među uzajamnim potraživanjima.

Dužniku je u načelu zabranjeno plaćanje duga nastalog prije donošenja presude o pokretanju postupka zaštite od vjerovnika ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka.

Međutim, zabrana plaćanja prethodnih dugovanja ne primjenjuje se na plaćanje povezanih dugovanja primjenom prijeboja. Povezanim dugovanjima smatraju se uzajamna dugovanja koja nastaju provedbom ili kršenjem istog ugovora.

Ako dugovanje povezano s prethodnim dugovanjem nastane nakon donošenja presude o pokretanju postupka, moguće je provesti plaćanje tog dugovanja prijebojem s prethodnim dugovanjem pod uvjetom da je potonje prijavljeno.

Uzajamna dugovanja smatraju se povezanima ako je njihov nastanak povezan s provedbom ili kršenjem istog ugovora ili ugovornom cjelinom.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

Postupak nastavka provedbe ugovora tijekom njihova trajanja

Pokretanjem stečajnog postupka ne dovodi se u pitanje postojanje ugovora kojima je dužnik povezan sa svojim partnerima (dobavljačima, klijentima), a koji su na snazi u trenutku pokretanja postupka.

To su ugovori koji su trenutačno na snazi i ugovori koji se provode u trenutku pokretanja postupka, ugovori sklopljeni na paušalnoj osnovi koji nisu istekli na taj datum ili ugovori s trenutačnom izvedbom koja još nije stupila na snagu, ali su ugovori već sklopljeni.

Ugovorna strana takvog ugovora imat će prednost i primit će isplatu prije ostalih vjerovnika.

Zaštite od vjerovnika i sudski nadzirani insolvencijski postupak

Ugovor se a priori automatski nastavlja; stečajni upravitelj raspolaže mogućnošću da zahtijeva nastavak provedbe ugovora radi plaćanja usluga koje će mu biti pružene.

U slučaju nepostojanja stečajnog upravitelja dužnik koristi svoje pravo zahtijevanja izvršenja ugovora koji su u tijeku, a nakon dobivanja suglasnosti sudskog opunomoćenika.

Izvršenje ugovora nastavlja se uobičajenim tijekom, u skladu s ugovornim odredbama.

Ako utvrdi da ne raspolaže dostatnim sredstvima za ispunjenje svojih obveza, stečajni upravitelj ima ovlast raskinuti ugovor zbog očekivanog neizvršenja od strane dužnika.

Ugovor koji je u tijeku valjano se raskida ako stečajni upravitelj nakon isteka roka od mjesec dana nije izričito zatražio provedbu ugovora u tijeku.

Isto vrijedi u slučaju neplaćanja i ako druga ugovorna strana ne da suglasnost za nastavak ugovornog odnosa.

Osim toga, stečajni upravitelj može od stečajnog suca zatražiti donošenje presude o raskidu ugovora koji je u tijeku ako je taj raskid potreban radi zaštite od vjerovnika ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka te ako se time ne bi pretjerano naškodilo interesima druge ugovorne strane.

Sudska likvidacija

Načelno se nastavlja s provedbom svih aktualnih ugovora.

Likvidator jedini može zahtijevati izvršenje ugovora koji su u tijeku na način da osigura pružanje usluge obećane dužniku.

Ugovor koji je u tijeku valjano se raskida ako likvidator nakon isteka roka od jednog mjeseca nije izričito zatražio provedbu ugovora u tijeku.

Isto vrijedi ako se činidba dužnika odnosi na plaćanje novčanog iznosa, na dan kada je druga ugovorna strana obaviještena o odluci likvidatora da ne nastavi s provedbom ugovora, kao i u slučaju neplaćanja.

Osim toga, ako utvrdi da ne raspolaže dostatnim sredstvima za ispunjenje svojih obveza, likvidator ima ovlast raskinuti ugovor zbog očekivanog neizvršenja od strane dužnika.

Ako činidba ne obuhvaća plaćanje novčanog iznosa, likvidator jednako tako može od stečajnog suca zatražiti raskidanje ugovora ako je to potrebno za provedbu likvidacije i ako se time ne bi pretjerano naškodilo interesima druge ugovorne strane.

Prodaja ugovora koji su u tijeku

U slučaju sudski nadziranog insolvencijskog postupka, ako je planom za taj postupak predviđena prodaja poduzeća trećoj osobi, sud može donijeti rješenje o prodaji ugovora korisnih za poduzeće (zakup, ugovor o pružanju usluga, ugovor o franšizi, opskrba, dozvola za iskorištavanje).

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

U slučaju stečajnog postupka vjerovnici mogu zaštititi svoja prava u odnosu na dužnika isključivo u okviru stečajnog postupka i ne mogu pojedinačno pokrenuti postupak protiv dužnika kako bi osigurali plaćanje.

Donošenje presude o zatvaranju postupka sudske likvidacije zbog nedovoljnih sredstava ne podrazumijeva da vjerovnici ponovno mogu pojedinačno ostvarivati svoja prava protiv dužnika.

Postoji iznimka od ovog pravila:

– za postupke koji se odnose na imovinu stečenu nasljeđivanjem tijekom postupka sudske likvidacije;

– ako je dugovanje nastalo zbog prekršaja za koji je utvrđena krivnja dužnika te ako se odnosi na prava povezana s osobom vjerovnika i

– ako je dugovanje nastalo zbog prijevarnih radnji počinjenih na štetu tijela za pružanje socijalne zaštite. Prijevarno podrijetlo dugovanja utvrđuje se sudskom odlukom ili kaznom koju izriče tijelo za pružanje socijalne zaštite.

Vjerovnici jednako tako imaju pravo na pojedinačno djelovanje u sljedećim slučajevima:

– proglašen je osobni stečaj dužnika;

– dužnik je proglašen krivim za bankrot;

– dužnik, na temelju bilo kojeg dijela svoje imovine ili pravna osoba čiji je bio direktor bila je predmet prethodnog postupka sudske likvidacije koji je zatvoren zbog nedostatnosti imovine manje od pet mjeseci prije pokretanja predmetnog postupka ili su dužniku tijekom pet godina koje prethode tom datumu oprošteni dugovi i

– postupak je pokrenut kao teritorijalni stečajni postupak u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku.

Nadalje, u slučaju prijevare jednog ili više vjerovnika sud svim vjerovnicima dopušta ponovno pokretanje pojedinačnih postupaka protiv dužnika. Sud donosi odluku pri zatvaranju postupka, nakon što je saslušao ili pozvao dužnika, likvidatora i nadzornike. Jednako tako, može naknadno donijeti odluku na zahtjev svih zainteresiranih osoba te pod istim uvjetima.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Donošenjem presude o pokretanju stečajnog postupka prekidaju se ili zabranjuju postupci pokrenuti protiv dužnika u svrhu plaćanja novčanog iznosa ili raskida ugovora zbog neplaćanja novčanih iznosa.

Obustavljaju se i postupci izvršenja i zaštitne mjere.

Postupci koje su pokrenuli vjerovnici prije pokretanja cjelokupnog stečajnog postupka prekidaju se ili obustavljaju.

Prema tome, obuhvaćeni su svi prethodni vjerovnici, neovisno o tome raspolažu li jamstvima.

Prekid i zabrana primjenjuju se na sve stečajne postupke.

Tužbe koje su u tijeku prekidaju se sve dok predmetni vjerovnik ne podnese svoje zahtjeve.

Nakon toga ponovno se pokreću, ali odnose se isključivo na utvrđivanje postojanja duga i njegova iznosa, ne uključujući osudu dužnika.

Pravni postupci i postupci izvršenja, osim prethodno navedenih, nastavljaju se tijekom razdoblja promatranja protiv dužnika, nakon ispitivanja sudskog opunomoćenika i stečajnog upravitelja, ako potonji ima zadaću pružanja pomoći ili zastupanja dužnika ili nakon ponovnog podnošenja tužbe na poticaj sudskog opunomoćenika ili stečajnog upravitelja.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

Zaštita od vjerovnika i sudski nadzirani insolvencijski postupak

U pogledu donošenja plana za zaštitu od vjerovnika s vjerovnicima se provodi savjetovanje o rokovima plaćanja ili oslobađanju od obveze.

Stečajni upravitelj dostavlja prijedloge sudskom opunomoćeniku, koji zastupa vjerovnike.

Sudski opunomoćenik pojedinačno ili kolektivno dobiva suglasnost od svakog vjerovnika koji je podnio zahtjev u pogledu dugovanja.

Sudski opunomoćenik nije obvezan savjetovati se s vjerovnicima za koje u nacrtu plana nisu izmijenjeni načini plaćanja ili za koje je predviđeno plaćanje čitavog iznosa odjednom u gotovini neposredno nakon donošenja plana ili priznavanja tražbina.

Odbori vjerovnika

Ako dužnik ima više od 150 zaposlenika i promet veći od 20 milijuna EUR, osnivaju se odbori vjerovnika, koji donose odluku o nacrtima plana otpisa obveza.

Odbori vjerovnika sastaju se u različitim sastavima ovisno o kategoriji vjerovnika kako bi im podnijeli prijedloge o kojima mogu raspravljati i o kojima donose zajedničku odluku; odnosno, manjina se mora prikloniti većini.

Postoji odbor kreditnih institucija, koji čine društva za financiranje, kreditne institucije i slično te odbor koji čine glavni pružatelji robe i usluga. Ako postoje držatelji obveznica, saziva se opća skupština koju čine svi vjerovnici koji posjeduju obveznice izdane u Francuskoj ili u inozemstvu radi donošenja odluke o planu koji su usvojili odbori vjerovnika.

Stečajni upravitelj mora se savjetovati s odborima vjerovnika u pogledu nacrta plana i glasati u korist plana prije nego što sud može donijeti odluku.

U prisutnosti odbora vjerovnika svi vjerovnici koji su članovi odbora moraju iznijeti alternativne prijedloge uz nacrt plana koji je predložio dužnik.

Prema tome, nacrt plana može podnijeti dužnik ili, u slučaju sudski nadziranog insolvencijskog postupka, upravitelj uz suglasnost dužnika, ali nacrt plana može potjecati i iz inicijative vjerovnika koji su članovi odbora. Plan koji su usvojili odbori te, ako se razlikuje, plan koji podržavaju dužnik ili upravitelj potom se podnosi sudu.

Ubrzani postupak zaštite od vjerovnika

U slučaju pokretanja ubrzanog postupka zaštite od vjerovnika odbori vjerovnika (odbor kreditnih institucija i odbor pružatelja robe i usluga) obvezno se sazivaju kao i, prema potrebi, opća skupština držatelja obveznica.

Jednako tako, provodi se pojedinačno savjetovanje s vjerovnicima izvan odbora.

Ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika

U slučaju pokretanja ubrzanog postupka financijske zaštite od vjerovnika saziva se samo odbor kreditnih institucija te, prema potrebi, opća skupština držatelja obveznica.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Prije donošenja presude o pokretanju postupka moraju biti podneseni zahtjevi za sve tražbine, neovisno o tome jesu li te tražbine komercijalne, građanske, upravne (Državna riznica, tijela za pružanje socijalne skrbi i socijalne sigurnosti) ili kaznene (novčana kazna). Nije važno je li tražbina nezaštićena ili povlaštena, je li dospjela ili za njezino plaćanje postoji rok te je li sigurna ili uvjetna.

Tražbine redovno nastale nakon donošenja presude o pokretanju postupka u svrhu provedbe postupka ili u zamjenu za uslugu pruženu dužniku radi njegove profesionalne djelatnosti, plaćaju se po dospijeću.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

Svi vjerovnici čije su tražbine nastale prije donošenja presude o pokretanju postupka moraju podnijeti zahtjeve sudskom opunomoćeniku u slučaju zaštite od vjerovnika ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka ili, u slučaju likvidacije, likvidatoru.

Rok za podnošenje zahtjeva je dva mjeseca od zakonite objave presude o pokretanju postupka.

Dužnik jednako tako može sam podnijeti zahtjev jednog od svojih vjerovnika pod istim uvjetima.

Podnošenje zahtjeva jednako se tako odnosi na određene tražbine nastale nakon donošenja presude o pokretanju postupka te na tražbine koje nemaju nadređeni status za plaćanje u korist tražbina korisnih za društvo ili povezanih s potrebama postupka.

U podnesenom zahtjevu moraju biti navedeni dugovani iznos i dospjeli iznos, datumi dospijeća, narav postojeće povlastice ili jamstva te načini izračuna kamata.

Za takve zahtjeve nije propisan određeni obrazac. U zahtjevu mora biti jednoznačno navedena volja vjerovnika da zahtijeva plaćanje svoje tražbine, da prikaže status tražbine i sudjeluje u postupku.

Nakon dobivanja primjedbi dužnika sudski opunomoćenik utvrđuje popis tražbina za koje su podneseni zahtjevi i svoje prijedloge za prihvat, odbijanje ili upućivanje prethodnog pitanja nadležnom sudu.

Taj popis dostavlja stečajnom sucu i stečajnom upravitelju.

Prije nego što prihvati ili odbije tražbinu, stečajni sudac provjerava njezino postojanje, iznos i narav s obzirom na dokazne elemente koje je podnositelj zahtjeva dostavio te, ako je to primjenjivo, elemente koje su dostavile saslušane osobe i sudski opunomoćenik.

Vjerovnicima koji ne podnesu zahtjeve u propisanim rokovima zabranjeno je pokretanje postupka i oni ne mogu sudjelovati u raspodjeli imovine ili zahtijevati dividende u slučaju donošenja plana ili raspodjele imovine dužnika, osim ako ishode odobrenje stečajnog suca.

U slučaju donošenja takvog odobrenja mogu sudjelovati u naknadnoj raspodjeli, na vlastiti zahtjev.

Ubrzani postupak zaštite od vjerovnika i ubrzani postupak financijske zaštite od vjerovnika

Dužnik sastavlja popis tražbina svih vjerovnika koji su sudjelovali u mirenju, a koje moraju biti predmet zahtjeva za tražbine. Dužnikov revizor ovjerava taj popis, koji se pohranjuje u tajništvu suda.

Sudski opunomoćenik svakom vjerovniku dostavlja izvadak iz popisa koji se odnosi na njegovu tražbinu.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

Nadređeni vjerovnik raspolaže jamstvom za prvenstvo pri plaćanju u odnosu na ostale, takozvane nezaštićene vjerovnike svojeg dužnika u slučaju pokretanja cjelokupnog stečajnog postupka protiv dužnika.

Dakle, vjerovnik može biti nadređen:

– ako raspolaže jamstvom koje mu je dodijelio dužnik ili sud ili

– ako mu je zakonom propisan nadređeni status zbog njegova svojstva.

Nisu svi nadređeni vjerovnici jednaki. Ako se natječe nekoliko nadređenih vjerovnika, njihova se potraživanja isplaćuju prema redoslijedu propisanom zakonom, ali uvijek prije nezaštićenih vjerovnika.

Nezaštićenim vjerovnicima potraživanja se isplaćuju iz preostale imovine dužnika nakon isplate nadređenim vjerovnicima. Raspodjela se provodi na takav način da je omjer između podnesenog zahtjeva za naknadu i iznosa naknade koji podnositelj zahtjeva stvarno primi isti za sve podnositelje zahtjeva.

Razine nadređenosti

Zaštita od vjerovnika i sudski nadzirani insolvencijski postupak

Raspodjela kupovne cijene nekretnine među vjerovnicima provodi se prema sljedećem redoslijedu:

  1. nadređene tražbine zaposlenika prve razine: plaćanje naknade za posljednjih šezdeset dana rada prije donošenja presude o pokretanju postupka;
  2. sudski troškovi nastali nakon donošenja presude o pokretanju postupka za potrebe provedbe postupka: troškovi za očuvanje, raspodjelu robe i raspodjelu cijene među vjerovnicima (troškovi inventure i oglašavanja, naknada sudskim opunomoćenicima itd.);
  3. tražbine osigurane na temelju jamstva s obzirom na nadređenost mirenja: prednost dana vjerovnicima koji pristanu na novi doprinos u novcu ili koji pruže novu robu ili usluge u svrhu osiguranja daljnjeg obavljanja djelatnosti poduzeća i njegove održivosti;
  4. nadređenost tražbina nastalih nakon donošenja presude o pokretanju postupka: tražbine nastale za potrebe provedbe postupka ili privremenog održavanja djelatnosti ili tražbine nastale u zamjenu za uslugu pruženu dužniku tijekom održavanja djelatnosti ili na temelju provedbe ugovora koji je u tijeku, a koji održava likvidator ili tražbine nastale za potrebe svakodnevnog života dužnika koji je fizička osoba;
  5. tražbine osigurane na temelju jamstva s obzirom na opću nadređenost zaposlenika: plaćanje naknade za šest mjeseci rada prije donošenja presude o pokretanju postupka;
  6. tražbine osigurane na temelju jamstva s obzirom na posebnu nadređenost ili hipoteku;
  7. nezaštićene tražbine.

Raspodjela kupovne cijene pokretnine među vjerovnicima provodi se prema sljedećem redoslijedu:

  1. tražbine osigurane posebnim jamstvom na temelju prava zadržavanja;
  2. nadređene tražbine zaposlenika prve razine: plaćanje naknade za posljednjih šezdeset dana rada prije donošenja presude o pokretanju postupka;
  3. sudski troškovi nastali nakon donošenja presude o pokretanju postupka za potrebe provedbe postupka: troškovi za očuvanje, raspodjelu robe i raspodjelu cijene među vjerovnicima (troškovi inventure i oglašavanja, naknada sudskim opunomoćenicima itd.);
  4. tražbine osigurane na temelju jamstva s obzirom na nadređenost mirenja: prednost dana vjerovnicima koji pristanu na novi doprinos u novcu ili koji pruže novu robu ili usluge u svrhu osiguranja daljnjeg obavljanja djelatnosti poduzeća i njegove održivosti;
  5. nadređenost tražbina nastalih nakon donošenja presude o pokretanju postupka: tražbine nastale za potrebe provedbe postupka ili privremenog održavanja djelatnosti ili tražbine nastale u zamjenu za uslugu pruženu dužniku tijekom održavanja djelatnosti ili na temelju provedbe ugovora koji je u tijeku, a koji održava likvidator ili tražbine nastale za potrebe svakodnevnog života dužnika koji je fizička osoba;
  6. nadređeni status Riznice;
  7. tražbine osigurane na temelju posebnog jamstva za pokretnine bez prava na zadržavanje;
  8. tražbine osigurane na temelju drugih općih povlastica za pokretnine;
  9. nezaštićene tražbine.

Sudska likvidacija

Raspodjela kupovne cijene nekretnine među vjerovnicima provodi se prema sljedećem redoslijedu:

  1. nadređene tražbine zaposlenika prve razine: plaćanje naknade za posljednjih šezdeset dana rada prije donošenja presude o pokretanju postupka;
  2. sudski troškovi nastali nakon donošenja presude o pokretanju postupka za potrebe provedbe postupka: troškovi inventure i oglašavanja, naknada sudskim opunomoćenicima itd.;
  3. tražbine osigurane na temelju jamstva s obzirom na nadređenost mirenja: prednost dana vjerovnicima koji pristanu na novi doprinos u novcu ili koji pruže novu robu ili usluge u svrhu osiguranja daljnjeg obavljanja djelatnosti poduzeća i njegove održivosti;
  4. tražbine osigurane na temelju posebnih jamstava za nekretnine;
  5. nadređenost tražbina nastalih nakon donošenja presude o pokretanju postupka: tražbine nastale za potrebe provedbe postupka ili privremenog održavanja djelatnosti ili tražbine nastale u zamjenu za uslugu pruženu dužniku tijekom održavanja djelatnosti ili na temelju provedbe ugovora koji je u tijeku, a koji održava likvidator ili tražbine nastale za potrebe svakodnevnog života dužnika koji je fizička osoba;
  6. nezaštićene tražbine.

Raspodjela kupovne cijene pokretnine među vjerovnicima provodi se prema sljedećem redoslijedu:

  1. tražbine zaštićene posebnim jamstvom na temelju prava zadržavanja;
  2. nadređene tražbine zaposlenika prve razine: plaćanje naknade za posljednjih šezdeset dana rada prije donošenja presude o pokretanju postupka;
  3. sudski troškovi nastali nakon donošenja presude o pokretanju postupka za potrebe provedbe postupka: troškovi inventure i oglašavanja, naknada sudskim opunomoćenicima itd.;
  4. tražbine zaštićene na temelju jamstva s obzirom na nadređenost mirenja;
  5. nadređenost tražbina nastalih nakon donošenja presude o pokretanju postupka: tražbine nastale za potrebe provedbe postupka ili privremenog održavanja djelatnosti ili tražbine nastale u zamjenu za uslugu pruženu dužniku tijekom održavanja djelatnosti ili na temelju provedbe ugovora koji je u tijeku, a koji održava likvidator ili tražbine nastale za potrebe svakodnevnog života dužnika koji je fizička osoba;
  6. tražbine osigurane na temelju hipoteke nad pokretninama ili tražbine osigurane na temelju zaloga nad materijalom ili opremom;
  7. nadređeni status Riznice;
  8. tražbine osigurane posebnim jamstvom bez prava zadržavanja;
  9. nadređenost za pokretnine (članak 2331. Građanskog zakonika) i opća nadređenost zaposlenika;
  10. nezaštićene tražbine.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

Zaštita od vjerovnika i sudski nadzirani insolvencijski postupak

Svrha postupaka zaštite od vjerovnika i sudski nadziranog insolvencijskog postupka jest omogućiti spašavanje poduzeća, daljnje obavljanje djelatnosti, očuvanje radnih mjesta i podmirenje obveza na temelju plana. Plan za zaštitu od vjerovnika i sudski nadzirani insolvencijski postupak mogu se zaustaviti samo ako budu ispunjeni ti uvjeti.

Dužnik, u slučaju zaštite od vjerovnika, ili upravitelj, u slučaju sudski nadziranog insolvencijskog postupka, izrađuje nacrt plana ako postoji stvarna mogućnost spašavanja društva. Taj se plan sastoji od triju dijelova:

– gospodarske i financijske sastavnice kojom se određuju izgledi sudski nadziranog insolvencijskog postupka s obzirom na mogućnosti i načine djelovanja, stanja tržišta i raspoloživih financijskih sredstava;

– definicije načina ispunjavanja obveza i mogućih jamstava koju mora potpisati direktor kako bi zajamčio njezinu provedbu i

– socijalne sastavnice, u kojoj se izlažu i obrazlažu razina i izgledi za radna mjesta, kao i predviđeni socijalni uvjeti za nastavak obavljanja djelatnosti. Ako su nacrtom predviđena otpuštanja zbog ekonomskih razloga, u njemu se podsjeća na već poduzete mjere i utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi omogućivanja sanacije i isplate naknade zaposlenicima čije je zaposlenje ugroženo.

U planu se navode sve obveze koje su preuzele osobe zadužene za provedbu i koje su potrebne za sanaciju poduzeća.

Nakon toga sud donosi odluku o nacrtu plana koji mu je dostavio dužnik ili vjerovnik.

Odluka suda kojom se odobrava plan spašavanja ili sanacije ili plan za prodaju predstavlja sudsku odluku. Ako su uspostavljeni odbori vjerovnika, plan uključuje i ugovorni aspekt.

Trajanje plana ne smije premašivati deset godina, odnosno petnaest godina za poljoprivrednike.

Sud imenuje upravitelja ili sudskog opunomoćenika za trajanje čitavog plana u svojstvu povjerenika za provedbu plana koji nadzire njegovu provedbu.

Odluka o planu predstavlja kraj razdoblja promatranja. Dužnik ponovno raspolaže svojom imovinom i ponovno može upravljati svojim poduzećem pod uvjetom da se pridržava mjera koje mu je sud naložio u planu.

Dužnik mora poštovati odredbe plana u svim pogledima.

U protivnom, u slučaju nepoštovanja obveza ili ako ponovno dođe do obustave plaćanja tijekom provedbe plana zaštite od svjedoka ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka, plan se ukida i ponovno se pokreće postupak protiv dužnika.

Pretvaranje u sudsku likvidaciju

Odluka o sudskoj likvidaciji može biti donesena tijekom ili nakon razdoblja promatranja koje je pokrenuto donošenjem presude o zaštiti, kao i presude o sudski nadziranom insolvencijskom postupku.

Sud mora donijeti odluku o sudskoj likvidaciji ako se nastavak poslovanja poduzeća pokaže nemogućim ili ako nije moguće donijeti plan o prodaji u okviru postupka sudski nadziranog insolvencijskog postupka.

Kraj obveza dužnika koji je fizička osoba u postupku sudske likvidacije

Oduzimanje ovlasti dužniku primjenjuje se od dana donošenja odluke o sudskoj likvidaciji do zaključenja likvidacije. U tom trenutku ponovno stječe svoja prava i ponovno može djelovati.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Na temelju dovršetka provedbe plana za zaštitu ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka vjerovnicima koji nisu podnijeli zahtjev za svoje tražbine ne omogućuje se pokretanje postupka protiv dužnika.

Iznimno pokretanje pojedinačnih postupaka izričito je predviđeno samo u slučaju zaključenju sudske likvidacije zbog nedostatnih sredstava.

Trenutak u kojem se stečajni postupak smatra zaključenim

Razdoblje promatranja znači razdoblje koje traje od dana donošenja presude o pokretanju postupka do dana donošenja presude o planu za zaštitu od vjerovnika ili za sudski nadzirani insolvencijski postupak ili proglašenja sudske likvidacije.

Tijekom postupka zaštite od vjerovnika, jednako i kao tijekom postupka sudski nadziranog insolvencijskog postupka, djelovanje se nastavlja tijekom razdoblja promatranja, a dužnik u načelu nastavlja upravljati svojim poduzećem, uz određena ograničenja.

Ako postoji ozbiljna mogućnost zaštite poduzeća, razdoblje promatranja završava se donošenjem plana zaštite od vjerovnika ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka.

Donošenjem plana za zaštitu od vjerovnika ili za sudski nadzirani insolvencijski postupak dužniku se vraćaju ovlasti nad poslovanjem, ali time se ne završava postupak.

Zaključenje postupka nastupa nakon što stečajni sudac odobri izvješće o kraju zadatka upravitelja ili sudskog opunomoćenika. Predsjednik suda tada donosi rješenje o zaključenju koje predstavlja sudsku upravnu mjeru koja nije podložna pravnom lijeku.

Dakle, postupak je sudski zaključen u trenutku donošenja rješenja o zaključenju.

Međutim, učinci postupka ne završavaju donošenjem rješenja o zaključenju jer je plan za zaštitu od vjerovnika ili sudski nadzirani insolvencijski postupak i dalje u tijeku.

Dužnik mora poštovati odredbe plana u svim pogledima.

U protivnom, u slučaju nepoštovanja obveza ili ako ponovno dođe do obustave plaćanja tijekom provedbe plana zaštite od svjedoka ili sudski nadziranog insolvencijskog postupka, plan se ukida i ponovno se pokreće postupak protiv dužnika.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Troškove postupka snosi poduzetnik koji je predmet stečajnog postupka.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

Kad sud pokrene postupak sudski nadziranog insolvencijskog postupka ili sudske likvidacije, u načelu se smatra da je datum obustave plaćanja dužnika datum donošenja presude o pokretanju postupka.

Međutim, sud ima mogućnost utvrđivanja datuma obustave plaćanja kao datum koji do 18 mjeseci prethodi datumu pokretanja stečajnog postupka.

Razdoblje koje teče od datuma obustave plaćanja do datuma pokretanja postupka sudski nadziranog insolvencijskog postupka ili sudske likvidacije u tom se slučaju naziva razdobljem koje prethodi nalogu o stečaju.

Određeni akti koje je dužnik donio tijekom tog razdoblja, a koji se čine prijevarnima, poništavaju se.

Utvrđivanje ništavnosti akta donesenih tijekom tog razdoblja u isključivoj je nadležnosti suda pred kojim se vodi postupak.

Poduzimanje mjera dopušteno je samo sudskom upravitelju, sudskom opunomoćeniku, likvidatoru ili državnom odvjetniku.

Vjerovnici mogu pojedinačno ili zajednički, posredstvom sudskom opunomoćenika, pokrenuti postupak kojim zahtijevaju nemogućnost izvršenja akata koje je donio dužnik.

Akt je ništavan u pogledu svih i retroaktivno je poništen.

Postoji dvanaest slučajeva obavezne ništavnosti koji se primjenjuju na takve akte. To su:

  • svi akti kojima se besplatno prenosi pokretna ili nepokretna imovina;
  • svi zamjenski ugovori u kojemu obveze dužnika znatno premašuju obveze druge strane;
  • sva plaćanja, neovisno o načinu, za nedospjela dugovanja na dan plaćanja;
  • sva plaćanja dospjelih dugovanja, plaćena na bilo koji način osim novčanicama, vrijednosnim papirima, bankovnim prijenosom, kreditnim transferima ili na bilo koji uobičajeno prihvaćeni način u poslovnim odnosima;
  • sve uplate i terećenja iznosa provedena nakon zaloga nad robom u slučaju nepostojanja sudske odluke sa snagom pravomoćnosti;
  • sve uobičajene hipoteke, sve sudske hipoteke i sve pravne hipoteke supružnika te sva prava zaloga nad imovinom dužnika za prethodno nastale dugove;
  • sve zaštitne mjere, osim ako upis ili ovrha prethode datumu obustave plaćanja;
  • sva odobrenja i ukidanja opcija za zaposlenike poduzeća;
  • svi prijenosi imovine ili prava u okviru imovine obuhvaćene uzajamnim fondom, osim ako je do prijenosa došlo na temelju jamstva za istodobno ugovoreni dug;
  • svi dodaci ugovoru o fondu koji se odnose na prava ili imovinu prenesene u imovinu obuhvaćenu uzajamnim fondom na temelju jamstva za dugove ugovore prije donošenja tog dodatka;
  • ako je dužnik samostalni poduzetnik s ograničenom odgovornošću, svaka raspodjela ili promjena u raspodjeli imovine, pod uvjetom da se prihodi na koje se ta raspodjela ne odnosi uplaćuju u poslovnu djelatnost, zbog čega dolazi do osiromašenja imovine obuhvaćene postupkom u korist druge imovine tog poduzetnika;
  • ovjerena izjava dužnika o zabrani zapljene.

Neovisno o tome jesu li te akte strane donijele u dobroj vjeri, sud ih mora poništiti.

Nadalje, sud može poništiti akte kojima se besplatno prenosi pokretna ili nepokretna imovina i izjavu o zabrani zapljene donesene tijekom razdoblja od šest mjeseci prije datuma obustave plaćanja. Ti slučajevi podliježu neobaveznoj ništavnosti.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 13/02/2018