Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravna struka - Hrvatska


Pravna struka

Zaposlenici u pravosudnim tijelima

Zaposlenici pravosudnih tijela su pravosudni dužnosnici, državni službenici i namještenici.

Suci

Suci su pravosudni dužnosnici čija je dužnost stalna. Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin.

Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike odnosno koja već obnaša pravosudnu dužnost.

Za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 10 godina.

Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 12 godina.

Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o sudovima
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Državnom sudbenom vijeću
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Sudsko osoblje

Broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa.

Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.

Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

Kod prijama sudskih službenika i namještenika u sudove mora se voditi računa o zastupljenosti službenika i namještenika pripadnika nacionalnih manjina.

Propise o potrebnom stupnju obrazovanja sudskih službenika i namještenika, donosi ministar pravosuđa.

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti

Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.

Viši sudski savjetnik i sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.

Viši sudski savjetnik – specijalist može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina.

Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje četiri godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Viši sudski savjetnik – specijalist u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje šest godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Nadležnost za obavljanje poslova sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. Na temelju provedenog postupka podnose sucu nacrt na temelju kojeg on donosi odluku te po ovlaštenju suca objavljuje tako donesenu odluku.

Sukladno važećim odredbama Zakona o sudovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka, i to kako slijedi:

  1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,
  2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
  3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
  4. u ovršnim postupcima,
  5. u ostavinskim postupcima,
  6. u zemljišnoknjižnim postupcima,
  7. u prekršajnim postupcima,
  8. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu,
  9. u registarskim postupcima,
  10. u skraćenim stečajnim postupcima,
  11. o troškovima sudskih postupaka.

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici – specijalisti ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.

U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.

Sudački vježbenici

Ministarstvo pravosuđa određuje svake godine broj vježbeničkih mjesta u sudovima u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim u državnom proračunu.

Uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, uređuju se posebnim zakonom.

Stručni suradnici

Sud može imati i službenike sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i propisanim radnim iskustvom defektološkog, sociološkog, pedagoškog, ekonomskog, knjigovodstveno-financijskog i drugog odgovarajućeg obrazovanja.

Stručni suradnici kao stručni pomoćnici pomažu sucu u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja.

Suci porotnici

Suci porotnici su građani Republike Hrvatske koji sudjeluju u suđenju u pojedinim postupcima i sudačku funkciju ne obavljaju kao redovito zanimanje, već kao članovi vijeća ravnopravno sa sucem odlučuju o pitanjima o kojima u kaznenom postupku treba donijeti odluku.

Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika.

Suci porotnici imenuju se na četiri godine i istekom toga roka mogu biti ponovno imenovani.

Suce porotnike općinskih i županijskih sudova imenuje županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruge poslodavaca i gospodarske komore.

Prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti mišljenje predsjednika odgovarajućeg suda o predloženim kandidatima.

Ravnatelj sudske uprave

Sud s više od 15 sudaca ima ravnatelja sudske uprave.

Ravnatelj sudske uprave pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a posebno:

  • obavlja stručne poslove u svezi s planiranjem i upravljanjem ljudskim potencijalima u sudu,
  • organizira rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu,
  • prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika,
  • vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,
  • organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
  • organizira provedbu postupaka javne nabave,
  • obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,
  • skrbi se i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
  • sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu,
  • skrbi se o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
  • surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda,
  • obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.

Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.

Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava odnosno diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

Glasnogovornik suda

Sud ima glasnogovornika suda. 
Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova.

Predsjednik županijskog suda može odrediti jednog suca tog suda kao glasnogovornika za županijski sud i općinske sudove s područja njegove nadležnosti. Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

Glasnogovornik suda daje obavijesti o radu suda u skladu sa Zakonom o sudovima, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Državni odvjetnici

Za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Županijski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zamjenika u posebnom državnom odvjetništvu i zamjenika županijskog državnog odvjetnika, koji su najmanje dvije godine obnašali državnoodvjetničku dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika.

Županijskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.

Općinski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Općinskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.

Zamjenici državnog odvjetnika

Zamjenici državnih odvjetnika imenuju se na način, pod uvjetima i u postupku u kojem se osigurava njihova stručnost, samostalnost i dostojnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

Za zamjenika državnog odvjetnika može se imenovati hrvatski državljanin koji ima položen pravosudni ispit i ispunjava posebne uvjete propisane Zakonom o državnoodvjetničkom vijeću.

Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

Za zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina.

Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je kao dužnosnik u pravosudnim tijelima obnašala pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita odnosno ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Za imenovanje na dužnost zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo zamjenik državnog odvjetnika, osim uvjeta propisanih Zakonom, na zadnjem ocjenjivanju prije imenovanja mora biti ocijenjen najmanje ocjenom »uspješno obnaša dužnost«.

U državnom odvjetništvu imenuje se jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika i svoju dužnost obavljaju stalno.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika moraju se ponašati tako da ne umanje svoj ugled i ugled državnog odvjetništva i ne dovedu u sumnju svoju nepristranost te samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika u obavljanju poslova zastupanja te u odnosima s državnim tijelima i pravnim osobama dužni su pridržavati se načela zakonitosti, stručnosti i nepristranosti, uz poštivanje rokova propisanih za pojedine postupke i pravila o prednosti u rješavanju predmeta.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika prilikom zastupanja na sudovima i upravnim tijelima dužni su poštovati i čuvati dostojanstvo tijela pred kojima postupaju, svoje osobno dostojanstvo i dostojanstvo državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su zadržati za sebe podatke i druga saznanja do kojih su došli u obavljanju dužnosti i koji nisu propisom određeni kao službena tajna, a odnose se na privatni i obiteljski život stranaka i drugih osoba, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo, te čuvati tajnost svih podataka nedostupnih javnosti.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti se baviti političkom djelatnošću.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.

Državnoodvjetnički savjetnici

Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti pomažu državnom odvjetniku ili njegovu zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegova zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.

U kaznenim odjelima državnih odvjetništava oni mogu zastupati optužni akt u postupku za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.

U građansko-upravnim odjelima državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima na temelju posebne punomoći nadležnoga državnog odvjetnika i to:

  • u općinskim državnim odvjetništvima u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 100.000,00 kuna,
  • u županijskim državnim odvjetništvima u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 500.000,00 kuna.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je posebno državno odvjetništvo ustanovljeno za područje cijele Republike Hrvatske i specijalizirano za obavljanje poslova državnog odvjetništva u predmetima koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela organiziranog kriminaliteta.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
Gajeva 30a
10 000 Zagreb

tel: +385 4591 874
fax: + 385 1 4591 878

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozorutajnistvo@uskok.dorh.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Radom USKOK-a upravlja Ravnatelj, a imenuje ga Glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa te mišljenje kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.. Ravnatelj se imenuje za vrijeme od četiri godine i može ponovno biti imenovan na tu dužnost.

Odvjetništvo - samostalna i neovisna služba

Odvjetništvo je neovisna i samostalna služba za pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Odvjetnici

Odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći.

Osobito smiju davati pravne savjete, sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.), sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske te zastupati stranke.

Odvjetničku djelatnost mogu obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu, a ne smiju obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Odvjetnik je dužan čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao. Odvjetničku tajnu dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu.

Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u vezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra pravosuđa.

Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuđa.

Branitelj okrivljenika pred županijskim sudom može biti samo odvjetnik, s time da u postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora branitelj po službenoj dužnost ili na teret proračunskih sredstava može biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje 8 godina kao odvjetnik ili kao dužnosnik u pravosudnom tijelu.

Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

Odvjetnici se obvezatno udružuju u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe. Hrvatska odvjetnička komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.

Pravo na obavljanje odvjetništva na teritoriju Republike Hrvatske stječe se upisom u imenik odvjetnika.

Hrvatska odvjetnička komora
Koturaška 53/II
10 000 Zagreb

tel: +385 1 6165 200
fax: +385 1 6170 686

Poveznica se otvara u novom prozoruhok-cba@hok-cba.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.hok-cba.hr/
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o odvjetništvu

Javnobilježnička služba

Javni bilježnik

Javni bilježnik je osoba od javnoga povjerenja koju imenuje ministar pravosuđa na temelju provedenog natječaja Hrvatske javnobilježničke komore.

On je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim, javnobilježničkim ispitom, potrebnim iskustvom te samostalan i neovisan nositelj javne službe i nepristrani povjerenik stranaka.

Ovlašten je:

  • sastavljati i izdavati javnobilježničke akte - javne isprave o pravnim poslovima i izjavama kojima se utemeljuju prava stranaka,
  • sastavljati i izdavati javnobilježničke zapisnike o pravnim radnjama koje je javni bilježnik obavio ili kojima je bio nazočan,
  • sastavljati i izdavati javnobilježničke potvrde o činjenicama koje je javni bilježnik posvjedočio,
  • primiti na čuvanje isprave, novac, vrijednosne papire i dragocjenosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima (javnobilježnički polog),
  • potvrda (solemnizacija) privatnih isprava,
  • provoditi radnje i donositi odluke kao sudski povjerenik u ostavinskim postupcima,
  • provoditi ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave,
  • zastupati stranke pred sudovima i drugim javnim tijelima, ali samo ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.

Kako u ostavinskom postupku stranke ne mogu mijenjati nadležnost suda, tako stranke ne mogu birati javnog bilježnika kao povjerenika suda.

Kada javni bilježnik zastupa stranku pred sudom ili drugim javnim tijelom, tada on ima pravo i dužnost odvjetnika.

Javni bilježnik ne smije, bez valjana razloga uskratiti poduzimanje službenih radnji i dužan je čuvati kao tajnu ono što je saznao u obavljanju svoje službe.

Za obavljanje službenih radnji iz svog djelokruga javnom bilježniku pripada javnobilježnička nagrada i naknada troškova sukladno Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, Pravilniku o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku i Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku.

Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježničku komoru.

Nadzor nad radom javnih bilježnika obavljaju Hrvatska javnobilježnička komora i Ministarstvo pravosuđa svaki iz svog djelokruga.

Nadzor nad radom javnog bilježnika kao sudskog povjerenika u ostavinskom postupku obavlja sud koji mu je povjerio posao.

Hrvatska javnobilježnička komora
Radnička cesta 34/II
10 000 Zagreb

tel: +385 1 4556 566
fax: +385 1 4551 544

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozoruhjk@hjk.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.hjk.hr/Uredi
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o javnom bilježništvu
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o javnobilježničkim pristojbama

Pravosudna akademija

Pravosudna akademija je neovisna javna ustanova koja provodi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno, odgovorno i neovisno obnašanje pravosudne dužnosti, stručno obrazovanje vježbenika, savjetnika u pravosudnim tijelima i drugih službenika iz područja pravosuđa te kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika. Akademijom rukovodi ravnatelj, a upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od devet članova. Predavači na Pravosudnoj akademiji su osposobljene osobe iz redova sudaca i državnih odvjetnika te zamjenika držanih odvjetnika, sveučilišnih nastavnika, a prema potrebi i drugih zanimanja.

Pravosudna akademija razvija aktivnu međunarodnu suradnju i sudjeluje u projektima Europske unije kao korisnik ili dionik projekata. Ti projekti usmjereni su institucionalnom jačanju Akademije te profesionalnom razvoju njezinih ciljnih skupina.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Pravosudnoj akademiji

Državno sudbeno vijeće

Državno sudbeno vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. U skladu s Ustavom i zakonom samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Državnom sudbenom vijeću

Državnoodvjetničko vijeće

Državnoodvjetničko vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.

Posebno tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika, imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika, vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, premještaj zamjenika državnih odvjetnika, vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.

Sastoji se od 11 članova, a čine ga sedam zamjenika državnog odvjetnika, dva sveučilišniaprofesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih jedan iz redova oporbe.

Članovi Državnoodvjetničkog vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom nitko ne može biti dva puta uzastopce.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Državnoodvjetničkom vijeću

Ustavni sud Republike Hrvatske

Osnivanje, ustrojstvo i djelokrug Ustavnog suda definirani su Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 
Ustavni sud Republike Hrvatske čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na način i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. 
Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH uređuju se uvjeti i postupak za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. 
Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 
Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti te samostalno raspoređuje sredstva utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda. Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda uređuje se Poslovnikom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Djelovanje Ustavnog suda je javno te suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Ustavni sud RH
Trg Svetoga Marka 4
10000 Zagreb

Tel: +385 1 640 02 50
Fax: +385 1 455 10 55

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozoruUstavni_sud@usud.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.usud.hr/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019